Realizacija projekta autoceste značila bi novi, definitivni egzodus za Hrvate ovoga kraja. No, da za to zapravo postoji stari plan, svjedoči činjenica kako taj kontroverzni projekt nije od jučer. Plan eresovskog političkog vodstva da Banju Luku poveže s Beogradom – preko hrvatskih kuća i imanja – star je desetljeće.
Piše: Josip Vričko/Nedjelja.ba
Slučaj Garevac traje već zapravo čitavo desetljeće. Ipak, eskalirao je ovoga ljeta, osobito u rujnu kada su mještani toga posavskog sela zajedno sa supatnicima iz Donjih Kladara i Čardaka – energično reagirali obraćajući se na adrese s kojih, usprkos lošem ozračju glede hrvatskih prava u ovome entitetu, ipak očekuju pomoć. Naime, da se obruč steže oko njihovih kuća i imanja, postalo je definitivno bjelodano posljednjih mjeseci otkako se (ponovno) počelo intenzivno govoriti o širenju mreže autoceste. Osobito loš znak za ove Posavljake bila je reakcija Vlade RS-a koja je po kratkom postupku u Narodnu skupštinu toga entiteta uputila odluku o izradi plana parcelizacije zemljišta za izgradnju autoceste i plinovoda na dionici Vukosavlje - Brčko i Brčko - Rača te dalje preko Posavine i Semberije do granice sa Srbijom.
Višestoljetna obiteljska baština
Važno je pritom kazati kako stanovnici rečenih mjesnih zajednica u načelu nisu protiv tog projekta. Stoga su još početkom srpnja poslali pismo Ministarstvu prometa i veza RS-a, entitetskom dopredsjedniku Josipu Jerkoviću i Javnom poduzeću Autoputovi RS-a. U pismu koje su potpisali Vlado Točić, predsjednik MZ-a Garevac, Jozo Bičvić, predsjednik MZ-a Donji Kladari, i Stjepan Perković, predsjednik MZ-a Čardak, kaže se kako je aktualni idejni projekt autoceste kroz ova hrvatska sela potpuno neprihvatljiv. I to izravno obrazlažu:
„Mi, stanovnici i vlasnici nekretnina u selima Garevac, Donji Kladari i Čardak, općina Modriča, u cijelosti podržavamo ovaj projekt, ali želimo dati svoj idejni prijedlog koji će biti pretočen u konačni prijedlog trase buduće autoceste kroz naša sela. Prema našim saznanjima, po sadašnjem projektu autocesta ide kroz sredinu naših sela, preko naših kuća i dvorišta“, upozoravaju ovi Posavljaci napominjući kako bi bude li usvojeno sporno rješenje, oni ostali bez kuća i imanja koji su višestoljetna obiteljska baština. Slijedom čega bi onda bilo gotovo nemoguće riješiti imovinsko-pravne odnose, što bi, dakako, usporilo realizaciju ove kapitalne investicije od općeg interesa.
Nije, međutim, riječ samo o prosvjedu, već mještani rečenih sela nude i konkretno rješenje.
„Predlažemo da trasa i dalje ide kroz naša tri sela i imovinu, ali da ne dira naša kućanstva niti da prelazi na područja susjedne katastarske općine Miloševac koja iz tih razloga ne bi izazivala nezadovoljstvo pučanstva, brzo i jeftino bi se riješili imovinsko-pravni odnosi (eksproprijacija), a budući da bi se vlasnicima isplatila samo zemlja, i to pašnjaci sedme klase, a ne i stambeni objekti, cijeli postupak bi dobio na ekonomičnosti“, kaže se u tome logički utemeljenu prijedlogu.
Po skraćenu postupku
Ali nakon što su predstavnici Instituta za građevinarstvo Banja Luka 19. rujna ove godine informirali ministra za prostorno uređenje RS-a Srebrena Golića da je Nacrt plana parcelizacije za autocestu i plinovod dionice Vukosavlje –Brčko – Bijeljina - Rača završen, a Općina Modriča nedavno ga stavila na javni uvid, moglo bi se kazati kako više nema zaprjeka kako bi se kontroverzno idejno rješenje realiziralo. Je li k tomu tako, pitali smo Mišu Peraka, glavnog urednika portala Garevac, koji je prvi skrenuo pozornost na ovaj slučaj?
„Teško je dati pravi odgovor na ovo pitanje jer i mi još ne možemo shvatiti kako je moguće da se daje na uvid dokumentacija izgradnje jednog ovako velikog i važnog projekta s rokom od dva tjedna u čemu je šest neradnih dana?! Dok je u tih 14 dana, odnosno osam radnih, dan i rok za primjedbe i prijedloge, i to sve po zakonu i skraćenu postupku“, svjedoči Perak koji nije prevelik optimist glede konačnog epiloga. Što, međutim, nipošto ne znači da će odustati.
„Prvu informaciju o ovoj odluci o izgradnji autoceste iz Općine Modriča u ruke je primio naš predsjednik MZ-a Garevac tek 4. listopada 2019. Kako smo uvidjeli da se radi o veoma kratkom roku, odmah smo se aktivirali preko našega i drugih partnerskih portala te smo poslali poruku političkim organizacijama i političarima iz reda hrvatskoga naroda kako bi priskočili u pomoć, a po pitanju prijeke potrebe da se nađe rješenje kojim najavljena trasa autoceste Banja Luka – Beograd ne bi išla preko obnovljenih hrvatskih sela u općini Modriča: Kladari, Čardak i Garevac, jer bi tako došao u pitanje ionako krhak povratak hrvatskoga naroda na ovo područje“, kaže nam sugovornik upozoravajući kako je Općina Modriča raspisala Oglas za eksproprijaciju zemljišta na kojima su obnovljene kuće te je uistinu kratak rok za odziv na isti.
Stari projekt
Realizacija projekta značila bi, u biti, novi egzodus za Hrvate ovoga kraja, koji baš zbog toga inzistiraju na novom rješenju. No, da za to zapravo postoji stari plan, svjedoči činjenica kako, vidjeli smo već, taj kontroverzni projekt nije od jučer. Plan eresovskog političkog vodstva da Banju Luku poveže s Beogradom - preko hrvatskih kuća i imanja – star je desetljeće.
„O ovome projektu šutjelo se i više od deset godina, a, evo, danas se nastoji sve po žurnom postupku završiti. Odrađena je parcelizacija zemljišta i izrađena dokumentacija idejnog rješenja za postavljanje trase preko naših mjesta. Bolje rečeno, ako se ne može milom, može silom!“, kaže Perak koji želeći do kraja biti objektivan, napominje kako, primjerice, u Garevcu nije riječ samo o kućama hrvatskih povratnika. Tu su, veli, i četiri kuće u vlasništvu Srba. Istina, kupili su ih odmah nakon pada Bosanske Posavine…
Jasno, samo po sebi se nameće pitanje mogu li u ovoj svojoj važnoj bitci hrvatski povratnici u Posavini računati na pomoć hrvatskih dužnosnika, osobito onih iz najjače stranke koja ima svoje ljude i u najvažnijim državnim institucijama.
„Kontaktirali smo čelnike HDZ-a BiH Josipa Jerkovića i Davora Čordaša koji su 7. listopada posjetili Garevac i održali sjednicu Regionalnog odbora HDZ-a BiH Posavina na kojoj su kao prvu točku razmatrali ponuđenu trasu autoceste. Jednoglasno je konstatirano kako je neprihvatljiva te da se nađe drugo rješenje kako bi se zaobišle kuće i društveni objekti.
HDZ BiH Regionalnog odbora Posavina se protivi takvoj trasi te će isto tako stati uz rame povratnika i ljudi koji žive na tim prostorima“, kaže Perak.
Samo verbalna potpora
Svjedoči uz to i kako su predstavnicima rečenih sela isto obećanje dali i u lokalnoj samoupravi Općine Modriča gdje je 8. listopada održan sastanak sa zamjenikom načelnika Nikolom Savićem i voditeljem urbanizma Jovanom Mišićem kao i s dvjema osobama u struci. Svi su potvrdili da će učiniti sve kako bi se ova odluka poništila te tražilo novo rješenje.
Sastanak u sličnom sastavu održan je i dan kasnije, a na njemu je trebao biti nazočan i načelnik Općine Mladen Krekić. Ispričao se, međutim, drugim obvezama, ali i poručio da će podržati sve ono što se dogovori, i to dati na razmatranje.
Trenutačni je dojam kako se puno sastanči i kako je uglavnom riječ o verbalnoj potpori, a ne o naročito konkretnim mjerama koje bi zaustavile završni čin (poslijeratnog) etničkog čišćenja Posavine. Dao Bog da nismo u pravu glede ovoga dojma.
Garevac - bosanskoposavski Bleiburg
Ovo živopisno posavsko selo ima i izniman simbolični značaj. U svibnju 1945. partizani su ubili 545 zarobljenih vojnika, među kojima je bilo i 76 ranjenika i bolničara iz bolnice u Prudu. Iz samog Garevca bilo je 246 ubijenih.
Nakon predaje 628 hrvatskih vojnika partizanima, uz obećanje da će im biti pravedno suđeno, oni su bili zatočeni u Burića štali u Garevcu. Međutim, umjesto bilo kakva suda odatle su u skupinama odvođeni u obližnje šume gdje su na okrutan način ubijani i potom bacani u jamu te u rijeke Bosnu i Savu.
Dnevnik.ba