StoryEditor
Baština

Kulturne rute – umjetnost kao most koji najlakše prelazi sve granice

Piše Milan Sitarski  /  24.12.2022., 19:14h

Bosna i Hercegovina je već članica jedne od ruta posvećenih povijesti umjetnost

Baština prapovijesne umjetnosti BiH mogla bi se valorizirati i uključenjem subjekata iz naše zemlje u rutu Staze prapovijesne kamene umjetnosti osnovanu 2010. godine, u koju nisu uključeni subjekti iz naše regije. Njeno je središte u Santanderu, u Španjolskoj, a članovi su joj 44 subjekta iz Španjolske, Francuske, Portugala, Italije, Finske i Norveške, ali i Azerbajdžana i Gruzije,. Obzirom na bogatstvo nalazišta iz Kamenog doba u BiH, ali i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, uključivanje u ovu rutu bi moglo snažno doprinijeti regionalnom povezivanju subjekata nadležnih za baštinu u toj oblasti, te lokalnih zajednica na čijem su teritoriju nalazišta. Općenito, prapovijesna umjetnička i uopće kulturna baština može biti od velikog značaja za razvoj kulturnog turizma u BiH i okruženju, obzirom da niti na koji način nije povezana s mogućnim identitetskim sporovima koji opterećuju pojedine segmente baštine iz kasnijih povijesnih perioda.

To, međutim, ne znači da se suradnja u okviru BiH, kao i s zemljama okruženja ne može razvijati suradnja na valorizaciji kroz kulturne rute kulturnog nasljeđa iz kasnijih perioda. Akteri iz susjedne Srbije su, primjerice, dionici dviju takvih ruta, posvećenih nasljeđu izrazito relevantnom i za BiH i Hrvatsku. Središte rute TRANSROMANICA utemeljene još 2007. godine je u Magdeburgu, njemačka savezna država Sachsen-Anhalt, a u njoj je okupljeno ukupno tri partnera iz Njemačke, dva iz Portugala, Španjolske, Austrije i Italije te po jedan iz Francuske, Srbije, Rumunjske i Slovačke. Obzirom na rasprostranjenost romaničke sakralne umjetnosti, posebice arhitekture, diljem srednjovjekovne Europe, ova bi se ruta svakako mogla širiti dalje. U Hrvatskoj, primjerice, ima izvanrednih primjera romaničkog graditeljstva, prije svega u gradovima Dalmacije, ništa manje impozantnih od primjera Raške škole u Srbiji koji su uvršteni u ovu rutu. U BiH bi svakako na nju mogle biti uvrštene crkve, kako pravoslavne iz poznog Srednjeg vijeka u sjeveroistočnim dijelovima zemlje (između donjih tokova Drine i Bosne), tako i katoličke i pravoslavne iz Hercegovine i drugih dijelova Dinarskog pojasa izgrađene u otomanskom pa i kasnijem periodu, a koje svojim temeljnim značajkama konvergiraju romaničkom stilu.

Srbija je također uključena u rutu Mreža secesije (Art Nouveau) osnovanu 2014. godine, čije je središte u Briselu, a okuplja partnere iz po tri grada u Njemačkoj i Španjolskoj, po dva u Francuskoj, Belgiji i Mađarskoj, te po jednog u Italiji, Austriji, Srbiji, Latviji, Rumunjskoj, Sloveniji, Portugalu, Norveškoj, Švicarskoj, kao i u izvaneuropskoj Kubi. Hrvatska nije dio ove rute, unatoč značajnom broju istaknutih hrvatskih umjetnika koji su pratili i razvijali ovaj stil (slikari Vlaho Bukovac, Bela Čikoš Sesija, Mirko Rački, Tomislav Krizman i Robert Auer, kipari Robert Frangeš Mihanović, Ivan Meštrović, arhitekti Rudolf Lubynski, Aladar Barany, Ignjat Fischer, Dionis Sunk, Viktor Kovačić, Kamilo Tončić-Sorinj) te mnogobrojnih građevina koji su u njemu izgrađeni širom zemlje. U BiH također, posebice u većim gradovima, ima mnogih građevina koje su u tom stilu podignute za vrijeme austrougarske vlasti, što pruža mogućnost uključivanja u ovu rutu lokalnih vlasti i institucija nadležnih za očuvanje ove vrste kulturne baštine.

Najzad, pored uključivanja BiH u već postojeće kulturne rute posvećene umjetničkoj baštini iz različitih perioda povijesti, trebalo bi inicirati i osnivanje novih, posvećenih baštini više specifičnoj za našu zemlju i njene susjede. Primjerice, mogućna Ruta europske srednjovjekovne kamene baštine mogla bi uključiti stećke, koje su BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora zajednički uspješno kandidirale za uvrštenje na popis UNESCO-ve zaštićene baštine, te bi mogle i skupa inicirati formiranje takve rute koja bi okupila i partnere iz drugih europskih zemalja. Pored toga, mogućna je i Ruta europske epigrafske baštine, na kojoj bi se s punim pravom mogle naći Kočerinska, Drežnička i Humačka ploča, kao i slični artefakti iz susjednih zemalja.

Dnevnik.ba

28. siječanj 2023 23:25