Kulturne rute posvećene povijesti gospodarstva
Piše: Milan Sitarski
Naziv rute: Hanza (1991.)
Zemlje iz kojih su partneri: Njemačka, Latvija, Nizozemska, Poljska, Rusija, Švedska
Zemlja iz koje je voditelj rute: Njemačka
U 13. stoljeću njemački pomorski trgovci udružili su se kako bi postavili osnovu onoga što je postalo Hanza, sredstvo ostvarivanja njihovih zajedničkih ekonomskih interesa. Uz obale sjeverne Europe, uglavnom oko Baltičkog mora, Ligi se pridružilo do 225 gradova, koji su imali važan utjecaj na gospodarstvo, politiku i trgovinu do 17. stoljeća. Mreža se sastoji od 190 gradova, od kojih je značajan broj svjetska baština UNESCO-a. Hansa bi se mogla smatrati srednjovjekovnom pretečom Europske unije i stoga predstavlja neprocjenjivu baštinu iz zajedničke europske prošlosti. Putnici mogu posjetiti bilo koji od gradova koji su dio ove velike mreže i svi se mogu posjetiti tijekom cijele godine. Međutim, postoji jedna vrlo posebna prilika, godišnji Hanzeatski dan koji okuplja građane iz više od 100 europskih gradova u 16 zemalja kako bi proslavili razumijevanje, poštovanje i suradnju. Kroz stotine različitih aktivnosti, tržnica i izložbi putnik može iskusiti bit jedinstvenog hanzeatskog duha.
Naziv rute: Pirinejska ruta željeza (2004.)
Zemlje iz kojih su partneri: Andorra. Francuska, Španjolska
Zemlja iz koje je voditelj rute: Španjolska
Regija Pirineja bogata je željeznom rudom i ima stoljetnu tradiciju proizvodnje željeza. Ova je aktivnost generirala ekonomsko bogatstvo i ostaje mnogo dokaza o njenoj prošlosti. Šumarske, rudarske i prerađivačke tvornice ostavile su značajne tragove kako u ruralnom tako i u urbanom tkivu planinskog lanca. Industrijsko naslijeđe bitna je sastavnica bogatstva društava. Konkretno, obrada željeza u Pirinejima ostavila je iza sebe važno naslijeđe, uključujući rudnike, peći na drveni ugljen i željezaru, kao i neke tipične značajke željezne arhitekture i niz suvremenih skulptura. Željezni put poziva nas da naučimo o transformaciji i komercijalizaciji željeza od 17. do kraja 19. stoljeća. Ova je ruta ugodna i zanimljiva šetnja, pogodna za sve građane, planinskim krajolikom, koja kombinira kulturu i industrijsku povijest. Važna mjesta uključuju kovačnicu Rossell - Centar za tumačenje željeza, rudnik Llorts, Ruta Arrierosa, crkvu Sant Marti de Ia Cortinada i muzej Casa d‘Areny-Piandolit. Na ruti se može naučiti sve što je vezano za svaku fazu procesa proizvodnje željeza.
Naziv rute: Ruta masline (2005.)
Zemlje iz kojih su partneri: Albanija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Španjolska, Turska
Zemlje izvan VE iz kojih su partneri: Alžir, Libanon, Maroko, Tunis
Zemlja iz koje je voditelj rute: Grčka
Prisutnost masline obilježila je ne samo krajolik već i svakodnevni život mediteranskih naroda. Kao mitsko i sveto drvo, povezano je s njihovim obredima i običajima i utjecalo je na njihov način života, stvarajući specifičnu drevnu civilizaciju. Rute maslinovog drveta slijede tragove ove civilizacije, od Grčke prema euro-mediteranskim zemljama. Stablo masline staro je milijunima godina. Divlje masline, pretke udomaćenih, i danas se mogu vidjeti na Peloponezu, Kreti, Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku, njihovim mjestima podrijetla. Odnos između ovog stabla i ljudske civilizacije stvorio je neizmjerno bogatu, živu kulturnu baštinu, ugrađenu u svakodnevne navike mediteranskih ljudi. Od gastronomije, s presudnim utjecajem maslinovog ulja, do umjetnosti i tradicije, društveni razvoj ovih područja uglavnom je oblikovalo stablo masline. Putnik može doživjeti civilizaciju maslina i upoznati se s krajolicima, proizvodima i tradicijama maslina. Različiti kulturni itinereri prolaze zemljama južne Europe i sjeverne Afrike, od Balkana do Peloponeza u Grčkoj, i protežu se do regije Meknes u Maroku. Postoje čak i morski itinerari koji ističu važnost pomorske veze između mediteranskih gradova i luka. Uz rute se također organiziraju različite aktivnosti povezane s maslinama, uz izložbe, koncerte i degustacije proizvoda.
Naziv rute: Ruta Iter Vitis (2009.)
Zemlje iz kojih su partneri: Armenija, Azerbajdžan, Hrvatska, Cipar, Francuska, Gruzija, Grčka, Italija, Luksemburg, Crna Gora, Portugal, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo
Zemlje izvan VE iz kojih su partneri: Izrael, Tunis
Zemlja iz koje je voditelj rute: Italija
Kultura vinove loze, vinarstvo i vinogradarski krajobrazi važan su dio europske i mediteranske prehrambene kulture. Od pripitomljavanja vinove loze, nekoliko tisuća godina prije Krista, njezin razvoj i širenje smatrali su se velikim ljudskim postignućem, koje je oblikovalo krajolike Europe, kako u pogledu njezinog teritorija, tako i stanovništva. Europski ruralni krajolik smatra se važnom baštinom s visokom dodanom vrijednošću. Vinarije, te ljudi i tehnologija povezana s ovom tradicijom, važne su sastavnice naše kulture, koje se također izražavaju kroz različite oblike usmene tradicije. Štoviše, kvaliteta života u ruralnim područjima može se smatrati modelom za budućnost i baštinom koju treba čuvati. Vino je teritorijalna poruka koja putuje i motivira ljude da putuju. Proizvodnja vina, a posebno rad na zemlji, predstavljaju poticaj za migraciju i mobilnost. U istom duhu putnik može otkriti udaljene krajeve od Kavkaza do zapadnoeuropskih vinograda, naučiti o tehnikama uzgoja, vinificiranja, skladištenja i transporta, te se upoznati s mitovima i simbolima oko ove bogate kulture. U zemljama rute također se organiziraju razni obrazovne i kulturne aktivnosti.
Naziv rute: Ruta rimskih careva i dunavskih vina (2015.)
Zemlje iz kojih su partneri: Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Srbija
Zemlja iz koje je voditelj rute: Srbija
Dunavska granica Rimskog Carstva održavala se stalnom vojnom prisutnošću. Kao rezultat toga, konzumacija vina postala je bitna komponenta svakodnevnog života u regiji. Dunavska vinska cesta uključuje regije u kojima je vino uvedeno u rimsko doba i koje nastavljaju tradiciju proizvodnje vina. Ova ruta obuhvaća 20 arheoloških nalazišta i 12 vinskih regija. Ruta povezuje arheološka nalazišta sa njihovom pojedinačnom poviješću koja je spomenik vodstvu rimskih careva u uvođenju rimske kulture duž sjeverne granice Carstva. Vino se, kao ključna podtema, konceptualno stapa s uvođenjem rimske kulture i društvenih običaja u Podunavlje. Bilo da planinarite, vozite bicikl, vozite, putujete brodom ili vlakom ili kombinirate te načine, prekogranično putovanje duž rimske krajine Dunava (limes) otkrit će izvanrednu prirodnu ljepotu rijeke i skriveno povijesno i arheološko blago kojeg su mnogi primjerci izvan utabanih staza. Mnoga arheološka nalazišta otkrivena su tijekom nedavnih iskapanja, a javnosti su predstavljena tek tijekom posljednja dva desetljeća. Ljubitelji antike zadivit će se obiljem izloženih arhitektonskih i umjetničkih blaga koja dokumentiraju prisutnost starog Rima i njegovih careva u ovom dijelu Europe.
Naziv rute: Europska ruta industrijskog nasljeđa (2019.)
Zemlje iz kojih su partneri: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Srbija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo
Zemlja iz koje je voditelj rute: Njemačka
Počevši od sredine 18. stoljeća s pojavom industrijske revolucije, nova se tehnologija brzo širila Europom. Proizvođači su gradili tvornice, tisuće radnika migriralo je u urbana industrijska područja u nastajanju, a diljem Europe sindikati su se borili za društveni napredak. Danas pogoni industrijalizacije otvoreni za posjetitelje i muzeji moderne tehnologije pričaju uzbudljivu priču o europskoj industrijalizaciji i njezinom kulturnom, socijalnom i ekonomskom nasljeđu. S preko 1.800 lokacija u svim europskim zemljama, Europska ruta industrijske baštine poziva posjetitelje da istraže prekretnice europske industrijske povijesti. Kao mjesta zajedničkog europskog sjećanja, svjedoče o znanstvenim otkrićima, tehnološkim inovacijama i radnicima i povijesti njihovih života. Ukupno 14 tematskih ruta ističu europski kontekst industrijalizacije. Više od 100 industrijskih sidrišta, svako s posebnim atraktivnim turističkim programom, čine okosnicu rute baštine, uključujući vođene ture, multimedijske prezentacije i izvanredne događaje. Glavni događaji poput „ExtraSchicht - Noć industrijske baštine“ na području Ruhra ili „Industriada“ u Šleskoj (Poljska) privlače stotine tisuća posjetitelja. Manji industrijski spomenici također pronalaze svoju publiku s 20 regionalnih ruta koje ilustriraju zemljopisni i socijalni utjecaj lokalnih industrijskih postrojenja. Danas sva ova svjedočanstva o industrijskoj prošlosti tvore europsku turističku mrežu.
Pored ukratko opisanih kulturnih ruta VE, bit će predstavljena i jedna ruta UNESCO-a posvećena povijesti gospodarstva:
Naziv rute: Putovanja svjetskom baštinom Europske unije – Podzemna Europa
Zemlje iz kojih su partneri: Belgija, Francuska, Njemačka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Švedska
Dok je veličina Europe rasla u gradovima diljem kontinenta, generacije radnika radile su pod zemljom kako bi pokrenule nezaustavljiv tempo razvoja. Od zlata koje je ukrašavalo Srednji vijek, preko vina koje je nazdravljalo revolucijama i ugljena koji je poticao moderno doba, svijet kakav poznajemo nikada ne bi bio moguć bez teškog i opasnog rada koji se odvijao duboko ispod površine. Daleko od pogleda, ovi tuneli, kaverne, rudnici i podrumi skrivaju nevjerojatne priče o životima ljudi koji su pomogli u izgradnji Europe. Sada otvorena za javnost, ova nevjerojatna mjesta svjetske baštine često iznenađuju jezivom industrijskom ljepotom ili mogućnošću za pustolovno istraživanje. Bilo da se radi o vožnji nizbrdo starim rudarskim vlakom, katedrali isklesanoj od bačvi soli ili vina u vulkanskoj stijeni, oni vam nude priliku da krenete duboko pod zemlju - i duboko u povijest - kako biste iskusili život i kulturu u mračnim dubinama Europe .
Kulturne rute posvećene povijesti politike i rata
Naziv rute: ATRIUM – Arhitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u europskom urbanom sjećanju (2014.)
Zemlje iz kojih su partneri: Albanija, Bugarska, Hrvatska, Italija, Rumunjska
Zemlja iz koje je voditelj rute: Italija
Totalitarni režimi koji su obilježili veći dio Europe tijekom središnjih desetljeća dvadesetog stoljeća imali su velik utjecaj na urbani krajolik. Ti su režimi osnivali i obnavljali gradove često se oslanjajući na najnaprednije arhitektonske i urbanističke projekte koji su postojali u to vrijeme. Iako se danas demokratska Europa čvrsto protivi tim totalitarnim režimima, njihova graditeljska baština ostaje na našim ulicama kao neugodna baština. Forlì, Predappio, Ferrara, Tresigallo i mnogi drugi talijanski gradovi imaju važne zgrade ili susjedstva koja potječu izravno iz Mussolinijevog režima. Labin, Raša i Lastovo-Üble u Hrvatskoj i Tirana u Albaniji također su domaćini važnih primjera fašističke i komunističke arhitekture. Nadalje, županija Iaşi, u Rumunjskoj, te Sofia i Dimitrovgrad, u Bugarskoj, imaju brojne primjere arhitekture izvedene iz totalitarnih režima razdoblja sovjetskog utjecaja. Kulturna ruta ATRIUM omogućava istraživanje socioloških, ideoloških i geografskih specifičnosti povijesti ovih režima promatranih kroz prizmu urbanih krajolika u različitim gradovima. Putnik može pronaći opsežne informacije putem web stranice www.atriumroute.eu, uključujući mnoge resurse poput fotografija i slika, videozapisa, audio datoteka i usmenih svjedočenja.
Naziv rute: Ruta utvrđenih gradova Velike regije (2016.)
Zemlje iz kojih su partneri: Francuska, Njemačka, Luksemburg
Zemlja iz koje je voditelj rute: Francuska
Smještena u srcu Europe, regija između Francuske, Njemačke, Belgije i Luksemburga dugo je bila mjesto vojnih sukoba. Danas je ovaj transnacionalni prostor, nazvan Velika regija, postao izvanredan primjer ekonomske i kulturne razmjene. Tvrđave su najbolji svjedoci ove prošlosti rata i mira. Ruta utvrđenih gradova okuplja dvanaest mjesta koja su tipična za europsku vojnu arhitekturu u regiji koja se dugo smatra europskim bojnim poljem. Ruta utvrđenih gradova otkriva nevjerojatnu arhitektonsku i kulturnu baštinu. Malo koja regija ima toliko tvrđava, koje datiraju iz svih razdoblja od Srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća. Ponosne tvrđave, spektakularni bastioni, neosvojive utvrde, tajanstveni podzemni prostori ... otkriva se izvanredno bogatstvo utvrđene arhitekture. Uz to, 12 mjesta koja su dio rute - naime Bitche, Homburg, Longwy, Luksemburg, Marsal, Montmédy, Rodemack, Saarlouis, Sierck-les Bains, Simserhof, Thionville i Toul - nalaze se u iznimnim prirodnim krajolicima. Ova ruta vodi kroz područja poznata po svojoj kulinarskoj i gastronomskoj umjetnosti. Mnogi restorani nude tradicionalna jela, pripremljena od lokalnih proizvoda. Smještaj na ruti obuhvaća čitav niz objekata, od hostela za mlade i kampova do hotela s 4 ili 5 zvjezdica.
Naziv rute: Staza Željezne zavjese (2019.)
Zemlje iz kojih su partneri: Austrija, Belgija, Hrvatska, Češka, Njemačka, Grčka, Mađarska, Litva, Srbija, Slovačka, Turska
Zemlja iz koje je voditelj rute: Belgija
Staza željezne zavjese prati fizičku granicu koja se proteže od Barentsovog mora do Crnog mora, koja je dijelila istočnu i zapadnu Europu gotovo pola stoljeća nakon završetka Drugog svjetskog rata. Slijediti ovu biciklističku rutu dugu više od 10.000 km živa je lekcija europske povijesti 20. stoljeća. Ruta kombinira kulturna i povijesna mjesta povezana s političkom, vojnom i ideološkom barijerom postavljenom tijekom hladnog rata kao podsjetnik na mir i pomirenje koji su uslijedili nakon pada Željezne zavjese. Ruta sadrži atraktivne i raznolike krajolike i jedinstvena staništa nastala duž nekadašnjeg graničnog pojasa. Staza željezne zavjese povezuje brojne povijesne građevine, spomenike, muzeje i znamenitosti koji nas podsjećaju na povijest podijeljene Europe. Nacionalni parkovi s raznolikom florom i faunom i jedinstvenim krajolicima, koji su ostali gotovo netaknuti, budući da su činili dio pograničnih područja, karakteriziraju rutu cijelim njezinim tokom. Ruta vodi svoje posjetitelje zapadnom granicom bivših država Varšavskog pakta diljem Europe, povezujući mnoga povijesna mjesta povezana s razdobljem hladnog rata. Turoperatori duž rute organiziraju aktivnosti koje uključuju mlade Europljane i posjete lokalitetima, uključujući izvještaje iz osobnih povijesti tijekom Hladnog rata. Također se nude paketi za biciklističke ture u pratnji ili samostalno vođenje s posebnim naglaskom na održivi turizam. Aplikacija za pametni telefon posebno je posvećena mlađoj publici.
Naziv rute: Ruta oslobođenja Europe (2019.)
Zemlje iz kojih su partneri: Belgija, Češka, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo
Zemlje izvan VE iz kojih su partneri: SAD
Zemlja iz koje je voditelj rute: Belgija
Ova ruta je međunarodna mreža sjećanja koja povezuje glavne regije pogođene borbama za oslobađanje Europe od nacističke okupacije 1944.-1945. Ruta kombinira povijesni sadržaj s pristupom multiperspektivnosti, turizmom sjećanja i alatima za prijenos memorije na europskoj razini. Ona pridonosi sjećanju i razumijevanju Drugog svjetskog rata, oslobađanja od nacističke okupacije, kao i dugotrajnog utjecaja sukoba na Europu i njezine ljude. Ruta teži promoviranju inovativnih i održivih turističkih proizvoda kako bi ovo razdoblje europske povijesti učinila dostupnim posjetiteljima, uključujući mlađu generaciju, iz Europe i šire. Povijesna mjesta, osobne priče i doprinos različitih aktivnosti na područjima povijesti, turizma i poslovnog razvoja su srž turističkih proizvoda razvijenih za različitu publiku.
Pored ukratko opisanih kulturnih ruta VE, bit će predstavljene i dvije rute UNESCO-a posvećena povijesti nasilja, konkretno ropstva:
Naziv rute: Pripremna pomoć za utemeljenje Rute robova
Zemlje iz kojih su partneri: Benin
S željom da nominira Rutu robova (koja prolazi od Djougoua na sjeveru Benina do Ouidaha i prolazi pored kraljevske palače u Abomeyu) za upis na Popis svjetske baštine, beninske su vlasti podnijele zahtjev za pripremnom pomoći Centru svjetske baštine 1999. godine Ciljevi projekta bili su pružanje pomoći u procjeni i identifikaciji baštinskih vrijednosti i poboljšanje upravljačkih kapaciteta lokalnih vlasti, posebno kroz programe obuke za očuvanje i unapređenje područja. Počevši od 2000. godine, stručnjaci su proveli niz tehničkih i savjetodavnih misija kako bi radili na dosjeu o nominaciji. U listopadu 2002. godine organizirana je savjetodavna misija prema Sporazumu o suradnji između Francuske i UNESCO-a, u suradnji s gradovima Lyon i Melun (Francuska), koja je preporučila hitne mjere očuvanja i pružila smjernice za nominaciju. Od Sporazuma o suradnji između Francuske i UNESCO-a zatraženo je pružanje nove pripremne pomoći u 2013. provedene uz potporu CRATerre-ENSAG-a.
Naziv rute: Pripremna pomoć i tehnička podrška za označavanje, konzervaciju i upravljanje lokacijom Île de Saint-Louis
Zemlje iz kojih su partneri: Senegal
Sporazum o suradnji između Francuske i UNESCO-a, sličan tehničkoj suradnji pruženoj gradu Luang Prabang u Demokratskoj Republici Laos, pružio je tehničku i financijsku potporu nacionalnim i lokalnim vlastima za upis, zaštitu i unapređenje i razvoj Île de Saint-Louis u Senegalu, na temelju decentralizirane suradnje s Lilleom i Toulouseom u Francuskoj, s Ecole Nationale Supérieure d‘Architecture et de Paysage de Lille (ENSAPL) i uz stručnu pomoć francuskih ministarstava, posebno Ministarstva kulture i komunikacije. Senegal je surađivao i s Agencijom za razvoj (AFD) na projektu urbanog razvoja fokusirajući se na obnovu urbane baštine i turizam. Saint-Louis su osnovali francuski kolonisti u 17. stoljeću, a urbaniziran je od sredine 19. stoljeća, postajući glavnim gradom Senegala od 1872. do 1957. Iz tog je razloga počeo igrati dominantnu kulturnu i gospodarsku ulogu u cijeloj zapadnoj Africi. Nakon pružanja podrške za pripremu nominacije, na zahtjev Senegala, Centra za svjetsku baštinu, u okviru Sporazuma o suradnji između Francuske i UNESCO-a, započeo je dug proces podrške zaštiti, upravljanju i poboljšanju područja, kao i razvoju alata i mehanizama upravljanja. Ova pomoć također je primljena u obliku tehničke podrške kroz decentraliziranu suradnju između grada Saint-Louis u Senegalu i Lille Métropole Communauté urbaine (LMCU), Francuska, uz potporu francuskog Ministarstva kulture. Izazov nije bio samo razviti mehanizme za upravljanje, praćenje i nadzor koji zahtijeva iznimna baština, već i promovirati održivi razvoj grada, uzimajući u obzir baštinu, kulturu i lokalne projekte.
Dnevnik.ba