Article_Top_970x250

Ljubo Grizelj: Stvaramo uspješnu gospodarsku priču s ciljem održivog razvoja Gruda

načelnik oćine grude

Ljubo Grizelj: Stvaramo uspješnu gospodarsku priču s ciljem održivog razvoja Gruda

ožu 18, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ukupno gledajući, posla ima dosta, a dosta toga je i investirano. Na taj način podupiremo grudsko poduzetništvo, jer tko god se bavi investicijama zna koliko je povoljna situacija ako ima mogućnost korištenja uređenog zemljišta dostupnog po 4 marke. Ovo je naš doprinos poduzetništvu koji je pak prihvatilo i prepoznalo namjenu i čini mi se da je projekt uspio. Tu je i oko 600 tisuća maraka novih investicija.

Kao nositelju izvršne vlasti, ključna je stvar da su ljudi zaposleni, da stvaraju novu vrijednost i osiguravaju uvjete sebi, ali zajednici. Dakle da se ojača sektor gospodarstva, od obrta do samozapošljavanja pa do većih poduzeća.  Cilj je razvijati društveno odgovorno poslovanje kompanija, a onda se lakše financiraju segmenti kulture, školstva, sporta, socijalnog sektora. Evo, hvala Bogu imamo pozitivne trendove u gospodarskim aktivnostima

Općina Grude, jedna od četiri u Županiji Zapadnohercegovačkoj, svojim primjerom pokazuje kako za gospodarski uspjeh nije presudan veliki broj stanovnika ili površina lokalne samouprave, već sinergija vlasti i poduzetnika u zajedničkom naporu na traženju najboljih rješenja za što veći broj zaposlenih te što uspješnije gospodarstvo.

Uspješna priča traje već dulje vremena, broj zaposlenih pokazuje pozitivne trendove, strukturu zaposlenih čine uglavnom oni iz privatnih poduzeća, a nadu ulijeva i sve veći broj obrta koji su proizvodno orijentirani.

Krilaticu kako mali mogu biti itekako jaki i primjer drugima pokazuje i način na koji se razvija projekt poslovne zone koja bi mogla postati vrlo uspješna gospodarska priča; sve do sada urađeno upravo vodi ka tomu zaključku.

O ovim, ali i drugim temama vezanim prvenstveno uz gospodarske teme, za Dnevni list govori načelnik općine Grude Ljubo Grizelj, koji  je ukazao na najznačajnije procese koji se trenutno odvijaju na području općine, a koji za cilj imaju održivi razvoj.

Već dulje vremena u fokusu je projekt izgradnje i opremanja poslovne zone. U kojoj je fazi trenutno navedeni projekt te na koji način on doprinosi daljnjem razvoju poduzetničkih aktivnosti na ovom području?

-Općina Grude u razvoju je projekta poslovne zone koja je višenamjenska u smislu branši.

Mi smo mala sredina i ne možemo razvijati samo jednu branšu te je stoga u ovom slučaju riječ o različitim vrstama poduzetništva. Zona je projektirana na oko 350 tisuća kvadratnih metara, od je toga 16 -17 hektara stavljeno u funkciju, opremljeno infrastrukturom, prometnicama, sustavom odvodnje, sustavom elektrine energije, telefonskom infrastrukturom, a do jedne razine i vodom. Imamo stvorene osnovne preduvjete i prilazni put te su useljeni i prvi stanari-prvi investitori.

Kakve su reakcije investitora na sve urađeno kada je riječ o poslovnoj zoni?

-Investitori su prepoznali ovaj projekt iz samog koncepta na koji je zona urađena, ona je

fino isparcelirana uz pristojnu cijena za zemljište koja iznosi 6 maraka po kvadratnom metru, s tim da 2 marke potpore dajemo onom tko dođe do uporabne dozvole u roku od 3 godine. Dakle, potpora je za one koji ozbiljno misle raditi i koji u roku od 3 godine uspiju izgraditi objekt i staviti ga u funkciju. Već smo imali isplata. Na ovaj način, investitori praktično dobivaju uređeno građevinsko zemljište po 4 marke. To smo prepoznalo kao ključni projekt, a gospodarstvo kao ogromnu podršku.

Možete li reći nešto više o samim investicijama koje se trenutno provode unutar zone?

-Investitori se bave različitim vrstama djelatnosti, imamo jednog koji radi veliki pogon asfaltne baze, nekoliko njih se bave uslugama, nekoliko je iz područja prerađivačke industrije, poput izrade stiropora za prehrambenu industriju ili limenki za kemijsku industriju,  a jedan iz područja elektro branše.  Dakle, različita je strukture, zona je, kao što smo naveli, višenamjenska te u njoj imamo uslužne, prerađivačke i trgovačke djelatnosti.

Trenutno je  ukupno sklopljenih 15 ili 16 ugovora u različitim fazama; od onih koji su uselili, preko onih koji trenutno ravnaju zemljište i rade pa do onih koji to namjeravaju početi, u fazi su izrade projekte dokumentacije. Investitori imaju svu opremljenost ima, a imat će i jednu karakterističnu činjenicu, jer bi zonu mogli nazvati i zelenom u energetskom smislu.

Naime, jedan dio investitora je odlučio razvijati programe fotonaponskih elektrana. Trenutno je projektirano tako da će proizvodnja energije biti veća od potrošnje energije.

Dakle, zona će proizvodit koliko joj treba, čak i više. Dobru smo suradnju napravili s Elektroprivredom, tu su i tri trafostranice koje će omogućiti da se u trenucima kada treba isporuči dovoljno struje.

Ukupno gledajući, posla ima dosta, a dosta toga je i investirano. Na taj način podupiremo grudsko poduzetništvo, jer tko god se bavi investicijama zna koliko je povoljna situacija ako ima mogućnost korištenja uređenog zemljišta dostupnog po 4 marke. Ovo je naš doprinos poduzetništvu koji je pak prihvatilo i prepoznalo namjenu i čini mi se da je projekt uspio. Tu je i oko 600 tisuća maraka novih investicija.

Može li reći kako Grude postaju atraktivan prostor za investiranje?

-Tu se radi uglavnom o investitorima iz Gruda, a s tim da tri investitora nisu s područja naše općine. Po Hrvatskoj i BiH imate raznih situacija, imate neke zone koje su proglašene zonom, ali se ne radi

Sudeći po interesu koji su iskazali naši investitori i uspoređujući se s drugima, drago mi je da spadamo u one zone u kojima se radi.

Kakva je struktura poduzetništva u općini Grude? Možete li se osvrnuti i na konkretne brojke kada govorimo o prihodima i izvozu?

-U Grudama imamo nekoliko velikih investitora. Struktura poduzetništva je takva da je prisutna diversifikacija; osim trgovačke branše, prerađivačka industrija ostvaruje dosta prihoda i glavninu izvoza.

Ukupan prihod poduzetništva je oko 700 milijuna maraka, preko 100 milijuna je izvoz, a glavnina se izvoza ostvaruje u prerađivačkom sektoru.

Uz uslužni sektor naglašena je i niskogradnja u smislu izgradnje prometnica, kao i asfaltnih baza. Trenutno imamo podatak da imamo oko 3 i pol tisuće  radnika u privatnim poduzećima. Treba navesti i podatak kako je preko 60 milijuna maraka ostvarene dobiti, dakle novostvorene vrijednost. Kada bi računali učinkovitost i profitabilnost mjerenu po zaposlenom, dobili bi podatak koji je iznadprosječan.

Jesu li navedene informacije dokaz kako i prostorno male sredine koje nemaju veliki broj stanovnika mogu biti itekako uspješne?

-Općina Grude je na razini statističke greške kada je u pitanju broj stanovnika u BiH, dakle ispod 0,5 posto po posljednjem popisu, a u gospodarstvu smo preko 1 posto, odnosno oko 1,15 posto ukupno ostvarenog prihoda, sve u privatnom poduzetništvu, dakle bez ijedne javne kompanije.

Evo jedan podatak koji je zanimljiv; iz Elektroprivrede smo dobili informaciju da smo po potrošnji energije u gospodarstvu među prvim općinama, što je indikator razvijenosti gospodarstva.

Sve ovo  što govorim je zahvaljujući prije svega kreativnosti i poduzetničkoj inicijativi privatnika, a mi kao općina smo to prepoznali i pokušali na različite načine pomoći. Otvorili smo se poduzetnicima te pored zone šest godina zaredom organiziramo susret najutjecajnijih grudskih  poduzetnika, prije svega po kriteriju zapošljavanja. Tijekom druženje imamo predavanja koje vode eminentni profesori i stručnjaci; tako smo imali temu dualnog obrazovanja te na primjerima iskustava Švicarske, Njemačke i Austrije, kao i temu digitalizacije društva.

Prvi smo se put dotaknuli ozbiljno i tematike obrta, napravili analizu te došli do podatka da imamo preko 420-430 zaposlenih u obrtu na području općine.

Zbog toga smo poduzeli novu mjeru u administraciji prema kojoj ćemo za prvih 12 mjeseci poslovanja novoregistriranog obrta osloboditi svih davanja. Kada je riječ o strukturi obrta i na tom području imamo diversifikaciju, počevši od usluga pa do malih obrta u području metalne branše.

Što je krajnji cilj svih navedenih poteza općinske vlasti kao i inicijativa ljudi s terena?

-Da bi uopće imali dovoljno prostora za kvalitetno upravljanje, potrebno je osigurati održivi razvoj. Kao nositelju izvršne vlasti, ključna je stvar da su ljudi zaposleni, da stvaraju novu vrijednost i osiguravaju uvjete sebi, ali zajednici. Dakle da se ojača sektor gospodarstva, od obrta do samozapošljavanja pa do većih poduzeća.

Cilj je razvijati društveno odgovorno poslovanje kompanija, a onda se lakše financiraju segmenti kulture, školstva, sporta, socijalnog sektora. Evo, hvala Bogu imamo pozitivne trendove u gospodarskim aktivnostima. Cilj je dakle, stvoriti uvjete da ljudi rade i žive tamo gdje su rođeni, odnosno maksimalnu moguću zaposlenost.

S obzirom na blizinu granice s Republikom Hrvatskom, kakva su iskustva u kontekstu tematike prekogranične suradnje i korištenja fondova EU?

-Nekoliko je dostupnih  pretpristupnih instrumenata Europske unije, imamo nekoliko realiziranih projekata do sada koji se prije svega odnose na ruralni razvoj; između ostalog radili smo neke stvari kada je u pitanju Imotsko-bekijsko polje.  Trenutno radimo projekt razvoja kapaciteta avanturističkog i adrenalinskog turizma na lokalitetu Peć Mlini, razvijamo lokaciju u smislu da ćemo imati instaliran zip line, šetnice, penjalište, a na lokaciji Ravlića pećine imamo arheološko nalazište iz prapovijesti koje ćemo učiniti dostupnijim javnosti. I ove aktivnosti mogu ići u smjeru doprinosa održivog razvoja. Istodobno, u ovom trenutku imamo nekoliko predanih aplikacija koje se uglavnom odnose na ruralni razvoj.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250