Kožul ističe da su glavni problemi s kojima se Hrvati susreću problemi Izbornog zakona, kanala na hrvatskom jeziku, ali i loši kadrovi unutar postojećih struktura vlasti iz reda hrvatskog naroda poput osoba koje se kadroviraju u javnim institucijama.
Obzirom da je Kožul docent Građevinskog fakulteta na SUM-u, dotakao se i teme nefunkcionalnosti Sveučilišta koje je, kako navodi, samo načelno autonomno...
Ako uspije izboriti mandat u federalnom parlamentu Kožul ističe da će se fokusirati na gospodarski razvoj. Govoreći o neaktivnosti pojedinih zastupnika iz reda hrvatskog naroda, točnije, iz HDZ-a BiH, Kožul je kazao da je posljedica njihovog nerada i ‘dizanja ruku‘ to što se političke odluke donose na nekim drugim mjestima.
Nositelj ste liste za Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Jeste li do sada imali skupštinskog iskustva i rada na bilo kojoj razini?
- Nositelj sam liste za Zastupnički dom Parlamenta FBiH iz ZHŽ, ispred Hrvatske republikanske stranke (HRS). Ovo je moj prvi politički angažman, odnosno moje prvo sudjelovanje na izborima u BiH. Dugo sam se opirao toj mogućnosti, iako sam imao dosta ponuda iz drugih stranaka. Te ponude nisam prihvatio jer u njima nisam vidio politički okvir u kojem bih mogao djelovati, i koji bi bio u skladu s mojim svjetonazorom i životnim načelima. S pojavom udruge Hrvatska zvona i upoznavanjem s njezinim statutom i ciljevima, osjetio sam da bi to mogao biti okvir koji mi odgovara.
Na što ćete se fokusirati ako dobijete mandat? Što su po vama gorući problemi na koje treba obratiti pažnju kada je u pitanju hrvatski narod u BiH?
- U slučaju dobivanja mandata na ovim izborima moj naglasak u političkom djelovanju bit će usmjeren na aktivan rad u parlamentu, s ciljem poboljšanja položaja hrvatskog naroda u BiH. Gospodarski razvoj je temelj svega. Stoga, donošenje novih, ili izmjena postojećih zakona, pravilnika i propisa mora imati za cilj jačanje gospodarstva. Utjecat ću, u okviru svojih parlamentarnih mogućnosti, za pravedniju raspodjelu zajedničkih prihoda. Propise bitne za razvoj gospodarstva spustiti na županijsku razinu, decentralizirati financijske potencijale, dati veće ovlasti općinama i županijama.
O problemima koji najviše tište hrvatski narod u BiH moglo bi se dugo govoriti. Imamo konstitutivnost i jednakopravnost zajamčenu Ustavom, dok se u praksi procesi odvijaju u neželjenom pravcu. Imamo odluke Ustavnog suda koje se ne provode, a govori se da živimo u pravnoj državi. Imamo također zakonski definirana sva područja, međutim ti se zakoni opet selektivno primjenjuju. Primjerice kazneni zakon o ratnim zločinima. Nema ujednačene sudske prakse, tužiteljstva selektivno podižu optužnice. To su sve problemi koje je potrebno hitno rješavati ako želimo imati pravedno društvo jednakih mogućnosti za sve. Veliki problem predstavlja iseljavanje naših ljudi u inozemstvo. On također traži hitnu i učinkovitu reakciju. Moglo bi se reći da je problema previše i samo se nagomilavaju.
Kako komentirate to da pojedini zastupnici u tekućem mandatu nemaju inicijativa, javljanja, zastupničkih pitanja?
- Takvo ponašanje zastupnika u parlamentu FBiH posljedica je realne političke situacije gdje zastupnici služe samo za dizanje ruku kada se usvaja neki zakon i odluka. Stvarne političke odluke donose se na nekim drugim mjestima, u uskom krugu stranačkih čelnika. Takvu praksu treba prekinuti i vratiti parlamentu dignitet, koji mu po Ustavu pripada. Drugi razlog takvog ponašanja pojedinih zastupnika leži u činjenici što oni u biti nisu zainteresirani za parlamentarnu raspravu jer nisu pripremljeni. Za svaku raspravu treba se dobro pripremiti i proučiti dostavljene i popratne materijale, razgovarati s kolegama, kako bi se moglo kvalitetno sudjelovati u raspravi.
Koliko mandata očekujete u parlamentu FBiH i koga ćete podržati u postizbornoj suradnji/koaliciji?
- Mi se prvi put natječemo za ovu razinu i nismo opterećeni brojem mandata. Zadovoljni bi bili s dva do tri osvojena mandata, kako bi postali parlamentarna stranka. Što se tiče naše postizborne suradnje s drugim hrvatskim parlamentarnim strankama sve će ovisiti o stupnju usuglašenosti stavova oko najvažnijih pitanja vezanih za položaj i uvjete života hrvatskog naroda u BiH. Drugi bitan faktor koji je utjecati na suradnju s drugim strankama jesu ljudi koji će biti predloženi za obnašanje određenih funkcija, kako u politici, tako i u javnim poduzećima. Naš stav je da bi tu trebalo doći do velikih promjena ako se misli krenuti u pravom smjeru.
Profesor ste na SUM koje ove godine bilježi nisku stopu upisa novih studenata, koje mjere planirate poduzeti da se to zaustavi?
- Prvi korak u revitalizaciji Sveučilišta trebao biti njegova apsolutna depolitizacija. Kao i sve drugo, Sveučilište ima samo papirnatu autonomiju, a nama treba ona stvarna. Drugi problem kojega bi trebalo riješiti jest integracija Sveučilišta. U to se krenulo ove godine i taj proces treba kvalitetno dovršiti. Sveučilište treba ući, kao korisnik, u proračune svih županija koje su njegovi osnivači. Bez dostatne financijske potpore nema ni razvoja Sveučilišta. Na pojedinim članicama Sveučilišta plaće njihovih profesora su u rangu recimo čistačice u EPHZHB. To je apsurdno. S takvim odnosom prema djelatnicima Sveučilišta neće biti napretka. Broj novoupisanih studenata iz godine u godinu opada. Više je razloga. Jedan razlog je demografske prirode i njega treba hitno početi rješavati kako to struka predlaže.
Drugi razlog predstavlja plaćanje studija u određenom iznosu, što je ostavljeno na volju svake članice. Imamo apsurdnu situaciju da je našim studentima iz BiH jeftinije i bolje studirati u Republici Hrvatskoj nego kod nas. Imamo općenito nizak studentski standard i to se mora početi hitno rješavati. Također imamo problem da nam najbolji studenti, nakon završenog preddiplomskog studija, odlaze uglavnom u Hrvatsku dovršiti diplomski studij. Jedan od razloga manjeg upisa novih studenata na naše Sveučilište jest manja zainteresiranost za studiranje. Mladi ljudi sada radije, nakon završetka srednje škole, odlaze raditi u inozemstvo. Puno je problema i treba ih početi rješavati efikasno i ustrajno.
Izborni zakon i kanal na hrvatskom jeziku zauzimali su znatan dio prostora u javnom diskursu u protekle četiri godine. Kako smo vidjeli da je ovo pitanje teško riješiti kroz parlamentarnu proceduru, koji je model koji biste vi primijenili?
- Izlika bošnjačke politike da bi uvođenje kanala na hrvatskom jeziku vodilo novim etno-nacionalnim podjelama i što je to financijski neizvedivo je besmislena. Zašto ne bi Hrvati, poput Srba i Bošnjaka u BiH, ili drugih zajednica u Španjolskoj, Švicarskoj, Belgiji i mnogim drugim zemljama u modernim europskim državama, imali javni RTV servis? Jesmo li mi neki izuzetak iz tog europskog standarda? Pravdanje za to da nema financija za uvođenje tog kanala je obična floskula. Otvorimo kanal na javnoj televiziji na hrvatskom jeziku, a mi Hrvati ćemo ga plaćati. S trenutnim ustrojem ovog javnog medija mi nismo zadovoljni i taj problem treba riješiti tako da svaki od konstitutivnih naroda ima kanal na svome jeziku na javnoj televiziji. Sve drugo vodi ka još većim problemima i neodrživosti trenutnog stanja.
Što se tiče izbornog zakona i njegovih izmjena naše je mišljenje da je to strateški bitan zakon za održanje konstitutivnosti Hrvata u BiH. Nedopustivo je da Bošnjaci biraju hrvatskog člana za Predsjedništvo BiH. Kao mnogo puta do sada, govori se o tim izmjenama, ali do njih nikako da dođe. Ako bošnjačka politika blokira donošenje tog zakona, i ako inzistira na pojedinim izmjenama koje samo njoj odgovaraju doći će do velikih problema u funkcioniranju vlasti na razini čitave države.
Koja je razlika između vas, vaše liste i ostalih kandidata koji se natječu u izbornom procesu?
- Na našoj listi su uglavnom mladi ljudi, intelektualci odreda, koji do sada nisu bili u vlasti na bilo kojoj razini. To su mladi ljudi koji imaju svoje poslove i karijere. Većina od njih, a i ja među njima, prvi put smo se politički aktivirali uglavnom zbog katastrofalnog položaja hrvatskog naroda u BiH, kao i brojnih društvenih anomalija koje su se ugnijezdile u našem hrvatskom narodu. Mi nudimo i tražimo drastičnu promjenu trenutne politike s ciljem uklanjanja tih društvenih anomalija.
U prošli četvrtak su stranke s dominantnom bošnjačkom većinom pokušale izvršiti entitetski udar i „progurati“ zakon o izbornim jedinicama u FBiH, pokušaj je propao, no zasigurno će biti novih pokušaja nakon što se formira vlast nakon izbora. Kako vi planirate djelovati kada je u pitanju ova tema?
- Bošnjačka politika, nažalost kontinuirano i planski ide ka centralizaciji FBiH. Nude tzv. građansku opciju, koja pod svojim okriljem ima sve stranke s dominantnim bošnjačkim narodom (SDA, SBB, SDP, DF,...), premda se neke od njih deklariraju kao svenarodne. Naš stav o nametanju bilo kojeg zakona, mimo volje hrvatskog naroda i predstavnika koje je on izabrao je da je to nedopustivo i mi na to nećemo nikada pristati. Pri tome očekujemo da se stav svih izabranih hrvatskih predstavnika, o pitanjima te vrste, donese na demokratski način. Postoje institucije hrvatskog naroda u kojima treba donositi odluke, a ne da se, kako do sada, te odluke donose van institucionalno. Sve odluke koje se tiču vitalnih nacionalnih interesa hrvatskog naroda u BiH moraju se donositi konsenzusom u hrvatskim institucijama.
Dnevnik.ba