StoryEditor

Nihad Bojadžić dvije godine nakon pravomoćne presude konačno iza rešetaka

Piše Gloria Lujanović  /  18.04.2018., 02:04h

Nihad Bojadžić je pravomoćno pred Sudom BiH 2016. godine osuđen na 15 godina zatvorske kazne, a tek nakon dvije godine od izricanja pravomoćne presude, našao iza zatvorskih ćelija.

"Osuđeni Nihad Bojadžić je, dana 2.4.2018. godine, primljen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 15 godina, zbog počinjenog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. KZ SFRJ i krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. KZ SFRJ.", potvrđeno je iz Suda BiH za Dnevnik.ba. 

Neslužbeno saznajemo: Bojadžić kaznu služi na Igmanu
Dnevnik.ba neslužbeno doznaje kako pravomoćno osuđeni Nihad Bojadžić kaznu služi u Kazneno-popravnom zavodu poluotvorenog tipa na Igmanu za kojeg se, inače, tvrdi kako je "san svakog osuđenika" zbog jer u njemu nema naoružanih čuvara, osmatračnica, bodljikave žice i zidina.

Iako je presuda u predmetu Memić i drugi postala pravomoćnom donošenjem drugostupanjske presude 7. studenog 2016. godine, Nihad Bojadžić, zamjenik zapovjednika odreda Zulfikar, postrojbe tzv. Armije BiH koja je izvršila pokolj Hrvata u selu Trusina kod Konjica, je na izdržavanje kazne otišao tek 2. travnja 2018. godine.

Njegovo odsluženje zatvorske kazne odugovlačilo  se nalazima o lošem zdravstvenom stanju, pa je tako Sud BiH u ožujku 2017. godine odgodio odsluženje kazne za tri mjeseca, a potom i u veljači 2018. godine da bi se obrana Nihada Bojadžića ponovno žalila na sudsku odluku o izvršenju zatvorske kazne.

"Osuđeni Nihad Bojadžić je trebao stupiti na izdržavanje kazne 13. marta ove godine. Međutim, on je iskoristio pravo na ulaganje molbe za daljnje odgađanje, koja je odbijena 13.3.2018. godine. Nakon toga je uložio žalbu o kojoj trenutno odlučuje predsjednik Suda. Osuđeni ne mora stupiti na izdržavanje kazne, sve dok se pravosnažno ne odluči po molbi", ranije je iz Suda BiH potvrđeno za Dnevnik.ba.

Nedžad Hodić, osuđen na 12 godina zatvorske kazne zbog zločina u Trusini od 4. mjeseca 2017. godine je na izvršenju zatvorske kazne, a Mensur Memić pravomoćno osuđen na 10 godina, od ožujka 2017. godine.

Pripadnici specijalnog odreda Zulfikar pod zapovijedanjem Zulfikara Ališpage napali su hrvatsko selo Trusina 16. travnja 1993. i likvidirali 22 osobe hrvatske nacionalnosti, od kojih su četvorica bili pripadnici HVO-a, a  njih 18 civili. Pripadnike HVO-a su strijeljali, a hrvatske civile likvidirali u dvorištima njihovih kuća koje su kasnije opljačkali i spalili. Najstarija žrtva bila je Kata Drljo koja je u vrijeme kada je ubijena imala 75 godina dok je najmlađa žrtva Ivan Drljo u vrijeme kada je ubijen imao 21 godinu.

Postupak protiv Ališpage Zulfikara, zapovjednika odreda Zulfikar tzv. Armije BiH, prekinut je zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženog. Na statusnoj konferenciji, a nakon godinu dana od posljednjeg ročišta, Sudsko vijeće je odredilo tim vještaka koji trebaju uraditi potpuno novi vještačenje o razvitku bolesti optuženog.

Ališpago je bio optužen za zločine počinjene u selu Trusina zajedno s Mensurom Memižem, Dževadom Salćinom, Senadom Hakalovićem, Nedžadom Hodžićem i Nihadom Bojadžićem. Zbog Zulifkarove bolesti postupak je razdvojen u ožujku 2014. godine, a Dževad Salčin i Senad Hakalović oslobođeni su kaznene odgovornosti za zločin nad Hrvatima u Trusini.

Sud BiH je za zločine u Trusini ranije  pravomoćno osudio Edina Džeku na 13 godina zatvora, a Rasemu Handanović na zatvorsku kaznu od 5,5 godina temeljem sporazumnog priznanja krivice.

Osuđenim pripadnicima tzv. Armije BiH  za zločine u Trusini kod Konjica sudilo se prema Kaznenom zakonu SFRJ, dok se pripadnicima HVO-a pred Sudom BiH, uglavnom sudi prema Kaznenom zakonu BiH.

Dnevnik.na 

16. travanj 2024 12:08