Article_Top_970x250

NOVA GODINA, STARI PROBLEMI Jeste li spremni za još jednu izbornu godinu, iseljavanje i bujanje govora mržnje?

HOĆE LI 2020. BITI BOLJA?

NOVA GODINA, STARI PROBLEMI Jeste li spremni za još jednu izbornu godinu, iseljavanje i bujanje govora mržnje?

sij 09, 2020

Piše: Gloria Lujanović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

U BiH se u 2020. godini neće dogoditi ništa novo. Ovu će godinu obilježiti lokalni izbori i uobičajeno, prijevremena predizborna kampanja u kojoj će se najmanje govoriti o lokalnim temama. Iseljavanje i demografska kataklizma, loša ekonomska situacija, borba protiv korupcije, teme su koje ni ove godine vjerojatno neće dominirati u bh. medijima, a još manje među domaćim političarima.

Sandra Gojković - Arbutina, glavna urednica banjalučkih Nezavisnih novina, Fedžad Forto, generalni tajnik Društva novinara BiH, kolumnistica Nejra Latić - Hulusić i Branimir Galić, novinar Hrvatskog medijskog servisa, za Dnevnik.ba, govore o tomu što građani u BiH mogu očekivati u 2020. godini.

Hoće li u fokusu bh. političara biti teme iseljavanja stanovništva, ekonomije, poboljšanja životnog standarda, hoće li predizborna kampanja za lokalne izbore početi prije vremena, neka su od pitanja na koja smo tražili odgovore.

“Godina počinje sa dva važna događaja u susjedstvu – izbori u Hrvatskoj i protesti u Crnoj Gori zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti za koje nismo sigurni kakav će uticaj imati u BiH. Slično kao i sukob SAD-a i Irana koji posredno može imati uticaj na nas, ako, primjerice, izazove rast cijena nafte, kao i predstojeći predsjednički izbori u toj velesili”, kazao je Fedžad Forto za Dnevnik.ba.

Lokalni izbori

Građane BiH, napominje Forto, očekuje još jedna izborna godina koja bi mogla dati neke odgovore, a jedan od njih je i hoće li u Mostaru uopće biti održani lokalni izbori.

“Pitanje je, hoće li kampanja za lokalne izbore biti posvećena lokalnim temama ili će se nametnuti one velike poput ustavnih promjena, NATO-a i Izbornog zakona BiH. Lokalni izbori će biti prvi pravi test strankama pobjednicama na prošlogodišnjim Općim izborima”, kazao je Forto.

A da se neće dogoditi ništa spektakularno u 2020. godini, smatra i Branimir Galić, osobito ako se procesi promatraju iz prizme običnih ljudi.

“Politička previranja i dalje će dominirati javnim diskursom, a teško da će biti značajnog medijskog prostora za životne teme i egzistencijalna pitanja”, izjavio je Branimir Galić za Dnevnik.ba.

Politička situacija u BiH, prema ocjeni Latić - Hulusić, neće se stabilizirati sve dok se ne stabilizira stanje mazohističkog glasačkog tijela.

“Iako su u pitanju lokalni izbori, možemo očekivati salvu predizbornih laži, spinovanja i gluposti. Opet će biti opsjedanje medijskog prostora prijetnjama lažnim ratovima sa sve tri strane koje nacionalnim strankama donose glasove iako su u pitanju lokalni izbori”, kazala je Nejra Latić - Hulusić za Dnevnik.ba.

Predizborna kampanja bit će obilježena govorom mržnje

Naša je nesreća, smatra Sandra Gojković – Arbutina, što smo stalno u kampanji, a 2020. je izborna godina koja će biti tradicionalno prljava iako se radi o Lokalnim izborima.

“Možda 2020. jest magična brojka, aali ne treba očekivati nikakvu magiju s prijelazom u novu godinu. Ako je slutiti po sve glasnijim pričama o povećanju stope PDV-a, već sad možemo žaliti za 2019.”, izjavila je Sandra Gojković  - Arbutina za Dnevnik.ba.

Političke stranke na vlasti, prema ocjeni Gojković - Arbutine, jahat će na provjerenim nacionalnim temama, vanjskim utjecajima i unutarnjim neprijateljima.

“O lokalnim temama kao i obično, vrlo malo će se govoriti, a ni iz drugih tabora nećemo čuti ništa novo, osim da je ovima vrijeme da odu”, tvrdi Gojković - Arbutina.

U medijima će, prema ocjeni Latić - Hulusić, dominirati teme koje su pristine već tri desetljeća.

“Isto prežvakano štivo koje žvačemo zadnjih trideset godina i poticanje nacionalizma po sistemu ‘vi nas napadajte, mi ćemo se fol braniti’”, napominje Latić Hulusić.

Očekivati je, smatra Forto, svakakve uvrede i govor mržnje u kampanji.

“Ovim putem apeliram i na uredništva bh. medija da ne podliježu euforiji i budu svjesna svoje odgovornosti kada je u pitanje širenje govora mržnje i trovanje javnosti”, kazao je Forto.

Mediji, prema Forti, trebaju preuzeti na sebe zadatak da političke elite podsjećaju na problem iseljavanja, zapošljavanja, obrazovanja, loših komunalnih usluga i drugih sličnih tema.

“Nadam se da će tzv. životne teme konačno dobiti mjesto koje zaslužuju u javnom diskursu, ali iskustvo nažalost pokazuje da je to teško očekivati u izbornoj godini”, tvrdi Forto.

Demografska kataklizma -  pitanje svih pitanja 

Gojković - Arbutina, ističe, kako smo formiranjem Vijeća ministara BiH čuli kako će ekonomija biti u fokusu, ali pitanje svih pitanja mora biti i jest – demografska kataklizma.

“Ekonomija bi valjda svima trebala biti u fokusu. Ali činjenica je da nestajemo i da nas je sve manje na ovim prostorima i da se više ne ide ‘trbuhom za kruhom’ nego za razumom, socijalnim mirom, prosperitetom, u potrazi za pravičnijim sistemom gdje vam partijska knjižica i kum nisu referenca”, smatra Gojković - Arbutina.

Izvjesno je da ćemo u godini pred nama, napominje Galić, imati određen ekonomski rast, ali to nije dovoljno da bi se ozbiljnije utjecalo na poboljšanje tzv. socio-ekonomske slike.

“Previše se priča o javnim investicijama, primjerice nastavku izgradnje koridora Vc koje vladajuće stranke predstavljaju nešto što bi moglo generate ekonomski rat.Kako bi se određene stvari pomaknule s mjesta, trebalo bi se ići u rasterećenje gospodarstva, nužan je dijalog vlasti i poslodavaca, a tog nema”, izjavio je Galić.

Jako su male šanse da zaustavimo one koji su naumili otići, smatra Gojković – Arbutina, ali sustav mora pokazati namjeru da zadrži mlade na ovim prostorima.

“Ako je cilj zadržati isključivo stranačku mašineriju, onda im ide sjajno. Srećna izborna godina svima koji slave i po svemu sudeći veća stopa PDV-a”, kazala je Gojković -  Arbutina.

Latić - Hulusić, pak, smatra kako sloboda kretanja ljudskih bića shodno njihovim ekonomskim ambicijama mora biti zagarantirana i da svatko sebi treba tražiti mjesto za bolji i ugodniji život.

“Počnu li se miješati ovi naši satrapi, samo će nam zabraniti izlazak iz ove sumorne zemlje kako bi mogli i dalje da nam sišu krv. Ne sekirajte se, neće uraditi ništa što bi ponukalo narod da ostane”, kazala je Latić - Hulusić.

Realnost je takva, tvrdi Galić, da se ne nazire kraj trendu iseljavanja u zapadnoeuropske zemlje i da će se to nastaviti i u ovoj godini.

“Treba naglasiti kako ljudi iz BiH ne odlaze samo zbog gole egzistencije, odlaze i zbog toga što im se rad adekvatno ne valorizira te jer se ne uspijevaju izboriti sa sustavnom korupcijom koja je zahvatila sve pore društva”, smatra Galić.

Dobra strana iseljavanja: Poskupit će cijena rada u BiH

Odlična stvar s migracijama radne snage iz BiH je, navodi Latić -  Hulusić, poskupljenje cijene rada.

“Poslodavci se sada dobro moraju počešati po glavi prije nego pokušaju steći milijune na leđima potplaćenih radnika. Radnici na kasi više se neće moći isplaćivati s mizernih 600 KM bruto plaće kada mogu u Njemačkoj raditi za barem pet puta veći iznos. To je prilika za oporavak poniženog stanovništva”, smatra Latić - Hulusić.

Dnevnik.ba 

Tagovi: