Article_Top_970x250

Škoro za Dnevnik.ba: Hrvatska federalna jedinica unutar jedinstvene BiH je rješenje bh. problema

intervju

Škoro za Dnevnik.ba: Hrvatska federalna jedinica unutar jedinstvene BiH je rješenje bh. problema

lip 29, 2020

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Screenshot: Facebook

Miroslav Škoro, predsjednik Domovinskog pokreta u intervjuu za Dnevnik.ba govori o politici koju će Domovinski pokret voditi prema BiH i bh. Hrvatima, pojašnjava zašto je rješenje bh. rebusa u hrvatskoj federalnoj jedinici, što misli o fenomenu Komšić, kakve su politike prema BiH vodile dosadašnje hrvatske vlasti te zašto podržava generala Glasnovića u 11. izbornoj jedinici.

Gospodine Škoro, kakvu će politiku Domovinski pokret voditi prema BiH i prema Hrvatima u BiH?

Mi se ne zadovoljavamo pukim konstatacijama o jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH, što slušamo već godinama, a niti su jednakopravni niti konstitutivni. Pravo i jedino rješenje koje bi zadovoljilo te principe jeste federalna jedinica hrvatskog naroda u sklopu jedinstvene BiH. To bi rješenje i za samu BiH, u kojoj bi bile zadovoljene sve nacionalne aspiracije, bilo najbolje. U Hrvatima bi imala stabilan oslonac, a ne bi ih se guralo u zagrljaj Milorada Dodika, koji uopće ne krije svoje separatističke ambicije. No, kao što smo vidjeli i na primjeru propale Jugoslavije, unitarizam i separatizam se međusobno snažno pothranjuju. Za ovakav naš odnos prema BiH i položaju Hrvata u njoj presudno je samo držanje tamošnjih hrvatskih političkih predstavnika. Mi ne možemo protiv njih, a ni mimo njih.

 

Kako gledate na politike prema BiH i Hrvatima u BiH koje su u zadnjih 20-ak godina vodili HDZ i SDP?

SDP i, naravno, predsjednici Mesić i Josipović su pokazivali potpunu nezainteresiranost i čak sklonost optuživati hrvatski narod na kursu bošnjačke politike, koja je činila sve da marginalizira hrvatsku sastavnicu države triju naroda. HDZ i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su promijenili retoriku, koja je u odnosu na Hrvate bila benevolentna ali je sve ostajalo tek na formalnoj potpori i nezamjeranju u odnosu na strane centre moći. Vrijedi spomenuti i dvije rezolucije Europskog parlamenta koje su na tragu federalizma i umjesto da na njima inzistiramo, brzo smo ih, na neshvatljiv način, zaboravili i u Hrvatskoj i u BiH.

 

Koliko je Hrvatska (i je li uopće) odgovorna za kontinuiranu eroziju političkih prava Hrvata u BiH?

Odgovor je da. Istočni grijeh hrvatske politike jest Daytonski sporazum kojim je Hrvatima oduzeto ono konstitutivno pravo kakvo su dobila druga dva naroda. Odatle je sve počelo i nastavilo se onako kako sam odgovorio u prethodnom pitanju.

 

Podržavate li zahtjeve bh. Hrvata za izmjenama Izbornoga zakona BiH na način da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike?

Pa ta promjena je minimum ispod kojega ne bi trebalo ići. Ne bi trebalo izlaziti ni na izbore prema izbornim pravilima koje je čak i Ustavni sud proglasio neustavnima.

 

Kako gledate na fenomen Komšić?

Taj je fenomen samo vrh ledenog brijega. Čak je i po tom Daytonskom sporazumu predviđeno da svaki narod ima svoje predstavnike u Predsjedništvu države, iz čega logično proizlazi da svaki narod bira sam svog predstavnika. S jedne je strane ovakav izbor lažnog hrvatskog predstavnika kojega je izabrao drugi narod a ne Hrvati izigravanje Ustava, čak je provokativan, podcjenjivački i ponižavajući, a s druge je strane, iz pozicije samoga Komšića, duboko nemoralan. Kako možeš predstavljati jedan narod koji te ne želi?

 

Zašto podržavate listu generala Glasnovića u 11. izbornoj jedinici i što su njegove komparativne prednosti u odnosu na druge liste kandidata?

General Glasnović će se zalagati za naš pristup Bosni i Hercegovini. Osim toga, on je na tim stranama vrlo popularan zbog svojih ratnih zasluga, nepotkupljiv je, otvoren i beskompromisan.

 

Kakva je vaša vizija buduće Hrvatske, uključujući i Hrvate koji žive izvan RH, posebice u BiH?

Hrvatsku vidim kao produktivnu, prosperitetnu i suverenu državu iz koje ljudi neće bježati, vidim je s pravednijim izbornim sustavom zasnovanu na kršćanskim moralnim vrijednostima, pri čemu računamo na doprinos iseljeništva kako u političkom tako i gospodarskom smislu. Nakon 2000. ova je kategorija naših državljana sustavno odbacivana, onemogućen im je čak i pristup izborima, smanjen je broj njihovih zastupnika a obnovljene su i stare političke predrasude prema njima. Isto vrijedi i za Hrvate u BiH koji mogu računati na našu punu potporu, njih smatramo također integralnim dijelom hrvatskog nacionalnog korpusa. 

Dnevnik.ba