Article_Top_970x250

Martin Heidegger – pastir bitka

TRAGOM FILOZOFIJE

Martin Heidegger – pastir bitka

svibnja 03, 2019

Piše: Ivan Vrljić

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Martin Heidegger Society

O Heideggerovom filozofskom opusu, radu i djelovanju možemo pričati godinama, ali usredotočit ćemo se na ono najvažnije. Nitko nije obilježio čitavo kataklizmičko 20. stoljeće poput ovog poznatog njemačkog filozofa.

Mjesec svibanj ujedno je godišnjica njegove smrti i vrijedi poDsjetiti na par zanimljivih činjenica i dvojbi glede Heideggerovog nemjerljivog doprinosa europskoj filozofiji prošloga stoljeća.

Martin Heidegger, istaknuti njemački intelektualac u povijesti filozofije poznat je po istančanom nazivu – pastir bitka. Bitak se inače u Heideggerovim djelima manifestira kroz otkrivenje životne istine. 

Ljubiteljima filozofije je zanimljiv Martinov filozofski jezik, pomalo nerazumljiv, opor i odviše težak, a najviše sklon varijacijama i preskakanjem misli. Asketizmu sklon, Heideggerov filozofski opus revidira područje mističnog i pretače ga u nadnaravni svijet iluzija i ideja.

Nije uzalud spomenuti njegovo futurističko tumačenje pojma tehnologije, s izuzetkom tobožnjeg shvaćanja tehnologije kao napretka ljudske civilizacije, ali i svojevrsno otuđenje koje neminovno proizlazi iz tehnološke zbilje.

Upravo naše stoljeće, vrijeme wi-fija i androida, s opetovanim problemom umjetne inteligencije, pretjerane robotizacije koje će zauzeti primat nad cjelokupnim čovjekovim aspektom življenja će potvrditi Heideggerovo proročanstvo o tehnologiji koja će polako voditi k otuđenju čovjeka od izvorne prirode i bitka.

Kritičari Heideggerova lika i djela spočitat će mu početnu navezanost uz nacizam koji on sam odgovorno svojim poslijeratnim djelovanjem odbacuje i od njega se kasnijim filozofskim naučavanjem strogo distancira. Loša karma nacizma pratit će ga čitavog života, čak i poslije smrti.

Kroz svoje glavno djelo Bitak i vrijeme elaborira kako je upravo jezik kuća bitka. Poznavatelji filozofije jezika, semiolozi , filolozi u njemu će gledati svoga idejnog preteču. Heideggerov doprinos zapadnoj europskoj filozofiji ogleda se u pitanju bitka, čovjekovoga djelovanju u tu-bitku i otkrivenju istine u skrovitosti ljudskog bića u cijelosti.

Pragmatično i ništavno ljudsko djelovanje u budućnosti i sadašnjosti i pitanje izgubljenosti čovjekova tu-bitka u filozofskom mišljenju glavna su preokupacija Heideggerovog bavljenja problemom bitka.

Negirajući temeljne filozofske discipline i metafiziku kao takvu Heidegger, uvodi interdisciplinarnost i pluralitet poimanja ljudskog bitka u svijetu. Prednost filozofskog bitka je u duhovnom fundamentumu, skrovitosti djelovanja ljudskoga tu-bitka u sadašnjosti i opsesivna Heideggerova mantra o izgubljenosti bitka u antičkoj i suvremenoj filozofiji i kroz cjelokupnu povijest filozofije.

Zato Heidegger pozitivno govori o umjetničkom stvaranju i originalnosti umjetničkog doživljaja u vremenu i prostoru. Navodi pojam brige (Sorge) i ljudsku ograničenost kroz traženje smisla tu-bitka kroz granične situacije ( smrt, bijeda, očaj, ništavilo).

Kada bismo saželi Heideggerovo tumačenje čovjeka i filozofije bili bismo krajnje egzaktni i koncizni. Zaključak biva jednostavan.  Cjelokupno filozofsko stvaralaštvo Martina Heideggera promišljat ćemo sljedećim riječima : '' Filozofija mora biti djelovanje, u suprotnom je osuđena na propast''.. 

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250