Article_Top_970x250

SIPA: Gubimo cijeli proračun zbog šverca. Samo kiosci zbog toga gube više od 200 mil. KM

ogromne trošarine

SIPA: Gubimo cijeli proračun zbog šverca. Samo kiosci zbog toga gube više od 200 mil. KM

velj 20, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija: Arhiva

Država svake godine izgubi gotovo milijardu KM, a to znači manje novca za javne potrebe. Koliko je crno tržište cigareta ozbiljan gubitak podsjetio je i ravnatelj SIPA-e Darko Ćulum.

Među onima koji mnogo gube zbog visokih trošarina na duhan i duhanske proizvode jesu tvrtke koje se bave maloprodajom jer su ovi proizvodi među najprodavanijim artiklima. Zbog brzorastućeg crnog tržišta najugroženiji su zaposlenici u maloprodaji jer to izravno utječe na njihove plaće i doprinose. To se osobito odnosi na zaposlenike kioska čije poslovanje prilično ovisi o duhanu i duhanskim proizvodima.

Upravo situacija u kojoj se nalaze ove tvrtke najbolje govori o ozbiljnosti situacije i tome koliko država gubi prihoda i koliko su svi oni koji redovito plaćaju poreze onemogućeni u tome da rade svoj posao na adekvatan način. Naime, vodeće kompanije vlasnici kioska zbog ilegalnog tržišta godišnje gube više od 200 milijuna KM prometa, što izravno proizvodi gubitak od 3 milijuna KM.

Zbog brzorastućeg crnog tržišta u BiH tvrtke maloprodaje svakodnevno se suočavaju s problemima kao što su visoki i neodrživi gubitak trgovaca u kiosk- kanalu, nemogućnost podizanja plaća iznad minimalnih, a kontinuirano im prijeti opasnost od zatvaranja trgovina i otpuštanja zaposlenih.

Jaka reakcija SIPA-e

Dakle, u gubitku su gospodarstvenici i država. Država svake godine izgubi gotovo milijardu KM, a to znači manje novca za javne potrebe. Koliko je crno tržište cigareta ozbiljan gubitak podsjetio je i ravnatelj SIPA-e Darko Ćulum.

Ukazao je da su pojedine pretpostavke pokazale da Bosna i Hercegovina izgubi jedan proračun zbog neplaćenih nameta. Obećao je da će prioritet policijske agencije na čijem je čelu biti borba protiv švercera.

Tvrtke maloprodaje ukazuju na nepobitne činjenice

Reagirali su i iz jednog od najvećih lanaca kioska u Bosni i Hercegovini - iNovinama. “Gotovo 55 posto naše ukupne prodaje otpada na cigarete.

Zabrinjavajuće je da u našem lancu prodane količine svake godine padaju dvoznamenkasto, a da nismo zabilježili trend smanjenja broja pušača u Bosni i Hercegovini”, istaknuli su.

Nadalje, još jedan veliki lanac kioska u Bosni i Hercegovini, najveći u Republici Srpskoj, suočen je s gubicima. Riječ je o kioscima Minutice.

“Blizu 80 posto prihoda od prodaje ostvarimo upravo na prodaji cigareta. Suočeni s bujanjem crnog tržišta cigareta u proteklih deset godina, bilježimo pad od 35,25 posto u prosječnom broju prodanih pakiranja. To su podaci za razdoblje od 2010. do 2019. godine”, obrazložili su.

U kompaniji Minutica zaključili su da je prethodno spomenuto paradoksalno, jer im se istodobno povećava prodaja upaljača iz godine u godinu. Pri tome su naglasili ono što i u iNovinama, a to je da se nije smanjio broj pušača.

“Sve veći broj pušača primoran je kupovati proizvode na crnom tržištu jer kod nas plaćaju pet KM, a kod ilegalnih prodavača koji se često nalaze pored naših kioska između dvije i tri KM. Poražavajuće je da se u 2020. prodalo više cigareta kroz ilegalne tokove, što je katastrofalno za sve nas”, naveli su u iNovinama i dodali da zbog toga ne gube samo oni, njihovi radnici i država već i da su građani primorani kupovati sumnjive i neprovjerene proizvode.

S istim problemima suočavaju se i u Minutici kojima je osam različitih vrsta cigareta među deset najprodavanijih proizvoda. Kao posljedice tih problema naveli su prisiljenost da smanjuju broj radnika i broj poslovnica da bi održali poslovanje.

Ekonomisti ukazuju na odgovornost države

Ekonomist Igor Gavran u svojoj izjavi za bh. news portal ukazao je na nužnost puno boljeg suzbijanja crnog tržišta neovisno o tome koliko trošarine iznose. “Odgovornost za to što je toliko naraslo crno tržište jest na državi koja to mora kontrolirati. Država nema alibi kako bi se pravdala. Ne događa se ta prodaja u podzemlju. To se događa na tržnicama, ona je vrlo očigledna i javna. Izgleda da je samo vlasti i inspekcije nisu u stanju prepoznati”, ukazao je Gavran.

Gavran također misli da su maloprodajne tvrtke, kao što su kiosci, među najpogođenijima zbog crnog tržišta.

Konačno, svi su suglasni da, kada bi se crno tržište eliminiralo i kompanije maloprodaje vratile izgubljeno, otvorile bi se mogućnosti za dodatno zapošljavanje ili porast plaća trgovcima. Tim sredstvima moglo bi se zaposliti dodatnih 350 osoba u svim trima tvrtkama ili podignuti plaće trgovcima za 30%.

U svakom slučaju, očito je kako je država na potezu da smanjenjem trošarina i jačim djelovanjem inspekcija sanira tržište i omogući tvrtkama u maloprodaji pozitivne pomake.

Dnevnik.ba