Article_Top_970x250

S POSLA NA GROBLJE: Hrvati će raditi duže, mirovine će biti niže...

prijedlog mirovinskih zakona u rh

S POSLA NA GROBLJE: Hrvati će raditi duže, mirovine će biti niže...

lis 22, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Hrvoje Jelavić/PIXSELL

24sata donosi kompletan vodič kroz prijedlog mirovinskih zakona. Reforma ima nekoliko dobrih mjera, a najvažnija je osiguranje dodatka na mirovinu i za one koji će od sljedeće godine ići u mirovinu

Cilj nam je osigurati da mirovine budu veće, sustav pravedniji i održiviji jer sad nedostaje 17 milijardi svake godine za njihovu isplatu.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić to je kao cilj mirovinske reforme više puta ponovio, ali je paralelno u hodu značajno mijenjao svoje prijedloge. Najprije je tvrdio da će se povećati izdvajanja za drugi stup pa je rekao da za to nema novca. Zatim je rekao da nitko tko ne preda ušteđeno državi neće imati pravo na dodatak od 27 posto, a poslije je izjavio da će ga ipak biti u iznosu od 20, 25 posto i 27 posto... Zato je i stručnjacima teško bilo pratiti sve te službene i poluslužbene najave i uspoređivati s onim što je na kraju završilo u prijedlogu reforme. Koja se, podsjetimo, još može izmijeniti kroz saborsku raspravu.

Zato donosimo kompletan vodič kroz prijedlog mirovinskih zakona. Reforma ima nekoliko dobrih mjera, a najvažnija je osiguranje dodatka na mirovinu i za one koji će od sljedeće godine ići u mirovinu kako oni ne bi imali i 600 kuna niže mirovine, te povećanje najnižih mirovina. Ocjena stručnjaka je ipak da je reforma djelomična, odgodit će probleme, ali neće riješiti pad mirovina u odnosu na plaće. Zamjeraju što Vlada nije išla u reformu povlaštenih mirovina te što povećava dob umirovljenja bez dovoljno analiza.

Hoće li postojeće mirovine porasti ovom reformom ili će umirovljenici i dalje jedva krpati kraj s krajem?

Najniže mirovne će porasti za 3,13 posto od sljedeće godine. Najniža mirovina je sad 63,6 kuna za godinu staža. Ostale mirovine će se i dalje usklađivati po tzv. švicarskoj formuli, koja je manje povoljna nego da se u obzir uzima samo rast cijena ili samo rast plaća.

Zar ministar Pavić nije obećao da će rast mirovina ipak biti veći nego dosad?

Jest, to je bila jedna od mnogih najava, promjena načina obračuna mirovina, ali zasad sve ostaje po starom. Ministar je sad poručio da nema dovoljno novca. Vlada se hvali da su mirovine ionako rasle 6,4 posto zadnje dvije godine.

Zašto se onda i išlo u reformu i zbog koga te što će ona donijeti onima koji idu u mirovinu ubuduće, nakon Nove godine?

Osnovni problem je što je mirovinski sustav neodrživ i nepravedan za one koji bi ubuduće išli u mirovinu. To je rezultat starih odluka. Primjerice, nakon rata, kad su se gasile tvrtke, masovno se odlazilo u prijevremenu mirovinu i država je to poticala. Zatim je provela mirovinsku reformu koja je donijela dvostupni obvezni sustav, u kojem se 15 posto uplaćuje u prvi a pet posto u drugi stup. Pa je zatim odlučila uvesti dodatak od 27 posto na mirovine onima koji su bili zakinuti tom reformom. Ali ljudi koji u mirovinu idu od 2019. i uplaćivali su u dva stupa bili bi debelo zakinuti. Oni bi imali čak 600 kuna manju mirovinu nego čovjek iste starosti, istog radnog staža i iste plaće jer nemaju pravo na dodatak od 27 posto kao dosadašnji umirovljenici.

Pa kako će ova mirovinska reforma pokušati ispraviti tu nepravdu prema budućim umirovljenicima?

Dat će dodatak od 27 posto na sve što ste uplatili do 2002., kad su zaživjela oba stupa, a dodatak od 20,25 posto za sav novac koji ste u prvi stup uplatili nakon te godine. Na to se dodaje novac ušteđen u drugom stupu i to je mirovina.

A ako mi je mirovina i s tim manja nego da sam uplaćivao samo u prvi stup?

Imate opciju da sav novac iz drugog stupa prebacite u prvi stup, odnosno date u proračun. Država bi onda trebala jamčiti da će vam isplaćivati mirovinu do kraja života uz dodatak od 27 posto. Svatko će morati odlučiti što mu se više isplati.

Kako da to izračunam kad ni sad ne znam kolika bi mi bila mirovina?

Baš svaka osoba je specifična u odnosu na to koliko je radila, koliku je imala plaću, odnosno koliko je uplaćivala u oba stupa. Prije odlaska u mirovinu država će omogućiti svakome izračun u odnosu na ušteđeno u drugom stupu i uplaćeno u prvi stup da vidi koja bi mu bila bolja opcija. Načelno, oni koji sad imaju plaću 4700 kuna i nižu radije će birati povratak u prvi stup jer im se više isplati zbog malih uplata u drugi stup.

Pa meni je plaća ispodprosječna. Zašto onda uopće uplaćujem u drugi stup?

To je zakonska obveza i novac je vaš. Nije uzalud jer ako preminete prije mirovine, sve ušteđeno u drugom stupu ide u gotovini vašim nasljednicima, i to bez oporezivanja. Novac koji ste uplatili u prvi stup već je potrošen na sadašnje umirovljenike.

Kako i zašto država nema novca u prvom stupu kad im svi dajemo 15 posto plaće?

Hrvatska za svoje umirovljenike izdvaja manje nego prosjek EU u odnosu na razvijenost zemlje. Za mirovine godišnje treba 38 milijardi kuna, a svi zaposleni u prvi stup uplate 21,2 milijarde kuna. Nedostaje 17 milijardi. Vlada kaže da je to jer smo malo radili, u prosjeku 30 godina prije umirovljenja, a Nijemac radi 37 godina prije umirovljenja. Ono što su prešutjeli je da od tih 17 milijardi koje nedostaju čak 6 milijardi otpada na one koji nisu klasični umirovljenici nego su u mirovini prema raznim posebnim propisima i prema 18 iznimki. Oni novac ionako dobivaju iz proračuna. Treba oduzeti i pet milijardi za drugi stup, pa je pravi minus u prvom stupu oko šest milijardi. Ali i to nije zato što malo radimo nego jer su ljude slali nakon rata u mirovinu

Kako se računaju te povlaštene mirovine, hoće li njih smanjivati?

Za njih se ništa neće mijenjati. Prosječni odrađeni radni staž tih mirovina je tek 18 godina. Najbrojnija skupina, više od 110.000 ljudi, su branitelji. Njih 75.000 ima prosječnu mirovinu oko 5200 kuna, a još 30.000 tek 2300 kuna. Tu su i saborski zastupnici, ustavni suci s prosječnim mirovinama 9500 kuna. Ali i djelatne vojne osobe, a još i pripadnici domobrana, partizana. Vlada nikog ne kači ovom reformom

Nije li onda rješenje da od ovih 20 posto više uplaćujemo u drugi stup?

To je bila ideja cijele mirovinske reforme prije 16 godina. Kroz pet posto od plaće, mirovinski fondovi su dobili 61 milijardu kuna, a na to su kroz ove godine zaradili za sve koji uplaćuju još 33 milijarde kuna kroz ulaganja u obveznice i dionice. To povećava novac koji će u budućnosti dobiti umirovljenici. Ministar je još prije mjesec dana govorio da će povećati izdvajanje za drugi stup na šest posto. Ali u posljednjem prijedlogu se od toga odustalo. I dalje ćemo uplaćivati pet posto u njega i 15 posto u državni fond. To je velika manjkavost ovog prijedloga. Vlada kaže da prvi stup ne bi to mogao podnijeti.

Dokad ću morati raditi da bih konačno i dobio tu mirovinu, kakva god bila?

Vlada kaže: do 67. godine i muškarci i žene od 2033. godine. Sad muškarci rade do 65. godine. Od 2027. godine i žene moraju odraditi 65 godina, za razliku od sadašnjih 60. Mirovinska reforma skraćuje rokove za dulji rad u odnosu na sadašnji zakon.

Nemoguće je da čovjek koji obavlja teški fizički posao radi do 67?!

Vlada se pravda da će sa 60 i 61 godinom u redovnu mirovinu moći ići svi oni koji sakupe 41 godinu radnog staža. To su oni koji počnu raditi s 18 godina, nakon srednje škole. Sa 65 će 41 godinu staža sakupiti oni koji počnu raditi s 24 godine, nakon fakulteta. A sa 67 oni koji ne sakupe toliko staža. Ali Vlada prešućuje da, primjerice, honorarci, neprijavljeni radnici, žene koje odu na rodiljski dopust, teško mogu sakupiti 41 godinu staža do 60. godine.

Ako idem u mirovinu sa 67, hoću li vidjeti svoj novac dok ne umrem?

Očekivana životna dob za muškarce u Hrvatskoj je 75 godina a za žene 81 godinu. Ako tako ostane, jasno je da će današnji radnik dobiti samo mali dio onog što je uplatio za svoju starost, a većina novca ostat će državi. Hrvatska ima kraći životni vijek od prosjeka EU. On bi se trebao produljiti napretkom zdravstva i tehnologije. Naravno, ovo su samo prosjeci.

Mogu li onda barem dobiti dio uplaćenog novca u gotovini za starost?

Iz prvog stupa ne, ali možete 15 posto iz drugog stupa. Na 200.000 kn u drugom stupu to je 30.000 kn u gotovini. No taj dio novca će, prema prijedlogu zakona, biti oporeziv. Nadalje, Vlada postavlja uvjet da 15 posto možete povući samo ako će vam mjesečna mirovina iz oba stupa i sa svim dodacima biti 15 posto viša od minimalne u trenutku odlaska u mirovinu. Opet će država računati možete li do novca.

Mogu li izbjeći rad do 67. godine tako da odem u prijevremenu mirovinu?

U prijevremenu mirovinu se može ići do pet godina prije roka za redovnu. Ali Vlada je to ovom reformom odlučila penalizirati skoro duplo jače nego do sada. Za prijevremenu treba imati 35 godina staža, a svaki mjesec ranijeg umirovljenja koštat će vas 0,34 posto mirovine. Ne izgleda puno, ali to je 4,08 posto godišnje, a maksimalno će vam uzeti 20,4 posto mirovine za pet godina ranije umirovljenje.

Što ako se osjećam dobro i želim raditi i nakon 67. godine i punog staža?

Ministarstvo je ponudilo nagradu za one koji žele raditi. Ako imate 35 godina staža, a nastavite raditi, svaki mjesec će se mirovina uvećavati za 0,34 posto. Odnosno, jednako kao kod penalizacije, godišnje 4,08 posto i maksimalno 20,4 posto za pet godina. Umirovljenici će moći nastaviti raditi i pola radnog vremena (4 sata) bez gubitka prava na mirovinu, a neke skupine, poput vojnika, i puno radno vrijeme, ali uz primanje pola iznosa predviđene mirovine.

Zašto nas uopće kažnjavaju za odlazak u mirovinu ako sam sakupio i 39 godina staža?

Problem će nastati za one ljude koje poslodavci budu “tjerali” u mirovinu, a država ih kažnjava. Oni su između čekića i nakovnja. Ministarstvo kaže da je to pravedno jer onaj tko ranije ode u mirovinu primao bi je dulje i time bi više koštao državu.

Cijeli tekst čitajte na sljedećoj poveznici: OVDJE

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250