Prvi demokratski izabrani predsjednik mnogoljudnog Egipta, a kasnije svrgnuti i u nekoliko navrata na smrt osuđeni Mohamed Mursi umro je u sudnici i brzopotezno je bez posebne pompe ukopan negdje u okolici Kaira, navodno na groblju rezerviranom za čelnike Muslimanskog brastva.
Bio je predsjednik Stranke slobode i pravde, političkog krila Muslimanskog bratstva (Ihvan), a u razdoblju od 2000. do 2005. godine bio je zastupnik u egipatskom parlamentu. Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini molilo se za Mursija u više bosanskohercegovačkih gradova, piše Dnevni-list.
Veze
Tradicija je i praksa bosanskih muslimana moliti za žrtvu bez obzira koliko daleko bili od naše zemlje. Vjernici, dakako, imaju i trebaju moliti za sve pokojnike, pa i za griješnike, ali u maloj i trusnoj BiH, udaljenoj na tisuće kilometara od Egipta, se naprosto nameće pitanje, čime je to toliko Mohamed Mursi zadužio našu državu da mu se odaje toliki pijetet.
Da se razumijemo odavanje ideološke i političke počasti je ipak kontrolirano i vjerojatno iz predostrožnosti i straha od reakcije međunarodne zajednice. Turski predsjednik Tayip Erdogan smatra da je Mursi mučki ubijen pa je obećao da će uložiti sve napore da se osigura suđenje egiptskoj vladi pred međunarodnim sudovima zbog smrti bivšeg predsjednika Mohameda Mursija.
Govoreći na predizbornom skupu u Istanbulu, Erdogan je izjavio da Mursi “nije umro, on je ubijen”. Bošnjački vođa Bakir Izetbegović se također prisjetio ideološkog i vjerskog uzora.
“Mursi je najprije izgubio slobodu, a sada i život u borbi za slobodu egipatskoga naroda”, poručio je Izetbegović što je doista iznenadilo samo neupućeni dio javnoga prostora. Jer, što je trebalo šefu SDA da uopće spominje jednu kontroverznu osobu o kojoj napredni svijet nema lijepe riječi. Kakve su bile ideološke i svjetovne poveznice Bakira Izetbegovića, Mohameda Mursija i napokon Muslimanskoga bratstva?
Većina bošnjačkih intelektulaca prešućuje i ne upušta se u analize dubinskih veza Izetbegovića i Muslimanskog bratstva, više je okupirana famoznim Milanom Tegeltijom i Ružicom Jukić. Kako to da tzv. građanske elite nisu prmijetile idolpoklonstvo bošnjačkog vođe spram Mursija?
Ipak pojedini bošnjački umovi uviđaju kako Bakir Izetbegović iznova neoprezno zabada „prst u oko Zapadu“, ali i svim drugim zemljama koje su Muslimansko bratstvo stavile na ”crnu listu” terorističkih organizacija i nepromišljeno kompromitira međunarodni ugled BiH, ako ga ona uopće ima.
Nama se čini presudnim i prevažnim ustvrditi to idolopoklonstvo sina Alije Izetbegovića i svih drugih sljedbenika vođama i vjerskim liderima iz dalekih arapskih zemalja naspram vrlo hladnih i samo interesnih veza s europskim ili američkim vođama. Uvoz ideologije, religije, ali i petro-dolara je i definitivno mantra nekih utjecajnih bošnjačkih krugova koji na taj način samo još dodatno izazivaju podjele u BiH i podgrijavaju sumnje u iskrene i stvarne euroatlanstke integracije države i društva.
Prije pet godina tadašnji bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović je na čuđenje Amerike i Europe u svome uredu u krovnoj državnoj instiutuciji ugostio čelnike Muslimanskog bratstva i uslikao se s uzdignuta četiri prsta. Na tu radikalizaciju politike vrha SDA ukazivao je redovito lider SBB-a Fahrudin Radončić. Tzv. građanske elite uglavnom šute.
Šutnja
Prije tri godine je beogradska „Politika“ objavila članak pod nazivom „Bakir Izetbegović pod lupom američkih tajnih službi“ u kojem autor objašnjava da, nakon izborne pobjede Donalda Trumpa, administracija SAD možda razmatra mogućnost stavljanja Muslimanskog Bratstva (MB) na crnu listu međunarodnih terorističkih organizacija, a slijedom mjera koje su uvele druge države kao što su Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Egipat i Sirija. Stavljanje Muslimanskog bratstva pod lupu nije novo za zapadne zemlje jer tadašnji britanski premijer David Cameron je 2014. zapovijedio britanskoj obavještajnoj službi da sprovede istragu protiv te islamističke organizacije, nakon niza nasilnih akcija u Egiptu u koje su bili uključeni članovi Muslimanskoga bratstva.
Američke, ali i mnoge druge, službe su za lidera SDA, Bakira Izetbegović tvrdile da je prijatelj duhovnog vođe Muslimanskog bratstva, Yusufa Qaradawia, koji je bio ugošćen u Sarajevu, a koji se nalazi na listi traženih čak i od egipatske vlade, zbog optužbi za terorizam. Velika Britanija i Francuska su Qaradawiu uskratile vizu za ulazak u te zemlje zbog mogućih veza s terorističkim organizacijama. U nekoliko je navrata duhovni lider Bratstva poticao inozemne borce da sudjeluju u džihadu u Siriji.U jednome video-snimku, što ga je jedna egipatska tv-stanica objavila 2013., Qaradawi tvrdi da borba protiv svih onih koji podržavaju Assadov režim (uključujući oružane snage, civile, vjerske učitelje i nevjernike) predstavlja dužnost.
Tada je i postojalo zanimanje SAD-a da se zainteresira za Bakira Izetbegovića i njegove veze s Muslimanskim bratstvom. Unazad nekoliko godina strasti su se primirile, međutim odavanjem počasti stradalom Mursiju bošnjačke vjerske i političke elite podsjećaju na te veze i iznova zabadaju prst u oko Zapadu. Opet se pribjegava dvostrukom aršinu, odaje se počast osobi koja je u najmanju ruku bila sumnjiva i krajnje kontroverza, koju su brojne države osuđivale i optuživale za strašna krvoprilića, a istodno bi se pokrenula neviđena haranga kada bi predstavnici drugih naroda u svjoj državi i spomenuli u pozitivnom kontekstu neku osobu koja nije podobna Bošnjacima pa čak i da nema dokaza da je počinila neki grijeh.
Dnevnik.ba