– Ove godine navršava se 300 godina od tzv. Požarevačkog mira kada je Osmansko Carstvo kod Neuma i Sutorine u Boki kotorskoj dobilo izlaz na more. Otkad pamtim, u mojem se kraju govorilo i sanjalo o mostu, tako da to nije ideja od jučer – napominje Bebić. On je tog 1. 10. 1998. o mostu govorio u sklopu saborske rasprave o Zakonu o otocima. Bebić je danas 81-godišnjak, vrlo vitalan i zainteresiran za društveno-politička zbivanja.
Kažete mi da HDZ-u nije stalo do toga da se naglasi tko je prvi zagovarao gradnju Pelješkog mosta?
Ne pokazuju entuzijazam da hrvatskoj javnosti kažu istinu. Nekima u HDZ-u smeta što sam Pelješki most prvi predložio upravo ja uime Kluba HDZ-a. Dakle, uime tada vladajuće stranke, nisam to predložio sam kao neki padobranac. Ako mojoj stranci smeta spominjanje mojeg imena, neka samo kažu da je HDZ prvi tražio most. Ne mogu prešutjeti laži koje se promoviraju u javnosti tvrdnjama da se netko drugi prvi zalagao za most Pelješac. Oni koji to sada tvrde prvi su se podsmjehivali toj ideji. Ušutjeli su tek kada je EU prihvatio da u iznosu od 85 posto nepovratno financira gradnju mosta.
Željko Komšić, novoizabrani član Predsjedništva BiH, najavio je da će tužiti Hrvatsku zbog mosta.
Tužba nema nikakvog utemeljenja, cilj je da se najavom tužbe iznudi priznanje falsificirane granice koja je tobože određena 1999. Obrazložit ću: Veliki i Mali Škoj, koji se nalaze uz poluotok Klek, u vlasništvu su obitelji Gučić i uknjiženi su u zemljišnim knjigama i katastru u katastarskoj općini Duba Stonska. A falsifikator Radovan Vuletić falsificirao je da ti otočići pripadaju BiH. Svi dokumenti 300 godina unazad kazuju da su to otoci Dube Stonske, a on je napisao da graniče s katastarskom opićinom Pelješac – a ona ne postoji. Kao što je izmislio i sve oko vrha poluotoka Klek. Naši članovi komisije za utvrđivanje granice 1974. taj zapisnik nisu potpisali nego ga je on sam izmislio, zato predlažem hrvatskoj državi da iz pasivne uloge obranaštva prijeđe u aktivnu ulogu i tuži Bosnu i Hercegovinu koja, svjesno se koristeći falsifikatom, pokušava izmijeniti avnojske granice bivše Jugoslavije, potvrđene Badinterovom komisijom. Ne samo što su utvrđene republičke i općinske granice prema godišnjaku pomorstva iz 1964.-1967. godine izdanom u Beogradu, nego je i dr. Lucijan Kos, znanstvenik iz Slovenije, u pomorskom zborniku SFRJ broj 8. od 1970. godine točno u metar utvrdio granicu prema Sloveniji i prema BiH – a to se nalazi i u knjizi pok. akademika Nenada Vekarića, dr. Stjepana Ćosića, Nike Kapetanića i Pere Ljubića. Prema tome, ne treba se obazirati na osporavanje gradnje mosta jer to nije cilj, cilj je pritisak na Hrvatsku da prizna granice koje žele iznuditi temeljem falsifikata. Komšićeva provokacija sračunata je kako bi mu prihvatili taj falsifikat koji Sabor nije ratificirao i nadam se da neće.
Kad kažete da HDZ-u smeta vaše ime, kakav je vaš status u stranci? Znamo da ste već nekoliko godina u mirovini, ali sjete li vas se ikad ili vam još zamjeraju što ste ostali vjeran prijatelj Ivi Sanaderu?
U mirovini sam sedam godina. Usput da kažem; mirovinu primam po građanskom zakonu, a ne saborsku. I to već pet godina, dakle ne kao bivši predsjednik Sabora i saborski zastupnik, nego kao čovjek koji je otišao u mirovinu s 48 godina radnog staža. Pošto se stalno pisalo da su saborske mirovine velike, ja sam nakon dvije godine penzije odlučio da ne želim više primati tu mirovinu.
Kolika je razlika u iznosu tih mirovina?
Nije to neka razlika jer ja imam 48 godina staža i uvijek sam imao visoka primanja. Ako je saborska i veća 300 ili 500 kuna, ja sam bez obzira na to prešao na običnu mirovinu.
Da se vratimo na vaš status u HDZ-u?
Član sam HDZ-a od 1989. Dakle, jedan sam od utemeljitelja. Nisam nezadovoljan općim stanjem stvari jer, ako svojoj stranci nisam potreban, a u ovim godinama ni ne mogu biti previše aktivan, onda ništa.
Sjete li vas se ikad u HDZ-u?
Kad su neke obljetnice, neka godišnjica, onda dobijem poziv. Ali ništa drugo. Ne zamjeram to, ako smatraju da je to dobro za stranku, ja nemam ništa protiv.
Ima li takav odnos veze s vašim prijateljstvom s bivšim premijerom Sanaderom?
Ne mogu to ničim dokazati, ali mislim da ima.
Ni sve ove godine nisu pomogle da se taj odnos prema vama promijeni?
Kada bi se išlo u analizu zašto se to događa, karijere mnogih koji su sada na pozicijama i čija imena neću navoditi afirmirane su upravo u vrijeme Ive Sanadera.
I u vrijeme Sanadera i Jadranke Kosor?
Ja govorim o Sanaderu, što je bilo poslije, ne znam. U stranci se otvaraju bokovi, recimo lički slučaj, pa prosvjed koji u Vukovaru organizira Penava, ali i afera SMS, i to nije dobro. HDZ može uspjeti samo ako ne prevladavaju ni krajnje lijeve ni krajnje desne struje ili pojedinci. HDZ je desni centar, ali centar je vrlo zahtjevan i u njega se trpaju i oni s lijeve i oni s desne strane.
Ostatak intervjua pročitajte na Večernji.hr.
Dnevnik.ba