- Posljedice su ozbiljne i veoma pogubne. Mi ne možemo napraviti nikakav model i nikakvu intervenciju, nemamo globalne strategije ni za prevenciju borbe protiv bolesti uzrokovanim zagađenjem zraka, a ni kada je riječ o uvođenju obnovljivih izvora energije. Mi smo u svemu što radi svijet na ovom planu zakasnili. Nama je stanje u zadnjim desetljećima sve gore i gore. Sigurno ovih dana imamo više smrtnih slučajeva izazvanih letalnim dozama lebdećih čestica u zraku – smatra šefica Nastavnog odjela za profesionalnu patologiju i toksikologiju Doma zdravlja u Tuzli Nurka Pranjić.
Podsjeća da je Svjetska zdravstvena organizacija još 2012. godine objavila da je u BiH od direktnih posljedica aerozagađenja umrla 231 osoba, što je u to vrijeme bilo najviše u Europi.
- Tada je prosječna koncentracija polutanata u zraku bila 55 mikrona, a sada je stanje neusporedivo gore. Ako je Tuzla 2012. godine bila najzagađeniji grad, možete misliti kakva je sada situacija. Da pojasnim, broj smrtnih slučajeva računa se na 100.000 stanovnika, pa kada se to prevede na oko 3,5 milijuna stanovnika BiH, broj umrlih od posljedica aerozagađenja dostiže 8.130 osoba na godišnjem nivou. To je, recimo, više nego u Srbiji, koja je veća od BiH, a gdje godišnji prosjek umrlih iznosi oko 6.000. S ovog aspekta, sa sigurnošću možemo reći da u Tuzli imamo rastući trend karcinoma – objašnjava sugovornica FENA-e.
Podupire ocjene o tome da je Tuzla najzagađeniji grad u BiH. Sve bolesti koje su povezane s lebdećim česticama su kronične bolesti današnjeg doba. Od 100 ljudi koji žive u TK, 13 oboli od karcinoma. Prije četiri godine od raka pluća u TK oboljelo je 214 osoba, prošle godine 265, a ove godine očekuje se još veći broj.
Kaže da, kada govorimo o porastu broja oboljenja, nisu u pitanju samo plućne bolesti. U porastu su kardiovaskularne bolesti koje se dovode u vezu s aerozagađenjem.
- Ako vam kažem da su plućne bolesti 17 puta manje učestale u odnosu na kardiovaskularne, onda je jasno kakav je to ogroman problem. Karcinom pluća jest u porastu, ali ne smijemo zanemarivati druge, i o tome trebamo govoriti istinu i braniti stavove. Nemamo dovoljno svijesti o tome i ponekad težimo omalovažavati neke činjenice, a to nije dobro – smatra doktorica Pranjić.
Navodi i da zaposleni u zdravstvu nisu dovoljno educirani o bolestima uzrokovanim ekološkim zagađenjima. Kaže da se ne vode ni registri, te da je praktično nemoguće dobiti pouzdane podatke o odnosu aerozagađenja i ljudskog zdravlja.
- To se stalno mora istraživati, analizirati, pratiti. Izgubili smo puno godina, nismo imali nikakvih aktivnosti s aspekta prevencije tih bolesti. Zakasnili smo u mnogim stvarima, pa i kada govorimo o obnovljivim izvorima energije. Moramo prijeći na druge, manje štetne izvore energije, a nemamo strategije. Ništa što sada pokušavamo ne možemo uraditi preko noći. Eto, godinama ne možemo napraviti ni Blok 7 TE ‘Tuzla‘, a stalno se o tome govori - tvrdi ona.
Prema njenim riječima, nužno je napraviti nacionalne programe koji doprinose zaštiti zdravlja i planirati prema analiziranim podacima ono šta je najnužnije za poboljšanje stanja.
- Jedan ministar zdravstva ne može puno postići, ali se može pomoći savjetovanjem i educiranjem građana, da znaju o kakvim se opasnostima radi i, recimo, koliko je opasno izlaziti iz kuće zbog zagađenosti zraka. Osim toga, nacionalne programe, osim o zaštiti od aerozgađenosti, treba napraviti i kada se govori o klimatskim promjenama. Jer, tu vam dolaze i poplave i nesreće, a mi ni o tome nemamo nikakve strategije – zaključila je Nurka Pranjić.
Dnevnik.ba