Article_Top_970x250

Sa smećem na Klepovicu, sa zdravljem u bolnicu

problem neumske deponije smeća

Sa smećem na Klepovicu, sa zdravljem u bolnicu

velj 15, 2017
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Iako tek posljednjih dana počinje dobivati medijsku pažnju, neumska deponija Klepovica, iskustvo sustavnog ispuštanja široke palete otrovnih supstanci u zemlju i zrak, njeguje već godinama. Odavno je poznato i kako njezinom nesnosnom renomeu doprinose i susjedne općine iz RH, odnosno EU.

Zbog trenutne (više administrativne) zabrane izvoza otpada iz Republike Hrvatske/EU u BiH, odnosno peljeških općina Orebić, Janjina i Ston na neumsku deponiju Klepovica,  ovaj bi hrvatski poluotok mogao postati zatrpan smećem, a JP Komunalno Neum d.o.o. ostaviti bez značajnih financijskih sredstava koja su uplaćivana kao naknada za odlaganje. Kada se tome pridoda i činjenica da deponija Klepovica ne posjeduje odobrenje za gradnju, cijela situacija postaje još zamršenija.

Piše: Nikolina Lovrić, Dnevnik.ba

Iako tek posljednjih dana počinje dobivati medijsku pažnju, neumska deponija Klepovica, iskustvo sustavnog ispuštanja široke palete otrovnih supstanci u zemlju i zrak, njeguje već godinama. Odavno je poznato i kako njezinom nesnosnom renomeu doprinose i susjedne općine iz RH, odnosno EU. Prema tome, činjenica da se o svemu progovara tek nakon godina šutnje, ne abolira nijednog od današnjih glasnih eko aktivista iz različitih instanci vlasti i medija.

 

Nova vremena, druga pravila

Iako smo pokušali doći do spornog ugovora na temelju kojega pelješke općine dovoze otpad na deponiju u Neum, iz Komunalnog poduzeća Neum naišli smo tek na šturi odgovor o nadležnosti Federalnog ministarstva turizma i zaštite okoliša. Spomenute pelješke općine kojima smo također uputili isti upit, brane se šutnjom.

Pa ipak, činjenica je  da sporni ugovor između općinskih komunalnih poduzeća Orebića, Janjine i Stona, te JP Komunalno Neum postoji, i kao takav već godinama regulira dovoz smeća na Klepovicu, o čemu  je, čak prije osam godina, između ostalih, pisala i „Slobodna Dalmacija“ (18.1.2008.). Jedina razlika je što danas svi šute.

Zanimljivo je kako je upravo Vlada RH 2014. godine donijela Uredbu kojom se određuju granični prijelazi na području Republike Hrvatske, preko kojih je dopušten uvoz otpada u EU, i izvoz otpada iz EU. Granični prijelaz Neum se ne nalazi na popisu.

Podsjetimo, ono što se danas smatra međudržavnim problemom i potencijalnom ekološkom bombom, 2008. godine Vlada Federacije je, nakon razmatranja i prihvaćanja informacije Federalne uprave za inspekcijske poslove, odobrila Odlukom o nesmetanom nastavku odlaganja otpada iz Republike Hrvatske na području Općine Neum.  

„U informaciji se navodi kako je urbanističko-ekološka inspekcija utvrdila da se odlaganje komunalnog otpada s područja te tri općine iz RH na deponij Klepovica obavlja na temelju ugovora između Komunalnog poduzeća ‘Neum’ i tih općina. Takav vid odlaganja otpada obavlja se već niz godina, a Općina Neum je zainteresirana da se to nastavi i u budućnosti zbog financijskih razloga.“ (Slobodna Dalmacija, 18.1.2008.)

 

Kamioni prolaze a euri dolaze

Ono što cijeloj „smrdljivoj“ situaciji daje dodatnu težinu je neosporena činjenica da deponija Klepovica uopće ne posjeduje građevinsku dozvolu ni uporabnu dozvolu, zbog čega se ne može ni pristupiti njenoj sanaciji. Kada smo se po ovom pitanju obratili nadležnoj općinskoj Službi za graditeljstvo i prostorno uređenje, dobili smo jedino, kao i kod Komunalnog poduzeća, prebacivanje odgovornosti na nadležno Ministarstvo turizma i okoliša, ali i međusobno prebacivanje loptice sa Općine na Komunalno poduzeće i obratno. Jedini logičan zaključak koji se sukladno tome nameće, je, da na Klepovicu smeće ne bi smjele odlagati ne samo hrvatske općine sa Pelješca, već ni sama općina Neum!

O ovome pogotovo vlada zavjet šutnje.

Da stvar bude gora, Općini Neum stoji na raspolaganju čak 1. 140. 000 Eura iz IPA fondova za sanaciju Klepovice. Naime, Vlada FBiH,je na svojoj je 144. sjednici, 2014. godine, dala suglasnost za prihvaćanje granta Europske komisije za financiranje Drugog projekta upravljanja čvrstim otpadom: Neum, Bosanska Krupa, Srebrenik i Sarajevo.

Sredstva u iznosu od čak 4.465.000 eura koliko je Europska komisija za ovu namjenu, Federacija je trebala posebnim predugovorima prenijeti na uključena Komunalna poduzeća!

Ukoliko Općina Neum do kraja ove godine, nekim čudom ne uspije ishoditi građevinsku dozvolu, za ovaj megalomanski dom svakovrsnog otpada, ovih, preko milijun eura europskih sredstava, biti će preusmjereno na neke druge projekte, nekim drugim, sposobnijim i samosvjesnijim lokalnim samoupravama.

Inače, još 2014. mostarsko poduzeće EcoPlan, je u skladu sa Federalnom strategijom upravljanja otpadom, a za investitora Općinu Neum, izradilo Studiju utjecaja na okoliš za sanaciju odlagališta Klepovica u Neumu.

Znači, novac je osiguran, izrađeni su Studija i idejni projekt sanacije deponije, no još uvijek se traži građevinska dozvola! Postavlja se pitanje, zašto se uopće pristupalo izradi ovih strateških dokumenata, kada za njihovu realizaciju ne postoji osnova?

 

Psi laju, karavane prolaze, ljudi umiru

Deponija Klepovica je od vodocrpilišta Blace, koje Neum napaja pitkom vodom, udaljena tek dva kilometra zračne linije. Ispod same deponije, kao i ispod većeg dijela tog kraškog područja općine, nalazi se splet podzemnih voda koje različitim tokovima, završavaju svoj put u čašama konzumenata, neumskih mještana i turista.

Nakon posljednjeg ljetnog požara koji je sigurnosno i zdravstveno ugrozio lokalno stanovništvo sa obje strane granice, mještani jednog Klepovici obližnjeg sela koji žele ostati anonimni, najavili su i mogućnost prosvjeda za zatvaranje deponije.

Spremnost ljudi na ovakve poteze uopće ne čudi kada se uzme u obzir statistika koju bilježi selo Duži, u neposrednoj blizini Klepovice. Od 25 stanovnika sela, čak trojica su u vrlo kratkom vremenu oboljeli od iste vrste karcinoma grla.

Dovoženje otpada sa poluotoka Pelješca i neregularnost tog „dobrosusjedskog“ običaja, nepostojanje građevinske dozvole za toliku deponiju su ogroman problem. No nevidljiv u usporedbi sa tolikim oboljenjima, uslijed izloženosti otrovnim supstancama nastalim prilikom izgaranja nigdje kontroliranog otpada, koje postaju pravilo a ne iznimka na ovom području.

Zbog svega navedenog „izgubljenu“ građevnu dozvolu zaista bi trebalo pronaći te napokon krenuti u toliko željenu sanaciju deponije.

( Ovaj tekst napisan je 19.11.2016. godine )

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250