Article_Top_970x250

Mnogi misle da je ova bolest nestala, ali ona je 5. najčešći uzrok smrti

tuberkuloza

Mnogi misle da je ova bolest nestala, ali ona je 5. najčešći uzrok smrti

tra 02, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Pixabay

Iako je izlječiva do danas je ostala epidemija, a čak trećina oboljelih ne dobiva zdravstvenu skrb

Tuberkuloza, izlječiva bolest, svake minute ubije troje ljudi, a iako većina ljudi misle da ju je naša medicina uspjela iskorijeniti, to je daleko od istine, piše express.hr.

Naime, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tuberkuloza se i dalje nalazi u top pet najčešćih uzroka smrti kod ljudi, iza srčanih bolesti, moždanog udara, infekcija donjeg respiratornog trakta i kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti, prema pisanjuHuffington Posta.

Svake godine od tuberkuloze umre oko 1,7 milijuna ljudi, a prema procjenama WHO-a, čak 10,4 milijuna ljudi oboljelo je od ove bolesti u 2016. godini.

Jedan oboljeli može zaraziti 15 ljudi

Iako je izlječiva, tuberkuloza je dan-danas ostala epidemija, a čak trećina oboljelih ne dobiva zdravstvenu skrb. Cijepljenje protiv tuberkuloze ukinuto je u velikom broju razvijenih zemalja. Liječniku se trebaju javiti svi koji kašlju dulje od tri tjedna, iskašljavaju krv, osjećaju bol u prsima dulje od tri tjedna te oni koji imaju vrućicu i noćno znojenje dulje od tri tjedna.

Bacil tuberkuloze čovjek može dobiti udišući zrak kojeg zaraženi iskašlje ili preko prašine, ako su kapljice pale na tlo, osušile se i zalijepile za prašinu. Zaraza se širi i preko hrane (preko mlijeka ili maslaca od tuberkuloznih krava) te dodirom (putem kože i sluznice, najčešće kod djece koja pužu, preko igračaka ili poljupca).

Tuberkuloza je zarazna bolest od koje ljudi obolijevaju i umiru i u 21. stoljeću. Uzročnik tuberkuloze je acidorezistentna bakterija (Mycobacterium tuberculosis) koju je Robert Koch otkrio 1882.godine. Bolest koja prvenstveno zahvaća pluća može zahvatiti i neke druge organe, kao što su limfni čvorovi, plućna maramica, mozak, bubrezi, zglobovi i drugo, pa tada govorimo o izvanplućnoj tuberkulozi. Prenosi se kapljičnim putem, pa jedan oboljeli može zaraziti od 10 do 15 osoba godišnje, od kojih 30 posto oboli od ove bolesti u sljedećih 10 godina

Ni u Europi nismo od nje sigurni

U visokoindustrijaliziranim zemljama, ali i u zemljama u razvoju, u porastu je tuberkuloza oboljelih s multirezistentnim uzročnikom koji je otporan na sve lijekove za liječenje tuberkuloze. Sve učestalija je i pojava multirezistentne i ekstenzivne tuberkuloze, kao dugotrajnih i teških oblika bolesti otpornih na liječenje pojedinim ili svim lijekovima.

Zbog porasta obolijevanja od dijabetesa, kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) osobito u nerazvijenim zemljama svijeta, tuberkuloza se sve češće javlja kao popratna bolest, a liječenje je otežano zbog uzajamno štetnog djelovanja. Porast oboljelih sve se češće bilježi i u istočnoj Europi. 

Simptomi

Tuberkuloza uglavnom započinje podmuklo, općim simptomima bolesti koji traju dulje od tri tjedna, a to su najčešće kašalj, iskašljavanje gnoja ili krvi, otežano disanje, bol u prsištu, povišena tjelesna temperatura, prekomjerno noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne težine. Osjećaj umora, opća slabost i nevoljkost javljaju se istodobno u početku obolijevanja.

Bolest se uglavnom slučajno otkriva, pojavom prvih simptoma ili tijekom pregleda zbog neke druge bolesti. U starijih osoba tuberkuloza se teže otkriva, a djeca se najčešće zaraze od oboljele osobe s kojom žive.

Kriza zbog rezistencije na atibiotike

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je u svom novom izvješću da u svijetu nema dovoljno antibiotika koji bi riješili problem bolesti. 

Sve je više pacijenata otpornih na antibiotike, a to su proglasili hitnim slučajem na globalnom zdravstvenom polju. Svake godine umre oko 700.000 ljudi zbog infekcija otpornih na lijekove, uključujući tuberkulozu, malariju i HIV. 

Stručnjaci su još prije objavili da je otpornost na antibiotike veća opasnost za ljude nego rak, a sada su otkrili da postoji ozbiljan manjak novih lijekova koji će liječiti ljude. 

Ako antibiotici ne budu djelovali, tada će ključni medicinski zahvati, uključujući operaciju crijeva, carski rez, zamjenu zglobova i kemoterapija, postati preopasni za izvođenje.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250