Vodič kroz Muzej Natalija Šimunić u razgovoru za FENA-u naglašava da je zbog dotrajalosti srušen prije 20 godina stari dio samostana u kojemu su bili muzej i biblioteka, a izgrađena nova zgrada na istom mjestu. Zgrada muzeja u ovom obliku djeluje od prije oko sedam godina, s novom postavkom.
Na tri kata Muzej sadrži dvije do tri tisuće eksponata. Etnografski i rudarski dio sadrži rude i minerale, oruđe i oružje iz Osmanskog carstva i kovačke alate. Sastavni dio je i biblioteka, stara i nova. Stara biblioteka s više od deset tisuća naslova koristi se najviše za potrebe istraživanja. Nova biblioteka ima oko 40.000 naslova i koristi se više nego stara, članarina se ne plaća. Naslovi iz nove biblioteke mnogo se koriste, naročito u periodu pandemije, kad se vrijeme više provodi u kući.
- Imamo više od 120 članova. Najviše su to učenici, koji traže lektire a čitaju i druge naslove - kaže Šimunić.
U okviru Muzeja je i misno ruho, franjevačka zbirka. Tu su izloženi dokument Ahdnama i plašt, te najstarija slika u Bosni i Hercegovini. Ima i dosta misnica, kaleža, križeva, većinom rad fojničkih majstora.
Kako Šimunić naglašava, Ahdnama je potpisana 28. svibnja 1463. godine u mjestu Milodraž, na području općine Kiseljak. Dogodilo se to u vojnom logoru kad je fratar Anđelo Zvizdović izišao pred sultana i zatražio da zaštiti katolike i franjevce na ovim prostorima, da mogu slobodno ispovijedati vjeru.
- Original dokumenta Ahdnama je u arhivi Franjevačkog samostana, a u Muzeju je izložena kopija tog dokumenta. Izložen je i svileni plašt kojim je, kako se vjeruje, sultan ogrnuo fra Anđela Zvizdovića - ispričala je.
Jedna soba Muzeja rezervirana je za numizmatiku (rimski, grčki, srednjovjekovni bosanski novac, sve do novca iz 19. stoljeća i papirnih novčanica novijeg datuma), kao i arheološke iskopine iz 12. stoljeća prije Krista. Muzej raspolaže i bogatom galerijom s više od 250 slika, raznih autora.
Kroz Muzej je dosad prošlo dosta posjetitelja, znalo ih je biti i do devet tisuća za godinu. Uslijed pandemije bilježe manji broj posjetitelja, uglavnom iz Bosne i Hercegovine.
- Sporadično dolaze turisti, a nekad su dolazili iz više od 40 država svijeta. U 2019. godini imali smo oko pet i pol tisuća posjetitelja, a 2020. oko tisuću i pol. Pandemija se negativno odrazila na sve, pa i na Muzej - kaže.
Šimunić živi u prirodnom i zdravom okruženju, na čistom zraku, a posljedice pandemije ne osjeća direktno. Ipak, tužna je što ne može, u punom kapacitetu, raditi posao u kojem toliko uživa. Vjeruje da je to privremeno. Ona i kolegica, koja zajedno s njom radi u Muzeju, nadaju se da će se posjetitelji u većem broju vratiti u taj muzej te tako udahnuti život i samom gradu koji umnogome živi od turizma.
Muzej je dio Franjevačkog samostana ‘Duha Svetoga‘ u Fojnici koji čine još crkva i arhiva. Predmeti koji se nalaze u Samostanu uglavnom su rađeni od fojničkog zlata i srebra, a radili su ih fojnički majstori.
Franjevci su u Fojnicu došli u 14. stoljeću. Prva crkva je bila u gradu Fojnica. Na sadašnju lokaciju, ispod brda Križa, prešli su u 16. stoljeću. U samostanu trenutačno živi sedam franjevaca, obavljaju redovne dužnosti za samostan i župu. Crkva je iz 19. stoljeća, urađena po projektu Josipa Vancaša, a iznutra ju je oslikao Josip Oisner 1894.godine. Muzej franjevačkog samostana u Fojnici kandidiran je 2016. za nagradu Europskog muzeja godine, u konkurenciji 60 najboljih muzeja u Europi.
Dnevnik.ba