Ono što Premier ligu razdvaja od ostalih liga i ono gdje su Englezi napravili razliku od drugih između ostalog je i utjecaj stranih trenera na stil igre. Presijecanjem različitih kultura i drugačijih pogleda na igru engleski klupski nogomet dosegao je vrhunac popularnosti.
Piše: Filip Bilić, Dnevnik.ba
Guardiola i Klopp stvorili su možda i najveće rivalstvo modernog nogometa, Jose Mourinho pokušava uzdignuti Tottenham, dok se don Carlo Ancelotti smjestio u plavom dijelu Liverpoola. Imena su to koja označuju samu svjetsku kremu trenerskog zanata, osim što se najveći klubovi pretežito odlučuju za strane trenere, imamo i primjera u kojima su ovi nešto manji uspjeli sa uvozom struke. Nuno Espirito Santo radi odličan posao sa svojom portugalskom kolonijom u Wolverhamptonu, Marcelo Bielsa vratio je Leeds u Premier ligu nakon 16 godina, dok je Ralph Hasenhuttl od Southamptona napravio jednu od najuzbudljivijih ekipa u ligi. Austrijski stručnjak nakon 8. kola drži odlično četvrto mjesto, a zbog visokog presinga i brze tranzicije koju gaje njegove ekipe dobio je nadimak „Alpski Klopp“.
Klopp vol. 2
„Naša utakmica ne počinje kada mi imamo loptu, za nas utakmica počinje kada je ima protivnik“.
Osim što ova Hasenhuttlova izjava opravdava njegov nadimak, ona ujedno opisuje današnje trendove u nogometu. Po izgubljenoj lopti više nema vraćanja nazad, zbijanja trupa i pozicijske obrane, čim se izgubi, lopta se pokušava vratiti u posjed i što prije poslati u zadnju trećinu.
Svaka iole moderna ekipa visoki presing koristi kroz razne varijacije kao glavni segment igre. Bilo to visoko na polovici protivnika, bilo kroz „presing okidače“ ili presing Pepa Guardiole koji služi za uspostavljanje kontrole na utakmici i produživanje posjeda.
Junak ove priče na scenu stupa 2013. godine kada ga angažira Ingolstad, tada davljenik u drugoj njemačkoj ligi. Uspijeva ih spasiti od ispadanja, da bi sljedeće godine kao prvoplasirana momčad ostvario ulazak u Bundesligu gdje je već u prvoj sezoni završio na respektabilnom 11. mjestu.
Njegov potencijal primijetio je RB Leipzig, a arhitekt Red Bullovog projekta Ralph Ragnick u Hasenhuttlu je vidio čovjeka koji se odlično uklapa u njihovu filozofiju. Ralphov nogomet nudio je visoki intenzitet, neumornu trku i povišenu energiju. Nešto slično što tijelo doživi nakon što kroz njega prođe limenka Red Bulla. Već u prvoj sezoni Austrijanac se s novo promoviranim klubom borio za titulu, ali kako to obično biva u Bundesligi, Bayern je bio prejak.
No, RB je te sezone ostavio odličan dojam, svijetu se predstavio wunderkind Timo Werner, dok je Emil Forsberg odigrao povijesnu sezonu upisavši 19 asistencija u Bundesligi. Usporedbe s Kloppom su tada već bile u puno jeku, što ne dvoji ni sam Ralph:
„Ja i Klopp smo skupa završili trenersku školu i poznajemo jedan drugog vrlo dobro. Gajimo sličnu filozofiju nogometa – visoki tempo, želimo od naših momaka da puno trče i rade pritisak. Mislim da su to elementi koji unose živost u ovu igru i u navijačima bude uzbuđenje.“
Njemačka avangarda na jugu Engleske
Odlaskom Marka Hughesa na zimu 2018., Southampton je na polu sezoni tražio novog trenera. Kao klub koji se ne boji riskirati sa nečim stranim i nepoznatima (Pochettino, Koeman) angažirali su austrijskog stručnjaka da im spasi sezonu. Završivši sezonu na 16. mjestu sa pet bodova iznad crte, očekivanja navijača za iduću sezonu bila su povećana.
No, u prvih 13 kola upisali su samo dvije pobjede i u međuvremenu upisali najveći poraz u povijesti Premier lige – 0-9 na domaćem terenu od Leicestera. U doba kada se treneri smjenjuju za puno manje stvari, kada im „mač“ rezultata i velikih očekivanja stalno visi nad glavom, Southampton je pustio Hasenhuttla da se sam izvuče iz teške situacije.
Nakon šokantnog poraza, Austrijanac je odlučio promijeniti taktiku, varijacije s trojicom u obrani odlučio je zamijeniti sa 4-4-2. No, nije to bilo ortodoksnih engleskih „4–4–fu*king–2“, nego je to više ličilo na 4-2-2-2 fluidni sustav sa kojim je imao uspjeha u Leipzigu. Do kraja sezone pobijedili su ekipe poput Man. Citya, Tottenhama i Chelsea, te završili na solidnom 11. mjestu sa samo 4 boda razlike od pozicije koje vodi u Europu.
„Svetci“ su jedna od onih ekipa kojoj je pauza uzrokovana koronavirusom sjela odlično, a ovako je izgledala tablica od restarta do kraja prošle sezone:
Formu sa kraja prošle sezone prebacili su u ovu tekuću koja je puna čudnih rezultata, međutim, na reprezentativnu stanku su otišli kao četvrtoplasirana ekipa lige sa najviše utakmica bez primljenog gola u ligi (4).
Prva ime Hasenhuttlovog stroja je Danny Ings. Engleski napadač sa dugom povijesti ozljeda karijeru je oživio dolaskom austrijskog stručnjaka na klupu. „Zlatna kopačka“ mu je prošle sezone promakla za samo dva gola (22), no nisu samo golovi to što krasi Ingsovu igru. Englez nije samo prvi napadač Southamptona, nego je i prvi branič i vođa presinga. Zbog toga ga je i Klopp svojevremeno doveo u Liverpool. Ove sezone samo su Firmino, McNeil i Ingsov suigrač Nathan Redmond oduzeli više lopti u zadnjoj trećini od njega.
Ings će nažalost ponovo biti nekoliko mjeseci van stroja, pa bi se golova trebao primiti njegov partner u napadu Che Adams. Iza dvojca u napadu dolaze Southamptonova krila koja se uvlače u sredinu, ostavljajući prostor bekovima da popune krilne pozicije. Na primjeru ispod su prosječne pozicije igrača na zadnjoj utakmici protiv Newcastlea. Jasno se vidi da krila Armstrong (17) i Djenepo (12) ne daju širinu, nego za potrebe presinga stoje više centralno i tvore fluidnu 4-2-2-2 formaciju.
Iako u kapetanu Ward-Prowseu imaju sjajnog dodavača i Bednareka kao stopera koji je pouzdan sa loptom u nogama, „Svetci“ češće napade započinju dugom loptom, nego što grade napad strpljivo od gola.
Ako duga lopta ne pogodi metu, u sredini zbog uvučenih krila imaju brojčanu nadmoć, a kako kaže Hassenhuttl „presing je najbolji playmaker“.
U osvajanju lopti na sredini prednjači produkt „La Masie“, robusni zadnji vezni Oriol Romeu. Southampton je drugi u ligi po oduzetim loptama po utakmici (19.1), dok je Romeu treći među svim igračima lige sa 3,9 oduzetih.
„Želimo da ekipama bude odvratno igrati protiv nas“, Ralphova ekipa je druga u ligi po napravljenim prekršajima (13.3), dok je po osvajanju posjeda samo Bielsin Leeds ispred.
Da je Southampton stvarno ekipa protiv koje je Ralphovim riječima „odvratno“ igrati govori nam i „PPDA“ (Passes per defensive action) metrika. U prijevodu, mjeri se koliko dodavanja protivnik napravi prije nego što spomenuti tim poremeti njihov posjed obrambenom reakcijom (presijecanje, uklizavanje…). U prijevodu, što je manje dodavanja dopušteno prije obrambene reakcije, to je presing učinkovitiji.
Dok Bielsa svoj presing dovodi do ekstrema, Ralphova ekipa stoji više u srednjem bloku, čeka „okidač“ za presing što može biti lopta na beka, nesiguran pas ili kada je protivnik stjeran u uzak prostor. „To je filozofija na koju se fokusiram. Najbolji playmaker je osvajanje lopte. Statistički, šansa za postizanje gola je puno veća u prvih 10 sekundi nakon osvajanja lopte.“ Zaista, oba gola na zadnjoj utakmici protiv Newcastlea postignuta su po oduzetoj lopti u tom vremenskom intervalu.
Sistem naravno ima i svojih mana. Izigravanjem presinga, protivničke ekipe često uhvate Southamptonovu zadnju liniju previsoko od gola, pa se dešavaju situacije poput utakmice sa Tottenhamom kada su primili četiri jako slična gola iz kontre/polu kontre.
Ako se nastave ovakvi rezultati, neće proći dugo do kada neka velika ekipa ne ponudi ugovor „Alpskom Kloppu“. Southampton trenutno jaše na onom valu od korona restarta, za nešto više ili plasman u Europu trebat će im zdrav Danny Ings i ozbiljan zimski prijelazni rok. No, već sada Ralph Hasenhuttl i Southampton su dokaz da se sa jasnom idejom od prosječne momčadi može napraviti ekipa koja igra moderan i uzbudljiv nogomet. Također, vidjeli smo da nakon crne serija ili nekog šokantnog poraza smjenjivanje trenera nije uvijek jedino rješenje. Ako na TV-u naletite na Southampton, ostanite na istom programu jer vam sigurno neće biti dosadno. Nećete gledati tradicionalni „Otočki“ „four-four-fu*king-two“, nego moderni, brzi, uzbudljivi nogomet visokog tempa iz njemačke škole presinga.
Dnevnik.ba