Zgrada koja u derutnom stanju kakvom se nalazi već više od dva desetljeća kvari vizuru najstarijeg priobalnog dijela Neuma na ovaj bi način konačno mogla dobiti obnovu i prenamjenu.
No, stvari u praksi nisu tako jednostavne, a neriješeni imovinsko-pravni odnosi i u ovoj bi priči mogli biti kočnica koja će cijeli proces bitno usporiti, a možda i zaustaviti.
U čemu je problem?
Nikša Čamo, predstavnik nasljednika privatne ribarske zadruge iz 1939. koja se nalazila na predmetnoj lokaciji što je i danas vidljivo usprkos derutnosti zgrade, za Dnevnik.ba detaljnije je pojasnio uzroke koji su nekadašnju zadrugu doveli do ovakve situacije.
Nakon Drugog svjetskog rata, 1946. , objekt je zajedno sa parcelom nacionaliziran, no njegovi osnivači povodom toga nikada nisu dobili niti rješenje, niti naknadu što se jasno može vidjeti u zemljišnoj knjizi.
Nacionalizacijom, čitaj oduzimanjem zgrade, država Jugoslavija, dodijelila je Pošti Sarajevo pravo raspolaganja nad objektom što je do današnjih dana ostalo upisano u Zemljišne knjige.
Promijenila su se vremena, nacionalizacija imovine postala je relikt prošlosti, novi zakoni su se donijeli.
Tako zakon o stvarnim pravima iz 2013. u članku 365. i 367. zabranjuje prijenos, otuđivanje, zamjenjivanje kao i druge oblike raspolaganja nad nekretninama koje su prešle u državno vlasništvo nacionalizacijom, sve do donošenja propisa koji će urediti način povrata ovakvih nekretnina. Zakon također zabranjuje da se na ovakvim objektima pravo raspolaganja i druga prava pretvore u pravo vlasništva.
No upravo se to dogodilo sa Poštanskim odmaralištem, odnosno nekadašnjom Ribarskom zadrugom u Neumu, pravo raspolaganja poistovjetilo se sa pravom vlasništva zbog čega je danas i moguće, a ne bi smjelo biti, pojašnjava naš sugovornik, da objekt ide u bubanj.
Vodeći se time, a prije svega poštujući pozitivne zakonske propise, nasljednici stare Ribarske zadruge, reagirali su kod gruntovnice u Čapljini i plombirali parcelu čime je svaka radnja nad njom obustavljena do riješavanja upravnog spora.
Unatoč tome, Federalna agencija za privatizaciju objavila je javni oglas o prodaji objekta. Čamo ponovo naglašava, iako BH pošta nema vlasništvo nad objektom nego samo pravo raspolaganja zbog čega takav akt postaje nezakonit. Država na taj način izravno krši Zakon kojega je sama donijela.
Postavlja se pitanje, navodi naš sugovornik, na čemu BH pošte temelje vlasništvo nad predmetnom nekretninom? Ili još bolje, po kojoj je osnovi Agencija za privatizaciju može prodavati?
Nasljednici angažirali odvjetnički tim
Nasljednici ribarske zadruge stoga su angažirali odvjetnički tim koji je u njihovo ime uputio zahtjev gruntu sa svom važećom dokumentacijom, ali i dopis agenciji uz upozorenje na nezakonitu prodaju i podizanje kaznenih prijava protiv odgovornih kao i pokretanje sudskog postupka u slučaju nezakonite prodaje.
Uz sve to, na području Neuma traje uspostava nove katastarske općine sukladno čemu se ni bi smjeli izdavati katastarski izvadci.
No, kako Neum ne može bez paradoksa, upravo je ova oštećena grupa ljudi uspjela ishoditi izvadak za predmetnu parcelu i to sa nizom šokantnih podataka. Prije svega, parcela se vodi u starim knjigama koje bi po automatizmu pri uspostavi nove katastarske općine trebale biti stavljene van snage. Parcela nije plombirana po prigovoru, a nije ni brisana zbog uspostave nove katastarske općine.
Iako sve to upućuje na možebitnu zlonamjeru, Čamo navodi kako je kao općinski vijećnik na posljednjoj sjednici vijeća održanoj 5.lipnja od šefice neumskog katastra dobio informaciju kako je došlo do pogreške prilikom identifikacije parcele te kako će već idućeg tjedna doći do ispravke koja će se poslati u gruntovnicu radi konačnog plombiranja parcele.
Tržni centar u Neumu?
Među Neumljanima se već spominju potencijalni vlasnici kompleksa smještenog tek deset od morske obale, na poznatoj gradskoj šetnici, no spominje se i sljedeća prenamjena nekretnine i to u važećem Regulacijskom planu Neuma prema kojemu bi na mjestu nekadašnjeg šušura ribarnice trebao izniknuti tržni centar na tri kata i 3000 kvadrata. Za 3,500 Neumljana.
Kome i zašto? – pitaju se predstavnici utemeljitelja zadruge i, krije li se možda iza ovog projekta nešto drugo, za Neum puno štetnije od nekolike tone neprikladnog betona?
Starog Slavka i Šimu susrećemo u trenutku prosvjednog okupljanja ispred derutne nekretnine koja ih vraća u djetinjstvo, izravni su potomci osnivača Zadruge, ribara koji su prehranjivali obitelj upravo zahvaljujući uređenom otkupu ribe u prvoj polovici 20.stoljeća.
Njihova su sjećanja na načine ribarenja, svjetla ferala I milovanje hladnog maestrala po licu I danas svježa. No svježe im je sjećanje I na bezrazložnu nacionalizaciju iza Drugog svjetskog rata kada je država jednim potezom osiromašila na desetke neumskih obitelji kojima je ribarenje bilo glavni izvor prihoda u teškim postratnim vremenima.
Ipak najgore im pada, gore od vremena koja su im ukrala mladost to što je vrijeme nacionalizacije bilo vrijeme autokracije I despotizma. Danas kažu, živimo u vremenu demokracije, društva pravde I transparentonosti.
Pa kada je već tako, iako sama država često radi u prilog onih prošlih vremena, zbog mentaliteta vladanja kojega su iz njega zadržali, nasljednici ribarske zadruge će, govori Čamo za Dnevnik.ba, iskoristiti sva moguća pravna sredstva kako bi zaustavili ovakvu prodaju nekretnine.
Dnevnik.ba