Profesor Sumantra Bose s London School of Economics u Podcastu Bura govorio je načelima federalizma i podjele vlasti u višenacionalnim zajednicama. Interes profesora Bosea za BiH počeo je još krajem 1980.-ih godina kad je sa zanimanjem počeo pratiti raspad bivše Jugoslavije.
Inače, u BiH dolazi još od sredine 1990.-ih i iznimno dobro poznaje političke prilike u napoj zemlji.
U razgovoru s urednikom i voditeljem Podcasta Bura Juricom Gudeljom, profesor Bose je rekao kako su BiH i posebice Mostar izvrsno mjesto, svojevrstan laboratorij, za proučavanje federalizma u duboko podijeljenim društvima. Kazao je kako BiH jako puno zaostaje za Hrvatskom i Slovenijom.
"Prije 15 godina očekivao sam kako će BiH zasigurno postati punopravna članica EU do 2020. Znamo kako taj cilj nije ni blizu ostvarenja. Kompleksan je odgovor zbog čega je to tako. Puno je krivih za to", rekao je profesor Bose te dodao kako veliku odgovornost za to snose domaći politički lideri.
No, dodao je kako je međunarodna zajednica u BiH počinila ključne strateške greške.
"Te greške se čine u kontinuitetu od kraja 1990.-ih. Uzrok tim greškama je u neznanju o povijesti, kontekstu i stvarnosti poslijeratne BiH."
Istaknuo je kako je međunarodna zajednica pogrešno nametala unitarni koncept "bosanskog identiteta" koji pak nikad ne može uspjeti u bh. kontekstu. Objasnio je kako su iste greške radili Austrijanci, potom prva i druga Jugoslavija.
"Međunarodna zajednica je sve to mogla raditi drugačije i inteligentnije. Mogla je prihvatiti multinacionalnu političku realnosti umjesto da grade centraliziranu bh. državu i nameću unitarni identitet."
Također, istaknuo je kako međunarodna zajednica nikad nije priznala vlastite zablude.
Usporedio je pak političke odnose u BiH s onima na Cipru te naveo kako BiH nikako nije poseban slučaj u svijetu.
Objasnio je i kako federalizma podrazumijeva samoupravu i zajedničku vlast. Problem u BiH je pak u funkcioniranju zajedničke vlasti (shared rule), u čemu veliku odgovornost ima međunarodna zajednica koja je podržavala unitarni koncept.
Na pitanje zašto međunarodna zajednica nije povlačila pametnije poteze u BiH, profesor Bose je odgovorio kako je u velikoj mjeri tomu uzrok obično neznanje.
"Drugi faktor je namjerno neznanje. Postoji određeno uvažavanje činjenica o BiH ali ne i volje da ih se prizna. Treći je pak faktor puki karijerizam međunarodnih dužnosnika".
Govorio je i o tomu kako je sarajevocentričan pristup međunarodne zajednice prema BiH veliki problem. Istaknuo je kako Sarajevo zasigurno ne zrcali cijelu BiH. Kako bi se shvatila BiH, rekao je, nužno je saslušati stavove ljudi barem još u Banjoj Luci i Mostaru.
Objasnio je i zbog čega je "treći entitet" postao tabu tema među zapadnim diplomatama, a naglasio je kako je mogućnost pojave fenomena Komšić rezultat postojanja rupe u Izbornom zakonu BiH koju je trebalo davno zatvoriti.
Ipak, rekao je kako i dalje postoji mogućnost da BiH uspije kao višenacionalna država. To je, veli, težak ali ne i nemoguć zadatak.
"Iako je već prilično kasno, međunarodna zajednica i dalje ima mogućnost ispraviti svoje greške".
Dnevnik.ba