Article_Top_970x250

Pomorsko društvo iz Vogošće pisalo dužnosnicima EU: 'Hrvatska je prisvojila tuđe more...'

nastavak sage oko pelješkog mosta

Pomorsko društvo iz Vogošće pisalo dužnosnicima EU: 'Hrvatska je prisvojila tuđe more...'

velj 07, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija (arhiva)

U potpisu pisma su predsjednik Pomorskog društva Bosne i Hercegovine dr. sc. Izet Bajrambašić i predsjednik Upravnog odbora društva, Mirza Hurtić.

Pod dramatičnim naslovom "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine", na sve glavne adrese zajedničke europske vlasti u Bruxelles je ovih dana iz Sarajeva stiglo neuobičajeno oštro, pismo. Povod je, kako se navodi, hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. veljače 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine", te druga jednostrana odluka skorijeg datuma - ona o početku gradnje Pelješkog mosta, prenosi Jutarnji list pozivajući se na Al Jazeeru.

Osim predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, vrlo pregledna elaboracija svih najvažnijih povijesnih, geopolitičkih i međunarodno-pravnih aspekata ovog problema, stigla je i predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, potpredsjednici Europske komisije i visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i cijeloj listi nižerangiranih europskih dužnosnika kojima je Bosna i Hercegovina u opisu posla.

U potpisu pisma su predsjednik Pomorskog društva Bosne i Hercegovine dr. sc. Izet Bajrambašić i predsjednik Upravnog odbora društva, Mirza Hurtić.

I ranije je iz Pomorskog društva BiH, ali i s najviših političkih razina najavljivano da će zbog Pelješkog mosta protiv Hrvatske biti pokrenuta tužba pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, a u slučaju potrebe najavljivan je i izlazak pred međunarodnu arbitražu. Ni jedno ni drugo se nije dogodilo, niti su javnosti ikada predočeni razlozi za odustajanje. 

U demaršu koji je ovih dana stigao do Bruxellesa uz ostalo navodi da sve ovo što je do sada s hrvatske strane učinjeno u vezi s Pelješkim mostom "predstavlja nedopustivo kršenje međunarodnih propisa o pravu mora" te je "u potpunoj suprotnosti sa stajalištima Bosne i Hercegovine po pitanju slobode izlaska na otvoreno more".

Imajući u vidu cjelokupan kontekst nesporazuma između BiH i Hrvatske u vezi s ovim projektom, u sarajevskom demaršu se na nekoliko mjesta upozorava da nedavno otvaranje radova na Pelješkom mostu "predstavlja očiglednu i konačnu potvrdu planskog narušavanja međunarodno-pravnih činjenica i stečenih prava u ovom dijelu Jadrana u korist Hrvatske, a na štetu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnih prava Bosne i Hercegovine".

Ukazuje se i na nesvakidašnju površnost europskih institucija u tretiranju međudržavnog nesporazuma oko Pelješkog mosta i pojašnjava da se radi o "mnogo složenijem međunarodno-pravnom problemu - problemu uskraćivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine kao suverene države na dijelu njenog međunarodno-pravno priznatog teritorija".

U demaršu se izričito zahtijeva da se Europska unija ogradi od takvih jednostranih "inkognito" odluka hrvatskih predstavnika, a od Europske komisije se traži da što hitnije preispita vlastite odluke i da suspendira odobrenu milijunsku donaciju. U suprotnom, smatrat će se da Europska unija nagrađuje Hrvatsku za flagrantno kršenje međunarodnog prava, za vrlo ozbiljno narušavanje međudržavnih susjedskih odnosa i kršenje demokratskih načela na kojima je i sama EU stvorena i s kojima se legitimira kao uzor međudržavne kooperacije.

U demaršu se Europskoj komisiji ostavlja "realna mogućnost" da "nije imala sve relevantne informacije o pomorskom sukobu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske tijekom rata '92-'95. godine, niti da je Komisiji u to vrijeme možda bila poznata hrvatska namjera da Pelješkim mostom namjerava zauvijek zatvoriti pristup BiH otvorenom moru".

Potpisnici demarša tvrde da bosanskohercegovačke vlasti nisu bile uključene ni u jednu fazu pripreme projektne dokumentacije o gradnji ovog mosta "niti su vlasti Bosne i Hercegovine ikada vidjele takve dokumente... a ako je, možda, netko iz BiH prekoračio svoje ovlasti i ovjeru projekta dao inkognito, u tom slučaju se radi o nezakonitostima koje Europska komisija ne bi trebala uzimati u obzir, niti može za takve projekte odobravati financijsku podršku", navodi se u dva metodički i činjenično sveobuhvatna pisma upućena najvišim čelnicima europskih institucija.

U zaključnim preporukama se inzistira na tome da je Europska komisija trebala blagovremeno analizirati sve aspekte Pelješkog mosta imajući u vidu međunarodno pravo i odredbe Konvencije UN-a o pravu mora, te činjenicu da je Hrvatska članica EU, a BiH kako njen najbliži susjed, na istom putu.

Komisiji se također stavlja na teret da nije dovoljno pažljivo proučila specifične odredbe Pomorskog kodeksa Republike Hrvatske (u kojem se BiH i ne spominje) a kojim je dio bosansko-hercegovačkog morskog dobra "ilegalno prisvojen u toku rata", što je deset godina kasnije ugrađeno i u hrvatski Pomorski zakonik, čime je dodatno "podebljano" preuzimanje suvereniteta od strane Hrvatske na međunarodno priznatom pomorskom području Bosne i Hercegovine.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250