Article_Top_970x250

NISI KRIVA, NISI SAMA Posvuda oko nas su žrtve različitih oblika nasilja, a društvo je suučesnik u zlostavljanju

NAŠA NARODNA KULTURA - TRPI I PATI

NISI KRIVA, NISI SAMA Posvuda oko nas su žrtve različitih oblika nasilja, a društvo je suučesnik u zlostavljanju

sij 21, 2021

Piše: Gloria Lujanović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Na Facebook stranici Nisam tražila koju su pokrenule bivše studentice Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu u svega nekoliko dana objavljeno je na desetine anonimnih svjedočanstava žena, ali i muškaraca o pretrljenom seksualnom nasilju i uznemiravanju. Riječ je osoboma iz BiH, Hrvatske, Srbije. Beogradska glumica Milena Radulović prijavila je Miku Aleksića, srbijanskog učitelja glume za silovanje. Nakon nje, brojne su glumice i djelatnice u kulturi i medijima, počele javno govoriti o različitim oblicima nasilja koje su pretrpjele. Što nam konkretno znači ova lavina ispovijesti i traume o kojoj se godinama šuti, hoćemo li za nekoliko dana sve zaboraviti, kao što je to slučaj ranijih godina, za Dnevnik.ba govore Snježana Pavić, novinarka Jutarnjeg lista, Jelena Kordić Kuret, glumica HNK Mostar i Kristina Ljevak, književna urednica, novinarka i dugogodišnja aktivistica.

Na Facebook stranici Nisam tražila u svega nekoliko dana objavljeno je na desetine anonimnih svjedočanstava i ispovijesti žena koje su pretrpjele različite oblike seksualnog zlostavljanja, uznemiravanja, nasilja. Riječ je o ženama iz BiH, Srbije, Hrvatske.

Glumica Milena Radulović javno progovorila o silovanju, prijavila silovatelja i pokrenula lavinu

Milena Radulović, 25- godišnja srbijanska glumica prijavila je da ju je silovao i seksualno zlostavljao 68-godišnji srbijanski učitelj glume Miroslav Mika Aleksić. Nakon nje, učinile su to i druge glumice koje je Aleksić navodno  silovao i zlostavljao. Hrabrost Milene Radulović potaknula je i druge žene, pa su tako neke i javno progovorile poput hrvatske glumice Dore Lipovčan, i bh. Hasije Borić koja je pisala o mučilištu u Dramskom studiju u Sarajevu.

Nisam tražila – Facebook stranica na kojoj je u svega nekoliko dana objavljeno na desetine anonimnih svjedočanstava o nasilju, uznemiravanju

Facebook stranicu Nisam tražila pokrenule su kolegice i bivše studnetice Akademije scenskih umjetnosi u Sarajevu Ana Tikvić, Nadina Mičić, Matea Mavrak i Asja Krsmanović kako bi pomogle kolegicama koje su pretrpjele nasilje. Na Facebook stranici Nisam tražila objavljene su i priče žena koje su pretrpjele nasilje i uzenimiravanje na sarajevskoj Akademiji scenih umjetnosti.

Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu pozvala je sadašnje i bivše studentice da prijave slučajeve nasilja i zlostavljanja, a sinoć je dekanica te institucije, Franka Perković Gamulin izjavila da imaju imena. U manje od 24 sata zagrebačka ADU zaprimila je preko 10 prijava studnetica o nasilju koje su činili njihovi profesori.

“Imamo naravno imena, imamo ih! Javljaju se i kolegice koje su završile akademiju s nekim svojim iskustvima od prije", istaknula je Franka Perković Gamulin, dekanica zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti.

 

Jelena Kordić Kuret, glumica HNK Mostar,  u izjavi za Dnevnik.ba je istaknula kako su njene kolegice i druge žene hrabro izišle u javnost i tim postupkom izložile sebe javnom linču što je poražavajuće.

“Želim im dati podršku. Trebale su naići na podršku, a naišle su na osudu i komentare u kojima se ljudi pitaju 'zašto su ovoliko čekale. Odakle pravo bilo kome da to dovodi u pitanju“, kazala je Kordić – Kuret.

“Atmosfera u kojoj se žrtve ne osjećaju sigurno“  

I zaista – komentari poput 'zašto baš sada', 'zašto su toliko čekale' i atmosfera u kojoj se žrtva ne osjeća sigurno, jedan je od razloga zbog kojih silovane i zlostavljane žene tek godinama nakon tauma i tragedija progovaraju.

“Ne smijemo dozvoliti da takvi gnjusni komentari i rekacije zaustave lavinu koja se pokrenula. Predugo se šuti o ovakvim stvarima. Odluke mojih kolegica da istupe javno i progovore o svojim iskustvima ne smiju biti uzaludne. Niste same“, poručuje Kordić Kuret, glumica HNK Mostar.

Kristina Ljevak, književna urednica, novinarka i dugogodišnja aktivistica na području ženskih prava, u izjavi za Dnevnik.ba je istaknula kako akcija Nisam tražila još uvijek nije začetak balkanskog MeToo pokreta jer postoje brojne razlike iako je korijen isti.

“Seksualno zlostavljanje i seksualno uznemiravanje žena koje provode oni koji su na poziciji moći, nekad im moć daje samo činjenica da su muškarci. Ono što se desilo u Srbiji i odluka Milene Radulović da progovori a prije svega prijavi silovotelja te svoju vidljivost i uspjeh stavi u službu dolaženja do istine o silovanju djevojčica je istorijski čin i već se zlatnim slovima upisala u feminističku istoriju“, istaknula je Ljevak za Dnevnik.ba.

 

“Miljama smo daleko od nulte tolerancije na seksualno uznemiravanje“

Sada bi, nastavlja Ljevak, bilo humano da mediji puste Milenu Radulović na miru  i prestanu salijetati nakon tog mučnog višesatnog davanja iskaza u beogradskom tužiteljstvu.

“Reakcija koja je na cijeli horor u režiji 'velikog dramskog pedagoga'uslijedila u BiH takođe je istorijska i za nju su zaslužne prije svega pametne žene koje su pokrenule FB stranicu Nisam tražila. Zahvaljujući anonimnih svjedočenjima saznali smo, da između ostalog, postoje ozbiljni prekršaji na Akademiji scenskih umjetnosti koji nisi sankcionisani blagovremeno. Ali prozvane su i druge institucije i pojedinci što nimalo ne iznenađuje za društvo u kojem smo miljama daleko od nulte tolerancije na seksualno uznemiravanje“,  smatra Ljevak.

Snježana Pavić, novinarka zagrebačkog Jutarnjeg lista i autorica kolumne “Nevina u ludnici“ koja već dugi niz godina piše o ženskim pravima i položaju žena, podsjeća kako je dovoljno pročitati iskaze Hasije Borić ili Dore Lipovčan o tome što su prolazile, kako bismo shvatili zašto je važno suočvanje s nasiljem u kojem smo odrasli.

Posvuda oko nas su žrtve, društvo ne dozvoljava priznanje slabosti

“Posvuda oko nas su žrtve: većina žena je prošla kroz neko dramatično bolno iskustvo, s tim da je muškarcima koji su preživjeli nasilje još teže, jer njima društvo ne dozvoljava da priznaju slabost. Ljudi se rađaju kao nemoćne bebe, i još ih kao djecu neki odrasli ljudi jako ozlijede, a drugi odrasli ljudi okreću glavu. Društvo je suučesnik u zlostavljanju djece i mladih, u nasilju nad slabima svake vrste: nad ženama, siromašnima, starima“, izjavila je Pavić za Dnevnik.ba.

Uvijek se, objašnjava Pavić,  nasilje odvija u odnosu moći i nemoći, profesora i učenika, djeteta i odraslog, radnice i šefa, pacijentice i liječnika, usamljenog djeteta i grupe zlostavljača.

“ I uz šutnju i odobravanje svih okolo, koji podržavaju da se ne talasa, da se ne buniš, a ako prijaviš da ti kažu da si sama kriva. I nasilnika oslobode. Milena Radulović pokrenula je nešto izuzetno važno: mnoge i mnogi ovih dana na društvenim mrežama dijelimo iskustva seksualnog i inog zlostavljanja od osnovne škole nadalje, strašna iskustva sa zlostavljačima iz škole, akademije, fakulteta, radnog mjesta“, izjavila je Pavić.

OBAVJEŠTENJE ZA MEDIJE I JAVNOST: Mi, administratorke stranice Nisam Tražila ulažemo iznimne napore da svaki...

Objavljuje Nisam tražilaSrijeda, 20. siječnja 2021.

 

“Naša narodna kultura, trpi i pati“

I sama je iskusila ponižavajuća zlostavljanja od osnovne škole, auto škole, fakulteta.

“Met+tode kojima sam se učila novinarskom zanatu prilično nalikuju metodama sramotne beogradske glumačke škole. To nam se činilo normalno. To je naša narodna kultura, trpi i pati, i zato je jako važno da o tome danas konačno otvoreno govorimo. Najvažnije bi bilo usuditi se i prijaviti policiji, divim se svakoj ženi koja je to učinila. Hvala vam, hrabre žene, napravile ste to za sve nas“, kazala je Pavić.

Priče žena o zlostavljanju ne smiju biti zabava za medije

Promjene su moguće, smatra Pavić, jer podsjeća kada su njeni roditelji išli u školu, još je bilo dozvoljeno fizičko kažnjavanje učenika.

Najvažnije je, zaključuje Kristina Ljevak, da se cijela priča ne razvodni i ne preraste u zabavu za medije.

“Ključni iskorak bi se desio ako se društvo i institucije potrude da ohrabre neku od djevojaka i žena da prijavi seksualno nasilje ili uznemiravanje koje je preživljela. Bez toga sve će se svesti na kolektivnu psihoterapiju koja nam je takođe potrebna“, kazala je Ljevak.

Dnevnik.ba