Article_Top_970x250

Na Rostovu iznad Bugojna pronađeni posmrtni ostatci, sumnja se da je riječ o nestalim Hrvatima

27 godina nakon progona

Na Rostovu iznad Bugojna pronađeni posmrtni ostatci, sumnja se da je riječ o nestalim Hrvatima

srp 17, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

(Foto: Centralna.ba)

Bugojanski Hrvati već 27 godina tvrde kako je plato Rostova mjesto na kojem su posljednji put viđena 23 nestala bojovnika HVO-a koji su bili pali u zarobljeništvo bošnjačke ARBiH i koji su odvedeni u nepoznatom smijeru. Tijela njih 19 još uvijek nisu pronađena.

Na platou Rostovo iznad Bugojna, iza motela pronađeni su ostaci ljudskog skeleta, objavili su mediji iz središnje Bosne. Slučajnim iskopom pronađene su ljudske kosti, dijelovo lobanje , dvije tenisice, džemper, vunene čarape, kao i košulja.

Policija nadzire mjesto pronalaska kostiju.

''Prilikom gradnje vikendice na lokalitetu Tvrdulja pronađeni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve'', objavio je Institut za nestale osobe BiH navodeći kako bi posmrtni ostaci ''mogli pripadati nestalim Hrvatima sa područja Bugojna koji su 1993. godine bili zarobljeni u logoru Rostovo''. 

Prilikom izvođenja građevinskih radova na privatnoj parceli na lokalitetu Tvrdulja, Rostovo, pronađeni su posmrtni ostaci najmanje dvije osobe. Posmrtne ostatke je pronašao vlasnik parcele koji je na tom području počeo gradnju vikendice. 

Uz posmrtne ostatke pronađeni su i odjevni predmeti, obuća kao i jedna deka. Radovi su obustavljeni, a Tužiteljstvu i Sudu BiH poslat će se zahtjev za ekshumaciju. Koliko se točno posmrtnih ostataka žrtava nalazi na ovom lokalitetu te kome oni pripadaju bit će poznato nakon ekshumacije, a potom i identifikacije uz pomoć DNK metode. Mjesto pronalaska posmrtnih ostataka osigurava policija. 

Radovi su obustavljeni, a Tužiteljstvu i Sudu BiH poslat će se zahtjev za ekshumaciju. 

Inače, bugojanski Hrvati već 27 godina tvrde kako je plato Rostova mjesto na kojem su posljednji put viđena 23 nestala bojovnika HVO-a koji su bili pali u zarobljeništvo bošnjačke ARBiH i koji su odvedeni u nepoznatom smijeru. Tijela njih 19 još uvijek nisu pronađena.

Bošnjačka ARBiH iz Bugojna je u ljeto 1993. godine protjerala 15.000 Hrvata, zatočila preko 1000 Hrvata u brojnim logorima smrti koji su bili raštrkani diljem općine Bugojno, uništila i sustavno opljačkala imovinu protjeranih, devastirala gotovo sve katoličke crkve, kapelice i groblja.

Bugojanskim Hrvatima je onda nakon rata sabotiran povratak.

Bugojanski Hrvati već 27 godina tvrde kako ratni gospodar života i smrti u Bugojnu Dževad Mlaćo zna gdje su posmrtni ostatci nestalih, kao i Selmo Cikotić, tadašnji zapovjednik Operqativne grupe zapad 3. korpusa ARBIH koji sada postaje ministar sigurnosti BiH.

Zanimljivo, opći napad bošnjačke ARBiH na bugojanske Hrvate počeo je upravo na današnji dan 1993. godine. Tog, 17. srpnja 1993. godine u mjestu Vrbanja iz zasjede su napadnuti Miroslav Telenta, Mijo Vučak, Dražen Miličević, Ivica Grabovac i Josip Marjanović. Svi su bili pripadnici HVO-a. Talenta je poginuo na mjestu događaja, Miličević i Marjanović pobjegli, Grabovac pušten, a Vučak ubijen uz povike lokalnog bošnjačko-muslimanskog stanovništva “Ubij ustašu”.

Nakon što je bošnjačka Armija BiH od Hrvata “očistila” Travnik, Zenicu, Kakanj, Fojnicu, i aktivno napadala Novi Travnik, Vitez, Busovaču i Kiseljak, u Bugojno su pristigle i druge brigade bošnjačke Armije BiH te pripadnici “El mudžahida” kako bi se “hrvatsko pitanje” u Bugojnu i u potpunosti riješilo.

Posljedice progona Hrvata su bile stravične. Tako je u srpnju 1994. u Bugojnu od 15.000  Hrvata, ostalo njih tek tisuću.

Danas su Hrvati u Bugojnu u potpunosti marginalizirani i izbačeni iz javnog života općine Bugojno.

Njihovi krvici se pak nagrađuju ministarskim foteljama.

R.I. / Dnevnik.ba

Tagovi: