Article_Top_970x250

NOVA NADA Mostarski IDPI predstavio prijedloge kojima se rješavaju svi problemi Izbornoga zakona

provođenje svih presuda

NOVA NADA Mostarski IDPI predstavio prijedloge kojima se rješavaju svi problemi Izbornoga zakona

lip 08, 2018

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Pri izradi naših modela vodili smo računa o presudama Ustavnoga suda BiH koje se tiču Izbornoga zakona BiH, posebno o presudi u predmetu Ljubić, ali i presudama Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci te Zornić i Pilav, rekao je analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja sociolog Ivan Vukoja.

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara danas je predstavio svoje prijedloge izmjena Izbornoga zakona BiH kojima se provode presude Ustavnoga suda BiH i Europskog suda za ljudska prava koje opterećuju izborno zakonodavstvo naše zemlje. Prijedlozi IDPI-a ni u kojem slučaju ne podrazumijevaju teritorijalno-administrativnu reorganizaciju BiH, dok određeni modeli ne traže čak ni izmjene Ustava BiH.

Kako je tijekom predstavljanja prijedloga rekao analitičar IDPI-a sociolog Ivan Vukoja, natkorvljujuća perspektiva svim prijedlozima je presuda Ustavnoga suda BiH iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH. Riječ je o apelaciji koju je svojedobno Ustavnom sudu podnio Alija Izetbegović i koja je načelo konstitutivnosti naroda učinili  temeljnim načelom Ustava BiH.

„Pri izradi naših modela vodili smo računa o presudama Ustavnoga suda BiH koje se tiču Izbornoga zakona BiH, posebno o presudi u predmetu Ljubić, ali i presudama Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci te Zornić i Pilav“, rekao je Vukoja.

Istaknuo je kako je spomenutom presudom Ustavnoga suda BiH iz 2000. godine po apelaciji  Alije Izetbegovića BiH prepoznata kao država koju čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Međutim, iz te presude proistječe da je načelo konstitutivnosti naroda „starije“ od entiteta, odnosno da entiteti proistječu upravo iz načela konstitutivnosti.

„Načelo konstitutivnosti je natkrovljujuće načelo Ustavu BiH. Iz tog načela proistječe sve drugo, odnosno sva druga ustavna načela moraju biti u skladu s načelom konstitutivnosti. Naime, Ustavni sud je u presudi iz 2000. godine jasno rekao da su entiteti posljedica konstitutivnosti naroda“, izjavio je Vukoja.

Rušenjem načela konstitutivnosti, dodao je, ruši se cijela BiH, budući da vlast proistječe iz konstitutivnih naroda i njima odgovara. K tomu, to načelo podrazumijeva i ravnopravnost konstitutivnih naroda u tijelima vlasti koja su za to predviđena.

„To se ogleda u Predsjedništvu BiH i u domovima naroda. U tim tijelima konstitutivni narodi imaju potpuno jednaka prava i obaveze. No, konstitutivnosti nema bez legitimnog predstavljanja. Svaki narod mora imati mogućnost nesmetano izabrati svoje političke predstavnike“, rekao je Vukoja.

Pojasnio je i kako to znači da jedan narod ne smije birati političke predstavnike drugom narodu, a odluke u Predsjedništvu BiH i domovima naroda moraju se donositi konsenzusom.

„O tomu nema nikakvoga spora i to nije predmet bilo kakvih presuda. To je jednostavno tako. Uostalom, Ustavni sud je u presudi u predmetu Ljubić jasno kazao kako domovi naroda nisu mjesta za predstavljanje kantona nego upravo konstitutivnih naroda“, dodao je.

Kroz izradu prijedloga izmjena Izbornoga zakona IDPI je nastojao utvrditi i načela koja se trebaju poštivati prilikom izrade bilo kojeg modela izmjena Izbornoga zakona.

„Postoji puno modela kroz koje se ovi problemi mogu riješiti, no set načela mora biti jednak za sve modele“ istaknuo je Vukoja te dodao kako svaki stanovnik BiH mora imati mogućnost birati i biti biran na izborima.

„To je suština presuda Sejdić-Finci te Zornić i Pilav i naši prijedlozi rješavaju te probleme. Sve te presude je moguće provesti unutar sadašnjeg koncepta ustava BiH“, rekao je Vukoja.

Voditelj stručnog tima IDPI-a Ivan Pepić je naglasio kako se ovim modelima ne mijenjaju nikakve granice unutar BIH, nego se samo provode presude koje opterećuju izborno zakonodavstvo u BiH.

„Svi moraju imati pravo birati i biti birani. Nije bitno koje je nacije određeni kandidat, nego je bitno tko ga bira i koga on predstavlja. Ponudili smo modele kojima se sve to rješava. Našim modeli ispunjavaju načela legitimnog predstavljanja ali i teritorijalne proporcionalne zastupljenosti“, rekao je Pepić.

Inače, IDPI je izradio dva konkretna prijedloga. Prvim prijedlogom se u potpunosti provedbu presude Ljubić, te provedbu presuda Sejdić-Finci i Zornić za Predsjedništvo BiH,  ali ne i za Dom naroda PS BiH. Ovaj prijedlog zahtjeva samo izmjene Izbornog zakona BiH, bez izmjena Ustava BiH. Drugi, pak, prijedlog u potpunosti rješava provedbu presuda Ljubić, Sejdić-Finci, Zornić i Pilav – zahtjeva izmjene Izbornog zakona BiH te Ustava BiH.

Kad je o izboru članova Predsjedništva BiH riječ, IDPI-ev prijedlog podrazumijeva ukidanje odredbe Izbornog zakona BiH po kojoj kandidati moraju potpisati izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu.

Svatko može biti kandidat za bilo kojeg člana Predsjedništva, jer su članovi Predsjedništva (baš kao i izaslanici u Domu naroda) predstavnici, ali ne nužno i pripadnici tog naroda. Ne postoji razlog zašto Rom ili Židov ne bi mogli predstavljati Hrvate u BiH (ili Srbe ili Bošnjake) ako dobiju većinsku potporu hrvatskog naroda. Legitimitet za predstavljanje proizlazi iz glasača, a ne iz nacionalnosti kandidata.

Izbor bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, vrši se bez promjene Ustava BiH na temelju sustava izbornih bodova u FBiH sa svih deset županija i Distriktom Brčko kao izbornim jedinicama. Svaka izborna jedinica će imati broj izbornih bodova jednak broju pripadnika jednog od ta dva konstitutivna naroda u toj izbornoj jedinici podijeljenom s ukupnim brojem pripadnika tog konstitutivnog naroda u FBiH i Distriktu Brčko. Ostali, kao i Srbi iz FBiH, mogu izabrati za kojeg će kandidata glasovati neovisno o tomu u kojoj od izbornih jedinica žive, kao i biti kandidati za bilo kojeg člana Predsjedništva BiH. Zbroj svih izbornih bodova je 100 i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Uz promjene Ustava BiH i RS bi bila jedna od dvanaest izbornih jedinica (10 županija, DB i RS) i sva tri člana bi se birala istim matematičkim modelom na cijeloj teritoriji BiH, a Ostali bi mogli birati za kojeg od tri člana Predsjedništva žele glasovati.

Bez promjena Ustava se pak ne mijenja način izbora izaslanika u Dom naroda PS BiH, nego samo u Dom naroda Parlamenta FBiH. Izaslanici Doma naroda Parlamenta FBiH se, kao i do sada, neizravno biraju od strane izaslanika županijskih skupština, tako što svaka županija dobiva svoj koeficijent, to jest, određen broj izbornih bodova za bošnjačke, hrvatske, srpske i izaslanike Ostalih, određene temeljem udjela (postotkom) određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih u pojedinoj županiji u odnosu na ukupan broj određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih na razini Federacije BiH.

Svi izabrani, na primjer, hrvatski županijski izaslanici glasuju zajedno za liste kandidata za Klub Hrvata Doma naroda Parlamenta FBIH i svima, prije glasovanja, Središnje izborno povjerenstvo dodjeljuje broj izbornih bodova ovisno o tomu u kojoj su županijskoj skupštini izabrani i koliko ostalih hrvatskih predstavnika je izabrano u toj skupštini (analogno vrijedi i za Bošnjake, Srbe i Ostale). Izaslanici glasuju koristeći izborne bodove koji su im dodijeljeni na osnovu koeficijenta njihove županije i broja izabranih izaslanika iz te županije i odlučuju kojih 17 članova (ili 7 u slučaju Ostalih) će biti izabrani u pojedini klub Dom naroda Parlamenta FBiH.

Uz promjenu Ustava BiH implementiraju se presude „Sejdić-Finci“ i „Zornić“ za Dom naroda PS BiH na način da Ostali mogu predstavljati bilo koji narod za kojeg se odluče kandidirati, baš kao što je slučaj s članom Predsjedništva BiH. Izbor izaslanika za pojedine klubove Doma naroda PS BiH vrši se izravnim izborom. Kao i do sada, bira se 15 izaslanika (5 bošnjačkih, 5 hrvatskih i 5 srpskih).

Svaka od deset županija FBiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko su izborne jedinice i imat će tri koeficijenta izbornih bodova (B, H i S) koji se dobiju temeljem udjela (postotkom) određenog konstitutivnog naroda u pojedinoj izbornoj jedinici (županije, RS i DB) u odnosu na ukupan broj određenog konstitutivnog naroda na razini cijele BiH.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250