Article_Top_970x250

Predviđa se drastičan pad cijena hrane

posljedice recesije

Predviđa se drastičan pad cijena hrane

srp 20, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija: Shutterstock

Utvrđeno je i kako će tijekom sljedećih deset godina rast ponude nadmašiti rast tražnje, uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istoj ili čak ispod svoje razine.

Prekomjerna opskrba i pad potrošnje, kao i globalna recesija koja prijeti većini zemalja svijeta, proizvest će tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je zajedničkog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OESS) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu.

Također, utvrđeno je i kako će tijekom sljedećih deset godina rast ponude nadmašiti rast potražnje, uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istoj ili čak ispod svoje razine, prenosi Sputnik.

– Borba protiv pandemije uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici, kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane – kaže glavni tajnik OESS-a Angel Guria.

Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje, iako se njeni trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procjenjuje se kako će prosječna dostupnost hrane po glavi stanovnika do 2029. dosegnuti oko 3.000 kalorija i 85 grama proteina dnevno.. 

– Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, tj. zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okolinu i sve više njih će umjesto životinjskih proteina izabrati alternative – tvrde iz OESS-a.

U izvješću navode i da će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje mnogo uvoze.

– Iskustvo je pokazalo da trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i veća integracija kako bi izgradili dinamičnu, produktivnu i otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor – napomenuo je direktor FAO Kou Dongyu.

Očekuje se i da će svjetska proizvodnja žitarica porasti za oko 85 posto u sljedećih deset godina, a kao glavni razlog navode veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse uzgoja.

Također, izvješće procjenjuje i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14 posto zbog poboljšanja u ishrani i ekstenzivnom načinu uzgoja. Naglašena je i trajna potreba za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.

Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija, predviđa se da će emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi rasti za 0,5 posto godišnje.

– Osim covid 19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni će sustav također morati prilagoditi se preferencijama potrošača i iskoristi digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima – zaključuje Guria.

Dnevnik.ba