Article_Top_970x250

Njemački stav ne odnosi se na presudu “Ljubić”

izborna reforma

Njemački stav ne odnosi se na presudu “Ljubić”

svibnja 09, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Arhiva

Odgovor njemačke savezne vlade oko izborne reforme u Bosni i Hercegovini i legitimnog političkog predstavljanja, a koji je potaknuo zastupnik Zelenih, nije izazvao nikakvu pozornost u Njemačkoj, no dominiraju rasprave treba li ukinuti patent na cjepivo kako bi ga konačno dobile siromašne zemlje.

Njemačka, za razliku od SAD-a i predsjednika Josepha Bidena, za sada ne pokazuje solidarnost s ostatkom svijeta, u kojemu umiru tisuće ljudi zbog zaraze, a sve je u funkciji izborne kampanje. Tako je i stigao odgovor oko izborne reforme u BiH. Prema mišljenju federalne Vlade, načelo “legitimnog političkog predstavljanja”, o kojem je raspravljano u kontekstu reforme Izbornog zakona, moglo bi produbiti podjelu BiH i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda - rečenica je iz odgovora njemačke vlade koju su bošnjački lobisti i političari pokušali podvaliti kao narativ kojim se ruši koncepcija koju zagovara hrvatska strana. No, ova rečenica u biti ne govori niti mijenja mnogo u aktualnim razgovorima o reformama koje predstoje pred BiH, piše Večernji list BiH.

Svjedoci SAD, EU, UK, OHR, OESS

Ponajprije stoga jer je “legitimno političko predstavljanje” sastavni dio dokumenta, kao temelja za izmjene Izbornoga zakona, koji su prošle godine potpisali predsjednici vodeće hrvatske i bošnjačke stranke Dragan Čović i Bakir Izetbegović. U drugome dokumentu stoji da će se izbornom reformom zajamčiti “legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda”. Svjedoci potpisivanja i potpore tome dogovoru bili su veleposlanici i diplomati najvećih svjetskih sila: SAD-a Eric Gordon Nelson, EU-a Johann Sattler, Ujedinjenog Kraljevstva Matt Field, visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko te voditeljica Misije OESS-a u BiH Kathleen Kavalec. Njemačko stajalište predstavlja, očito, protivljenje tome dokumentu kojemu su svjedoci bili petero međunarodnih dužnosnika. No, ovo načelo nije izmišljeno tijekom razgovora Izetbegovića i Čovića, nego je sastavni dio presude Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine u predmetu “Ljubić”. U odgovoru na upit Večernjeg lista, njemačka veleposlanica u BiH Margret Maria Uebber potvrdila je kako je autentična objava o stavu njemačke vlade o izbornoj reformi. Upitana negira li Njemačka odluku Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić”, njemačka veleposlanica rekla je da se komentar odnosio na raspravu o izbornim reformama.

Njemačka sutkinja bila “za”

- Ovo pitanje odnosilo se na aktualnu raspravu o Izbornom zakonu u državi Bosni i Hercegovini. Nema nikakve poveznice s presudom Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine u slučaju “Božo Ljubić” - navela je. Valja, međutim, reći kako je upravo njemačka ustavna stručnjakinja i bivša sutkinja Ustavnoga suda BiH Constaze Crewe bila među šestero sudaca, od kojih je dvoje bilo stranaca, koji su većinom glasova odlučili poduprijeti presudu u predmetu Bože Ljubića, dok su samo protiv bili bivši dužnosnici SDA Seada Palavrić i Mirsad Ćeman te rumunjski sudac Tudor Pantiru. A upravo je legitimno političko predstavljanje ili zastupanje navedeno najmanje 21 put u presudi. - Ustavni sud podsjeća da se, prema općem načelu demokracije, pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama ta je koja omogućuje legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje - stoji u najvažnijem dijelu odluke Ustavnoga suda BiH. Takvo široko obrazloženje iz Ustavnoga suda bosanskohercegovačke ustavne esencije zapravo predstavlja prvi put jasno tumačenje daytonskoga Ustava zemlje koji se temelji na konstitutivnosti, odnosno jednakopravnosti triju naroda.

Dnevnik.ba