Article_Top_970x250

Radnici s Balkana u Njemačkoj najviše rade kao građevinari, ugostitelji i zdravstveni radnici

podaci

Radnici s Balkana u Njemačkoj najviše rade kao građevinari, ugostitelji i zdravstveni radnici

kol 15, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija: Shutterstock

Njemačka vlada je 2015. godine donijela odredbe o Zapadnom Balkanu kojima je reguliran način na koji radnici s tog područja mogu naći posao u Njemačkoj. Od tada do danas sa Zapadnog Balkana u tu zemlju je otišli su deseci tisuća radnika, a najviše građevinskih, zdravstvenih i radnika iz oblasti ugostiteljstva.

O tome je za DW govorio Wido Geis-Thöne, stručnjak iz Njemačkog instituta za gospodarstvo.

Njemačkom tržištu rada su hitno potrebi kvalifiicirani stručnjaci. Odredbe njemačke vlade o Zapadnom Balkanu su od 2015. naovamo potaknule dolazak u Njemačku tisuća radnika sa Zapadnog Balkana. U Njemačkoj smatraju da je ta uredba veliki uspjeh.

"Bile su veliki uspjeh. Do 2015. godine smo imali veliki broj potražitelja azila sa Zapadnog Balkana. Otada imamo jaku radnu migraciju - osobe koje ovdje nalaze posao i daju veliki doprinos postojanju stručne radne snage u Njemačkoj. Sveukupno gledano, malo je toga što bi se moglo proglasiti negativnim u svemu tome", kazao je Geis-Thöne.

U Njemačku dolaze uglavnom srednje kvalificirani radnici, ali postoji određeni postotak i visoko kvalificiranh radnika.

Meni nije poznato da su se gospodarstvenihi žalili da nije riječ o kvalificiranim radnicima. A kada pogledamo statistike, vidimo da polovina pridošlih radi baš poslove za koje se traži odgovarajuće svjedočanstvo. Rekao bih da je najveći dio njih negdje na sredini, kada je riječ o kvalifikacijama. Imamo i visoko kvalificirane ljude, doduše, njih je manje nego što ih dolazi iz nekih trećih zemalja.. Tu imamo nešto više slabo kvalificiranih radnika nego iz drugih zemalja. Ali, najveći dio njih je zaista srednje kvalificiran, a pod tim podrazumijevam osobe koje nemaju diplomu neke visoke škole, ali nisu ni slabo kvalificirani, već su pohađali neku zanatsku školu", navodi Geis-Thöne.

Radnici koji odlaze u Njemačku najviše rade u sektoru građevine, ugostiteljstva i zdravstvenih usluga.

"Radi se o širokom spektru, ali vidimo da vrlo mnogo osoba sa Zapadnog Balkana radi na građevinskim poslovima; nešto više ih ima u ugostiteljstvu, a dosta ih je i u oblasti uslužnih djelatnosti, posebno u oblastima službi za čišćenje i u zdravstvu", navodi se.

Početkom 2019. godine u Njemačkoj je bilo 100.000 radnika sa Zapadnog Balkana na jednostavnim poslovima i 60.000 na poslovima za koje se traže kvalifikacije.

"Specifično je to da mnogi rade u tom srednjem sektoru, što inače vidimo u EU, a što se ne može reći za ostale treće zemlje", objašnjava Wido Geis-Thöne.

Kada je riječ o temi integracije na tržištu rada teško je doći do podataka ima li i koliki broj radnika sa Balkana stalne radne ugovore

"Ne mogu rećiništa o tome u kojoj mjeri su to ugovori na ograničeno ili neograničeno vrijeme. Ali, polazimo od toga da su to tipični ugovori koji osiguravaju zaradu i daju određenu sigurnost, jer je to uvjet za dobivanje boravišne dozvole. Ne treba smatrati da su svi na slabo plaćenim poslovima pod lošim uvjetima, već da se radi o regularnim uslovima rada koji je dobro plaćen", ističe Wido Geis-Thöne.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250