Naime, nakon općih izbora 2014. godine, jednako kao i 2010. godine, SIP je donosio naputak o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH. Iako se razni pravnici, pa čak i oni kojima se dodaje oznaka eksperata, trude uvjeriti javnost kako upravo SIP ima zakonsku mogućnost popuniti pravni vakuum nastao nakon što je Ustavni sud BiH izbrisao odredbe Izbornog zakona BiH koje se upravo tiču popune izaslanika iz županija za Dom naroda, ako se samo površno analizira ovaj naputak, jasno je da se SIP nema na što pozvati da bi proveo ovu zadaću.
SIP nije tumač Ustava
Broj izaslanika koji se biraju iz skupština županije propisan je člankom 20.16A Izbornoga zakona BiH, naveli su u ovome obveznom naputku iz SIP-a BiH. Nakon toga su pobrojane odredbe Izbornog zakona BiH o pojedinačnoj raspodjeli mandata iz svake županije. S obzirom na to da je Ustavni sud BiH 28. srpnja prošle godine izbrisao upravo odredbe ovoga članka Izbornog zakona BiH, SIP se sada nema na što pozvati. Nigdje se pak u naputku SIP-a ne spominje članak 10.12. koji pak govori o potrebi usklađivanja mandata, što znači da uopće nije bio relevantan za njegovo donošenje 2014. U ovome naputku nigdje se ne spominju odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Jednako tako SIP nije u tim naputcima uopće spominjao popis pučanstva za određivanje mandata, što su danas ključne stvari oko kojih se vode prijepori hrvatske i bošnjačke strane, čija su pak stajališta identična onima iz Ureda visokog međunarodnog predstavnika (OHR). Za SIP, kao instituciju zaduženu za organiziranje i provedbu izbora, jedino su relevantne odredbe Izbornog zakona BiH, a ova institucija nije tumač Ustava BiH, Federacije BiH ni drugih dokumenata, uključujući i presude Ustavnoga suda kojim su osporene odredbe po kojima sada ne može ova institucija raditi.
Cilj - Hrvate izbaciti iz vlasti
Ono što se članovima SIP-a sada iz dijela međunarodne uprave i bošnjačkih stranaka sugerira jest da upravo postupe po odredbama zakona koje je Ustavni sud osporio i nakon toga izbrisao iz teksta Izbornog zakona. Ova je institucija pod golemim pritiskom, a pojedini članovi dobivaju čak i prijetnje po život, kao i upozorenja kako bi mogli završiti na sudu ako ne donesu odluke kakve se sviđaju strankama bošnjačke ljevice i desnice. Time su ustvari i ove stranke pokazale kako ne postoje nikakve nacionalne ili, navodno, ideološke razlike u odnosu prema Hrvatima i hrvatskim strankama u BiH. Posebno je to vidljivo po zagovoru popisa iz 1991. i da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svih triju naroda s ciljem da se Hrvate posve isključi iz vlasti u Federaciji BiH.
Dnevnik.ba