Article_Top_970x250

Picula za Dnevnik.ba: Unitarizam i separatizam opasne pojave koje obnavljaju kulturu sukoba

ZASTUPNIK U EUROPSKOM PARLAMENTU

Picula za Dnevnik.ba: Unitarizam i separatizam opasne pojave koje obnavljaju kulturu sukoba

lip 22, 2020

Piše: Gloria Lujanović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Igor Kralj/PIXSELL

Kao socijaldemokrat, uvijek sam osjećao političku obvezu da zagovaram interese malobrojnijih i ranjivijih skupina u nekom društvu. U današnjoj BiH, Hrvati kao najmanji konstitutivni narod svakako se nalaze u situaciji da neka svoja prava trebaju obraniti, a za neka se trebaju izboriti. U tom smislu, uloga Hrvatske mora biti proaktivna, prijateljska i konstruktivna. Takav pristup treba važiti neovisno o tome tko je na vlasti u Hrvatskoj, kazao je Tonino Picula, hrvatski europarlamentarac u intervjuu za Dnevnik.ba.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i nedavno imenovani stalni izvjestitelj EP-a za odnose s SAD-om, za Dnevnik.ba govori o stanju na europskom tlu, pandemiji korona virusa, predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i stanju u BiH. 

Gospodine Picula, institucije Europske unije od prošlog tjedna rade "punom parom". Kakvo je stanje u EU i  je li pandemija korona virusom najaktualnija moguća tema?

Mislim da je dobro što su u ovoj krizi institucije Europske unije cijelo vrijeme ostale u funkciji te, je, unatoč početnom nesnalaženju, donesen niz mjera kao odgovor na krizu. Europski parlament je djelovao i održavao sjednice cijelo ovo vrijeme, uz poštivanje mjera karantene i socijalnog distanciranja. Brzo smo se prilagodili novom načinu rada uz videokonferencije. Svakako želim istaknuti zadovoljstvo što nam je Komisija nedavno predstavila plan oporavka. Sada je na zemljama članicama da ga rasprave i odluče. Svakako da će pandemija i očekivana teška ekonomska kriza definirati tempo i naš način rada u nadolazećem razdoblju.

Za nekoliko tjedana u Republici Hrvatskoj održat će se i parlamentarni izbori. U kojoj će mjeri njihov ishod utjecati na stanje u regiji, odnosno, zemljama Zapadnog Balkana?

Ulazimo u intenzivno razdoblje izbora u mnogim zemljama regije, pa i u Hrvatskoj. Smatram da je u političkom, ekonomskom i sigurnosnom interesu Hrvatske da i dalje drži fokus prema državama regije, neovisno o tome tko će na kraju biti u poziciji formirati vlast. Rezultate ovog izbornog ciklusa moći ćemo ocjenjivati s obzirom koliko će potvrditi ili demantirati trend jačanja autoritarnih tendencija, političkih polarizacija i evidentnog usporavanja procesa demokratizacije društava u regiji. 

Jeste li za vrijeme izolacije pratili situaciju u BiH koja je, glede korone, obilježena nizom koruptivnih afera u kojima su sudjelovali najviši politički dužnosnici i u kojoj vas je to mjeri eventualno iznenadilo?

Kao i uvijek, nastojim pratiti situaciju u BiH, pogotovo glede situacije oko virusa COVID-19 i najavljene pomoći EU. Kroz svoju parlamentarnu grupu S&D sam inicirao da se pomogne regiji i financijski i materijalno. Premda nema zemlje posve imune na korupciju, potrebno je naglasiti kako politika mora biti častan poziv, a ne prilika za bogaćenje pojedinaca nauštrb javnog dobra. Tako raste i nepovjerenje prema demokratskim institucijama u državi, što može imati dalekosežne posljedice. Također, nedopustiv je bilo kakav politički pritisak na pravosuđe, koje mora biti neovisno, jer tako štiti cijelo društvo pružajući osjećaj sigurnosti građanima. O važnosti neovisnog pravosuđa za približavanje zemlje EU ne treba posebno govoriti. Nažalost, iz BiH već duže vrijeme ne dolaze vijesti koje bi nas ohrabrile u uvjerenju da država uspijeva konsenzusom nadvladati kronične demokratske deficite i unutarnjepolitička opterećenja. 

Još uvijek aktualni premijer hrvatske Vlade, Andrej Plenković, hvali se kako je Hrvatska pomogla  Sjevernoj Makedoniji i Albaniji glede pristupanja EU. Što je s Bosnom i Hercegovinom?

Bez obzira na to tko je na vlasti u Zagrebu, treba reći da je BiH nama zbog mnogih razloga najbliža zemlja, s kojom dijelimo ne samo najdužu granicu nego i mnogo zajedničkih interesa.

Što se tiče aktualnih prilika na relaciji EU - BiH, u vrijeme hrvatskog predsjedavanja Vijećem, naglašavam potrebu rada na ispunjavanju onih 14 ključnih prioriteta za napredak na putu prema EU, unatoč svim izazovima oko aktualne krize. U tom kontekstu i pozdravljam dogovor oko održavanja lokalnih izbora u Mostaru, koji je proizvod razgovora i kompromisa, te smatram da to treba biti recept i za ostala otvorena pitanja unutar države. Treba i osigurati sve uvjete za održavanje lokalnih izbora, što uključuje i usvajanje proračuna.

Dijelite li stav kako je predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a prošlo u sjeni pandemije korona virusa?

Svakako da će predsjedanje, koje je trebalo biti upamćeno po izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU, dogovoru o Višegodišnjem financijskom okviru i summitu u Zagrebu, biti sada upamćeno po ovoj nezapamćenoj javnozdravstvenoj i ekonomskoj krizi koja je promijenila naše živote. Takav rasplet još u veljači nitko nije očekivao.

To pitanje će nastaviti dominirati i tijekom nadolazećeg njemačkog predsjedanja. Drago mi je da je ipak u takvim okolnostima, makar putem videokonferencije, održan zagrebački sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana. Osobito sam zadovoljan što je Europski parlament prošlog tjedna usvojio Preporuke o Zapadnom Balkanu za koje sam bio imenovan izvjestiteljem.

Možemo li očekivati da se stanje u BiH uskoro vrati u politički fokus u Europskom parlamentu?

Moj je stav da je BiH uvijek treba biti u fokusu Europskog parlamenta, pogotovo Odbora za vanjsku politiku gdje sam član i koordinator moje S&D parlamentarne grupe. Za jesen, najvjerojatnije u devetom mjesecu, je najavljeno redovito Izvješće Komisije o BiH, te ćemo o tome imati priliku i raspravljati u Europskom parlamentu. Također, za jesen je Europska komisija najavila i ekonomski i investicijski plan za zemlje regije, što vidim kao veliku priliku za BiH. Ali samo ako bude razvila kapacitete da iskoristi tu pomoć.

Vlast u BiH, na razini države, gotovo da i ne postoji, a na razini Federacije BiH nije formirana. Kako vidite situaciju u našoj zemlji s naglaskom na položaj Hrvata u BiH i ulogu Hrvatske u aktualnom političkom trenutku?

Kao socijaldemokrat, uvijek sam osjećao političku obvezu da zagovaram interese malobrojnijih i ranjivijih skupina u nekom društvu. U današnjoj BiH, Hrvati kao najmanji konstitutivni narod svakako se nalaze u situaciji da neka svoja prava trebaju obraniti, a za neka se trebaju izboriti.

U tom smislu, uloga Hrvatske mora biti proaktivna, prijateljska i konstruktivna. Takav pristup treba važiti neovisno o tome tko je na vlasti u Hrvatskoj. Pored toga, vodeći računa o složenosti BiH, treba izbjegavati rješenja koja su u prošlosti kompromitirala hrvatsku politiku prema BiH.

Rješenje za BiH po vašem sudu bi bilo koje? Ove se godine navršava 25. obljetnica potpisivanja Daytona - što se promijenilo, tj. je li BiH i u čemu napredovala?

Dayton je prije svega bio teško dogovoreni sporazum koji je zaustavio razoran rat i teška stradanja ljudi. Iako je popularno najavljivati Dayton 2, vidimo da od toga danas još uvijek nema ništa. Svakako da je BiH i napredovala tijekom ovih godinama, ali postoji i puno razloga za nezadovoljstvo i frustriranost. Nedavno objavljeno istraživanje američkog International Republican Institutea pokazuje kako samo 10 posto stanovnika BiH smatra da država ide u dobrom smjeru, dok čak 87 posto smatra da ide u krivom smjeru.

Istovremeno 76 posto stanovnika BiH podržava ulazak u EU. To su brojke koje šalju jasnu poruku. Pojavili su se i neki novi izazovi. Mislim da će neka od tih kronično otvorenih problema, poput unutarnjeg ustroja zemlje, ekonomskih i socijalnih pitanja, demografije i migracija vremenom prisiliti izabrane dužnosnike da počnu raditi na suvremenijim, održivijim i pravednijim rješenjima. Naglašavam da rješenja moraju biti prihvatljiva za sva tri konstitutivna naroda, ali bez daljnjeg u korist samih građana BiH bez obzira na nacionalnu ili religijsku pripadnost. 

Ima li Europa snage "usisati" BiH i pretvoriti je u funkcionalnu državu?

Gravitacijska i apsorpcijska snaga EU je još uvijek velika, ali zanimanje za politiku proširenja je svoj vrhunac doživjelo prije petnaest godina. Nakon toga svaka kriza koja je pogodila blok oduzimala je zamah toj politici. Živimo u vrijeme kada politika proširenja nije više samorazumljiva zbog internih pritisaka da se EU najprije konsolidira.

Međutim, Europska unija je zadržala sposobnost da pomogne što se vidjelo i tijekom aktualne krize oko pandemije COVID-19. Bruxelles je donirao 80,5 milijuna eura pomoći BiH, te 250 milijuna eura makrofinancijske pomoći za socio-ekonomski oporavak. Na EU pomoć i podršku BiH uvijek može računati. Međutim, uz svu pomoć i dobru volju, EU niti može, niti želi preuzeti temeljne ingerencije izabranih BiH lidera. Oni moraju pokazati da su dorasli zadatku i preuzeti odgovornost za svoju zemlju. To na kraju krajeva njihovi birači od njih i očekuju. 

Kakva je, prema vašem mišljenju, budućnost BiH ako se nastave unitarističke i separatističke tendencije Sarajeva i Banja Luke?

BiH kao država može biti funkcionalna i učinkovita samo ako svi akteri u potpunosti prihvate jedni druge kao sugovornike u potrazi za rješenjima, a ne kao permanentne protivnike jer to vodi samo u destrukciju. Na unitarizam i separatizam u BiH, bez obzira na njihovo političko porijeklo, gledam kao na opasne pojave koje ne mogu donijeti ništa dobro. Oni samo obnavljaju štetnu kulturu sukoba, drže stanovnike BiH kao taoce te onemogućuju ekonomski i svaki drugi prosperitet. A zbog toga nažalost mnogi mladi ljudi gube nadu i napuštaju svoju zemlju. 

Dnevnik.ba