Suočene sa sve većim invaliditetom, smrtnošću, troškovima zdravstvene zaštite i manjom produktivnošću, gojaznost izaziva sve veću zabrinutost za sve zemlje bez obzira na nivo prihoda, navedeno je u novom izvještaju Svjetske banke (WB).
Istaknuto je da pretilost ima veliki utjecaj na ekonomije zemalja i ljudski kapital, smanjujući produktivnost i životni vijek i povećavajući invalidnost i troškove zdravstvene zaštite. Predviđa se da će u narednih 15 godina troškovi gojaznosti iznositi više od sedam bilijuna američkih dolara u zemljama u razvoju.
Izvještaj "Pretilost: Zdravstvene i ekonomske posljedice predstojećeg globalnog izazova" navodi da su bolesti povezane s pretilošću sada među prva tri uzroka smrti širom svijeta, osim u subsaharskoj Africi. Najnoviji podaci pokazuju da se od 1975. gojaznost gotovo utrostručila i da sada uzrokuje četiri milijuna smrtnih slučajeva širom svijeta svake godine.
Faktori eskalacije epidemije pretilosti uključuju ultraprerađenu i slatku hranu, smanjenu fizičku aktivnost i veći dohodak, koji često idu ruku pod ruku s većom konzumacijom nezdrave hrane.
- Kako se zemlje ekonomski razvijaju i povećavaju se prihodi po glavi stanovnika, razorni utjecaji i teret gojaznosti i dalje će se prebacivati prema siromašnima - kaže dr. Meera Shekar, ekspert za prehranu pri Svjetskoj banci i koautorica izvještaja zajedno s dr. Barry Popkin sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini.
U Kini su se troškovi zdravstvene zaštite povezani s pretilošću između 2000. i 2009. povećali s pola posto na više od tri posto godišnjih izdataka za zdravstvo.
U Brazilu se očekuje da se troškovi zdravstvene zaštite vezani za pretilost udvostruče, s manje od šest milijardi američkih dolara u 2010. na više od 10 milijardi američkih dolara 2050.
U izvještaju je naglašeno da, kako bi se izbjeglo povećanje pretilosti u budućim generacijama, vlade i razvojni partneri moraju usvojiti sveobuhvatan pristup. Učinkoviti primarni zdravstveni sustavi bit će ključni, zajedno s jakim fokusom na preventivne mjere poput obveznog označavanja prerađene hrane; povećanja obrazovanja potrošača; redukcije zaslađenih napitaka i ulaganja u programe ishrane u ranom djetinjstvu.
Također, naglašena je i važnost snažnih fiskalnih politika, poput oporezivanja nezdrave hrane i poboljšanja urbanih sredina igralištima u školama, te pješačkim i biciklističkim stazama.
Dnevnik.ba