Article_Top_970x250

Ljubić: Institucionalna i teritorijalna autonomija omogućit će Hrvatima budućnost u BiH

PREDSJEDNIK GLAVNOG VIJEĆA HNSA BIH

Ljubić: Institucionalna i teritorijalna autonomija omogućit će Hrvatima budućnost u BiH

lip 04, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Poruka i optimistima i pesimistima glede izmjena Izbornog zakona - nalazimo se na pragu raja i pred vratima pakla. Nervozno šetamo između vrata jednog i čekaonice drugog, a budućnost će odlučiti gdje ćemo, ali samo ako mi budućnost uzmemo u svoje ruke i redefiniramo našu nacionalnu strategiju i ciljeve, izjavio je Ljubić. 

Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH u svom je govor na današnjem, 9. zasjedanju tog Sabora u Mostaru, izjavio kako se  hrvatsko pitanje u BiH može ukratko definirati kao nasilna promjena Daytona. 

"Što je hrvatsko pitanje u BiH danas, gdje su Hrvati u BiH danas, nakon utemeljiteljskog zasjedanja HNS-a BiH 2000. i obnove rada 2010. godine? Hrvatsko pitanje u BiH je ukratko nasilna promjena Daytona, a samim time, i pitanje održivosti BiH kakvu imamo danas", rekao je Ljubić. 

Srpsko pitanje u BiH, dodao je Ljubić, privremeno je rješenje uspostavom RS-a na polovici teritorija BiH, a čeka se trenutak kada će ujedinjenje biti faktičko stanje s ili bez međunarodne verifikacije. 

"Na drugoj strani je bošnjačka politika - bilo pozicija u vidu SDA, ili na drugoj, kvazi građanska Naša stranka, zajednički rade na stvaranju bošnjačke teritorije, ukidanju svih instrumenata konstitutivnosti i pretvaranje Federacije u bošnjačku repliku RS-a", rekao je Ljubić. 

Živimo, kako je dodao, podjelu BiH na dva paradržavna entiteta - srpski i bošnjački u kojima je Hrvatima dodijeljen status multietničkog ukrasa na razini folklorne zajednice i time postaju kolateralna žrtva. 

"Tako je bilo i prije, pa se svi trebamo zapitati, što se promijenilo, 20 godina nakon uspostave HNS-a BiH? Kroz sve ove godine nad Hrvatima se provodi ustavno, pravno, institucionalno, medijsko i razno drugo nasilje. Prije dvadeset godina kada je utemeljen HNS, na nametanje političke volje i Alijansu mogli smo gledati kao eksces, a danas je to, ozbiljan, strateški projekt koji ima najširu podršku u svim slojevima bošnjačkog društva", rekao je Ljubić i dodao kako su Hrvati u Republici Srpskoj "toliko beznačajni da nisu dio problema, a kamoli rješenja". 

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH istaknuo je kako se hrvatska javnost u BiH 'navikava' na izuzetno loše procese i fenomene. 

"Na tri nametanja Komšića, navikavamo li se na to da zadnjih 12 godina nemamo svog predstavnika u Predsjedništvu BiH, diplomaciji, vanjskoj politici ove zemlje? BiH je danas konfederacija dvaju entiteta, u Vladi Federacije BiH 9 je Bošnjaka koji svaku odluku mogu donijeti bez Hrvata kojih je nominalno 5, čak i kada bi to bili legitimno izabrani hrvatski predstavnici", dodao je Ljubić. 

Nedavno se, podsjetio je, Hrvatima prijetilo novom antihrvatskom Vladom FBiH i spuštanjem fenomena Komšić na niže razine. 

"Ni u Alijansi, a ni Platformi, predstavnici nisu bili izraz naše volje, nego nametnutog inženjeringa, bošnjačkog i stranog. HNS BiH uspio je hrvatsko pitanje održati živim, a cjelokupni položaj Hrvata u BiH bio bi puno gori bez HNS-a, kao što je i bilo, do njegove obnove 2010. godine", rekao je. 

Ljubić je podsjetio i kako se 17. lipnja navršava godinu dana od Mostarskog sporazuma i u subotu, 5. lipnja šest godina od presude u predmetu Ljubić. 

"Poruka i optimistima i pesimistima glede izmjena Izbornog zakona - nalazimo se na pragu raja i pred vratima pakla. Nervozno šetamo između vrata jednog i čekaonice drugog, a budućnost će odlučiti gdje ćemo, ali samo ako mi budućnost uzmemo u svoje ruke i redefiniramo našu nacionalnu strategiju i ciljeve", izjavio je Ljubić. 

Upozorio je i na određene zablude prisutne u bh. javnosti, od kojih su najvažnije dvije o daytonskoj i europskoj BiH. 

"Mit je da Bošnjaci žele BiH danas, jesu je željeli nekada, ali i tada, kao i sada, kao unitarnu i centralističku državu demografske većine koja je sada ostvarena. Budući da do nacionalne države još uvijek ne mogu doći, kratkoročno onda,  na sve načine istišću Hrvate iz Federacije BiH, s druge strane, srpski cilj je jasan - i devedesetih kao i danas, cilj je pripojenje sa Srbijom na čemu rade", objasnio je Ljubić. 

"Institucionalnim, pravnim i izbornim nasiljem uz pomoć međunarodne zajednice svih se ovih godina 'dokidala' hrvatska konstitutivnosti, ali danas sam se otvoreno prijeti ratom i to iz usta Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA", rekao je Ljubić. 

U tijeku je, nastavio je Ljubić, potpuna dehumanizacija i sotonizacija Hrvata u BiH gdje se političare, novinare, aktivste redovito naziva mrziteljima BiH, uzpovcima i slično. 

"Kada se narod reducira na jedno ime, a to je sada Dragan Čović jer je on predsjednik HDZ-a BiH, mogao je to biti bilo tko drugi, s oba krila sarajevskih medija, krenu napadi, hajke, da se legitimni zahtjevi jednog konstitutivnog naroda u njegovoj domovini minoriziraju", objasnio je Ljubić i dodao kako sarajevska scena nastupa s moralno superiornih pozicija gdje se smatra pravednim činom oduzeti Hrvatima prava. 

"Ako Bošnjaci i Srbi ne žele BiH u kojoj će Hrvati biti jednakopravan i suveren narod, onda se moramo sami za sebe pobrinuti, u svim mogućnim okolnostima i postići to da ostanemo svoji na svome, kako glasi slogan ovog zasjedanja", rekao je. 

Drugi mit o kojem je Ljubić govorio su europske perspektive BiH i ulazak naše zemlje u europsku obitelji. 

"Europska unija ima svojih briga i problema, kao i BiH je u tom segmentu potrage za identitetom. Nije spremna integrirati ovaj balkanski politički rašomon i to je činjenica, bez obzira na nostalgične tvrdnje da Europa nije Europa bez zapadnog Balkana", rekao je Ljubić. 

U tom kontekstu, BiH je zadnja, smatra Ljubić, koja se može nadati nekakvom skorom ulasku u EU ili kandidatskom statusu. 

"Mi nemamo bolju alternativnu od europskih integracija, ali EU neće riješiti naše međunacionalne probleme, potrebno je prethodno harmonizirati odnose u Ustavu i institucijama i onda s neophodnom razinom razumijevanja među narodima i manjinama krenuti u taj proces", mišljenja je Ljubić za kojeg političku opasnost predstavlja projekt i inicijativa  Mini Schengen. 

"Je li to surogat članstvo u EU, taj projekt za hrvatske državljane koji su i građani EU, treba urediti na poseban način u odnosu na druge građane ostalih zemalja Zapadnog balkona. Ali i voditi računa o tome da se tim projektom može narušiti teritorijalni integritet Republike Hrvatske", objasnio je Ljubić. 

Hrvati bi, tim projektom, smatra Ljubić,  još i više iseljavali nego danas iz BiH, a za Hrvatsku bi to bio dugoročni rizik od očuvanja granica i integriteta države. 

"Ne zanima me BiH, ni ona u Europskoj uniji, ni bez nje, ako će biti bez Hrvata. Po modelu teritorijalne i institucionalne autonomije, na načelima federalizma, konsocijacijske demokracije, samo takva BiH može omogućiti Hrvatima jednakopravnost, a to smo rekli već i kroz ranije deklaracije, od one Novotravničke pa dalje", rekao je. 

Ljubić je, na koncu, istaknuo i kako je podvala da su presude Sejdić Finci i Ljubić isključive jedna prema drugoj. 

"One su kompatibilne i to još komplementarne i moguće ih je provesti da se zadovolje standardi i prava nacionalnih manjina i konstitutivnog naroda da sam bira vlastite predstavnike u vlasti", rekao je Ljubić. 

G.L. / Dnevnik.ba