StoryEditor

Pronađen Marulićev osobni primjerak djela iz 1519. godine

Piše D  /  28.03.2021., 03:03h

Radi se o djelu O poniznosti i slavi Kristovoj (De humilitate et gloria Christi), na njemu su rukom zapisane i brojne rubne bilješke. Na zalistu novopronađene knjige je zapisan i jedan Marulićev latinski distih, a kako je utvrdio profesor Zvonko Pandžić iz Würzburga u Njemačkoj, to su dva početna stiha njegova epigrama O smrti (De morte). Taj epigram je prvi put objavio Giuseppe Praga 1936. prema jednom rukopisu koji se danas čuva u Zadru.

Rukopis iz Zadra daleko je mlađi od prvotiska iz 1519., pa Marulićev neobjavljeni distih nije mogao poznavati ili zapisati na prvotisak nitko osim njega samoga ili netko tko je bio uz njega. To je ona poveznica, zaključio je Pandžić, koja dokazuje da su Marulova tiskana djela sačuvana u knjižnici Male braće njegovi osobni primjerci koje spominje u svojoj oporuci iz 1521., kada je, naravno, posebno intenzivno razmišljao o smrti. Osim toga je istom rukom naširoko komentiran i primjerak Marulićeve knjige De institutione… (1506). iz Knjižnice Male braće, na hrptu su čak zapisani i inicijali .M.M., dok u oporuci stoji: „Svećeniku Rogeriju Capogrossu neka se dade Anđeoska suma i moja dosada tiskana djelca: O čestitu životu po uzoru na svece (Institucija), Pedeset pričaEvanđelistar, nadalje knjiga O poniznosti i slavi Kristovoj (na njoj je zapisan spomenuti distih) i s njima moj Brevijar i moj Dijurnal (dva zadnja su očito bili rukopisi jer ih ne označava kao svoja „tiskana djelca“). Neka on obavi moj pokop, ako ne bi bio spriječen nekim razlogom.”

Pandžić je otkrio da je u samostanu Male braće sačuvana i spomenuta Anđeoska suma (Summa angelica) (sign. A 77). Tako je rukom naslovljeno djelo Nikole de Ausmo tiskano u Mletcima 1476., iako mu je ispravan tiskani naslov Supplementum Summae Pisanellae. Očito je Marulić osobno na predlistu zapisao taj naslov kada knjigu tako u oporuci zove, a vjerojatno je i oslikao brojne inicijale u njoj. Na prvom je listu i zapis drugom rukom da je knjiga nekoć pripadala samostanu Sv. Marije na Poljudu (Iste liber pertinet loci sanctae Mariae de Paludi) kao i bilješka na hrvatskom: Pocine zivot od blazene Eufrozine divice. Primjer Svete Eufrozine opisuje Marulić u svojoj knjizi De institutione

Marulićev prijatelj i splitski kanonik Rogerio Capogrosso bio je inače povjerenik skradinskoga biskupa i papinskoga nuncija Tome Nigera (Mrčića) za njegovih čestih diplomatskih misija po Europi. Nigeru je Marulić oporučio Platonova djela u prijevodu Marsilija Ficina. Toma Niger i Rogerio Capogrosso su pokopani u samostanu na Poljudu, Niger u svoju vlastitu „tumbu“ a Capogrosso u obiteljsku. Tu je i „novissima tumba“ roda Marulića. Očito je Capogrosso poljudskim franjevcima ostavio svoje knjige, a samostanu je, kako je poznato, lijep dar ostavio i Niger, svoj portret koji je izradio glasoviti Lorenzo Lotto (1527.) i jednu povelju pape Lava X., prenosi Nedjelja.ba

Od svojih tiskanih djela koja je Marulić oporučio Capogrossu samo jedno nije sačuvano kod franjevaca a to je knjiga Pedeset priča. Njegov Evanđelistar čuva se u samostanu na Poljudu, a sve druge knjige su u samostanu Male braće u Dubrovniku, piše ika. A da ih je toliko završilo baš u tom samostanu, i to nakon što je za velikoga potresa 1667. izgorjela samostanska knjižnica, može se pretpostaviti da je zaslužan bio i jedan Splićanin, poznati bibliofil fra Inocent Čulić (1782–1852).

I prvotisak Judite sačuvan kod Male braće je Marulićev osobni primjerak.

Judita u vrijeme pisanja Marulićeve oporuke još nije bila tiskana nego dva mjeseca poslije (13. kolovoza 1521.), pa se zato u oporuci i ne spominje, ali je posve vjerojatno da je i nju dobio Rogerio Capogrosso, jer je on po posljednjoj želji oporučitelja trebao dobiti sva Marulova „tiskana djelca“. Marulić Capogrossu ostavlja i svoj Brevijar i Dijurnal (molitvenik). Taj njegov trojezični rukom pisani molitvenik, većim dijelom ipak prekrasnim i danas razumljivim hrvatskim jezikom, s molitvama, izlaganjima, prijevodima, himnima, citatima iz klasične i patrističke književnosti kao i napjevima (notama), također je sačuvan u jednom drugom samostanu Provincije Sv. Jeronima. To je predmet aktualnoga znanstvenog rada prof. Pandžića.

Ova saznanja dolaze u vrijeme obilježavanja 500. obljetnice prvotiska Judite, koja je tek nedavno od nekoliko njemačkih, engleskih i američkih autora označena kao „foundational work of Croatian literature“. Tim povodom prof. Pandžić priprema kritičko i anastatičko izdanje Judite, prvoga i najpoznatijega hrvatskoga epa. Za očekivati je da će sve to skupa postati i novi poticaj istraživanju Marulove i uopće hrvatske humanističke, još uvijek nedovoljno proučene, književne ostavštine.

Dnevnik.ba

27. rujan 2021 19:06