Kao i Partizansko spomen obilježje, Liska park je godinama potpuno zapušten mikrolokalitet u gradu koji se u javnosti povremeno izvlači iz naftalina kako bi se širili međunacionalni konflikti.
Danas, Liska park je pretvoren u "divlji" harem, gdje su sahranjeni deseci posmrtnih ostataka uglavnom muslimana Bošnjaka. Hrvati katolici i Srbi pravoslavci, kao i ateisti, svoje su mrtve, koji su tu bili sahranjivani ponajviše tijekom 1992. godine, nakon rata ekshumirali i ukopali na za to primjerena mjesta - na katolička odnosno pravoslavna ili gradska groblja. U Liska parku tako danas imamo ukopane posmrtne ostatke gotovo isključivo Bošnjaka muslimana. Dogovor je pak bio da će svi svoje mrtve nakon rata ekshumirati iz Liska parka i njihove posmrtne ostatke dostojanstveno premjestiti na za to predviđene lokacije. Međutim, dio građana Mostara to nikad nije napravio i danas njihovi ostatci leže u Liska parku koji je potpuno zapušten.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić u izjavi za Dnevnik.ba je podsjetio kako su od 1992. do 1995. godine, uslijed rata, u Velikom parku u Sarajevu sahranjivani vojnici i civili zbog nemogućnosti da se to učini na grobljima i haremima.
"U Mostaru tijekom ratnih događanja zbog istih razloga 1992. godine u Liska parku sahranjivani su civili i vojnici. U Sarajevu su nakon rata svi sahranjeni ekshumirani i premješteni na groblja i hareme i napravljen je u parku spomenik poginulih djeci Sarajeva a park je vraćen građanima. Prema istoj analogiji, u Mostaru ne vidimo razlog da se ni 30 godina nakon rata ne završi ekshumacija, napravi spomenik u parku civilnim žrtvama rata i park ponovo napravi da bude onakav kakav je bio od 1954. do 1992. godine", rekao je Kordić.
Iako gradonačelnikovo razmišljanje ima logično uporište, izgleda kako vraćanje Liska parka građanima Mostara neće teći tako glatko. Primjerice, vijećnik SDA u Gradskom vijeću Mostara Adil Šuta na društvenim mrežama je objavio kako odlučno odbacuje bilo kakve inicijative da se park vrati građanima.
"Povodom nepromišljenih izjava i reagiranja o navodnom izmještanju i ekshumaciji iz Liska harema, odlučno odbacujemo eventualne namjere i špekulacije o istom", poručio Šuta za kojeg Liska više uopće nije park nego je postala harem.
Sličnog je razmišljanja i Arman Zalihić, prvi čovjek mostarske organizacije SDP-a i vijećnik u GV Mostara.
"Postojeće Liska groblje/harem treba biti uređeno i ograđeno, a u sklopu njega treba biti postavljen spomenik svim civilnim žrtvama rata. Onako kako se razgovaralo i na sastanku gradonačelnika i udruženja civilnih žrtava rata kojemu sam i sam nazočio. A o svemu prethodno treba razgovarati s obiteljima ukopanih", rekao je Zalihić za Dnevnik.ba.
Vijećnica Naše stranke Boška Ćavar ima nešto blaži i neutralniji stav u odnosu na svoje prethodno spomenute kolege iz Gradskog vijeća. Veli kako bi prvo pozvala obitelji osoba koje su sahranjene da se vidi kako i što oni žele.
"Ja sam svog muža odmah 1995. godine premjestila iz Međina u groblje gdje je dostojno da bude sahranjen. Ne bih dirala rane obitelji pogodujući investitoru a ovo je očito ta priča. Neka o Liska parku odluče oni kojih se to tiče", kazala je Ćavar za Dnevnik.ba.
Vijećnik HDZ-a BiH u Gradskom vijeću Mostara Vlatko Marinović za Dnevnik.ba je izjavio kako je tema Liska parka teška za sve građane Mostara, posebice za obitelji ukopanih žrtava. Ipak, naglašava kako i u Mostaru mora postojati vladavina zakona.
"Liska park je uistinu jedan vrlo nezahvalan problem. Uvijek je vrlo neugodno i nezgodno ove stvari rješavati jer se ljude podsjeća na njihove ratne rane. No, u Mostaru se napokon mora početi poštivati zakon. Liska park je - park, a bilo čiji posmrtni ostatci zaslužuju dostojanstvo u vječnom počinku kojeg definitivno sada u Liska parku nemaju . Park napokon treba vratiti građanima i tu jednu ratnu epizodu ostaviti iza nas. Naravno, posmrtne ostatke ukopanih treba na odgovarajući način i s punim dostojanstvom koje i zaslužuju, premjestiti na za to odgovarajuće lokacije", izjavio je Marinović.
Jasno je kako se pitanje Liska parka treba riješiti ili će u suprotnom vrlo brzo gradske vlasti zbog tog "zaboljeti glava". Naime, jasno je kako će vjerojatno već do izbora na tom lokalitetu dogoditi neki "incident" po špranci incidenata kakvi su se događali godinama na Partizanskom spomen obilježju.
Vijećnik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Bevanda u izjavi za Dnevnik.ba pojašnjava kako je Liska park uvijek bio - park, koji je pak za vrijeme rata 1992. godine, u vremenu srpske opsade Mostara, iz nužnih razloga postao privremeno groblje.
"Tad nije bilo moguće sahranjivati građane u Sutini, Maslinama itd. Nažalost nakon hrvatsko-bošnjačkog sukoba to privremeno groblje je postalo politički problem, kojim se na najgrublji način manipulira u javnosti i kojim se manipulira obiteljima stradalih. Na mjestu Liska parka nema uvjeta da bude gradsko groblje niti po jednom zakonskom osnovu. U Sarajevu je ovakva ista situacija riješena na način da su poginuli građani ekshumirani i preneseni u gradska groblja i parkovi vraćeni u svoju funkciju", rekao je Bevanda.
Napomenuo je i kako je veći dio posmrtnih ostataka iz Liska parka prenesen u obiteljske grobnice na području grada Mostara.
"Mišljenja sam kako isto treba uraditi i u slučaju Liska parka, a poslije na području Liska parka napraviti dostojan spomenik žrtvama koju se tu bili sahranjene 1992. godine", istaknuo je Bevanda.
U cijeloj priči najgore će biti ako Liska park ostane i dalje u sadašnjem nedefiniranom statusu, jednako kao i Partizansko spomen obilježje. Liska park treba ili konačno pretvoriti u harem ili podržati vladavinu zakona i park vratiti građanima Mostara, a ukopane ekshumirati i dostojanstveno ukopati na za to predviđena groblja odnosno hareme.
(Pisanju ovog članka doprinijela je Nikolina Turić)
Dnevnik.ba