StoryEditor
GRAND PRIX NA KAZALIŠNIM IGRAMA U JAJCU

"Kroz proces 10-6-93" najbolja kazališna predstava u BiH: Može li se suzama vagati svijet i tko ima pravo biti žrtva

Gloria LujanovićPiše Gloria Lujanović  /  20.07.2022., 09:59h

Hrvatsko narodno kazalište Mostar ovogodišnju sezonu 2021./2022. zaključuje čak trima nagradama osvojenim na najznačajnijem bh. teatarskom festivalu - Pozorišnim/Kazališnim igrama BiH u Jajcu na kojem je predstava "Kroz proces 10-6-93" nagrađena kao najbolja predstava u cjelini, glumački ansambl za kolektivnu glumačku igru, dok je autorica i redateljica, Marina Petković Liker, osvojila je nagradu za najbolju režiju.

“'Kroz proces 10-6-93“ nije nipošto 'samo predstava'. Ona je ogledni put kako bi teatar mogao činiti budnim ljude oko sebe, uspavane utrnjivanjem emocija, mnogorječivošću, suvišegovorništvom. Naučeni smo golemo govoriti. Onda, s vremena na vrijeme, dođe po nas puno tišine, kakav je nanos ova predstava – i moramo ponovo vagati suzama ovaj svijet“, rekao je za Dnevnik.ba Darko Cvijetić, pisac, scenarist, redatelj i član Stružnog žirija 41. Pozorišnih/kazališnih igara BiH u Jajcu. 

Grand Prix za „Kroz proces 10-6-93“ na 41. Kazališnim/Pozorišnim igrama BiH u Jajcu 

Na ovogodišnjem je igrama predstava „Kroz proces 10-6-93“ autorice i redateljice Marine Petković Liker u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Mostar proglašena najboljim teatarskim ostvarenjem i osvojila čak tri nagrade – najbolja predstava u cjelini, glumački ansambl osvojio je nagradu za kolektivnu glumačku igru, Petković Liker dobitnica je nagrade za najbolju režiju. 

Kazališna predstava „Kroz proces 10-6-93“ inspirirana je stvarnim događajem  - ratnim zločinom -  10. lipnja 1993. godine, kada je na dan primirja između hrvatske i bošnjačke stranke, ispaljena granata sa položaja Armije RBiH, a osmero djece izgubilo život. 

U predstavi glume Miro Barnjak, Ana Franjčević, Jelena Kordić Kuret, Ivo Krešić, Ana Ljubić, Nikolina Marić, Mirela Mijačank Kordić, Robert Pehar i Ivan Skoko.

Dževdet Tuzlić, izbornik festivala: Tema koja je zbiljska i žešća od svake mašte 

Kada sam gledao predstavu u Mostaru, nakon kraja nastala je jedna totalna šutnja. Glumci su se razišli u svojim mislima kao da se predstava nije ni završila, kao da su i dalje u procesu koji nije moguće nikakvim pljeskom prekinuti. Rekao bih i da sam kao gledatelj također prošao kroz taj proces, i šutnja je meni bila tada najvažniji saveznik. Predstava je obradila jednu veliku temu ljudske patnje i dovodi nas u jednu kolektivnu terapiju u kojoj sam i ja jedan od tih sudionika. Mislim da je ovdje riječ o temi koja je zbiljska i žešća od svake mašte, i da je faktički nemoguće izmaštavati, ovdje je moguće samo biti u tome kao glumac. Smatram da je najveći doprinos glumačke igre šutnja, ono što je ovoj predstavi dalo snagu i vrijednost. Predstava zaista govori o univerzalnoj boli ne upirući prstom, o nečemu što je imanentno svakome, svakoj majci, svakom ocu, svakome koje izgubio nekoga, i toga je ovdje, nažalost bilo jako puno. I zato je to meni, ta moja šutnja u Mostaru koju sam doživio kao jednu vrstu uranjanja, ne mogu reći katarze, katarze ovdje nema, i ta posvećenost bila primaran razlog da predstavu dovedem u Jajce.

Marina Petković Liker, autorica i redateljica, ističe kako je predstava nastala nakon dugotrajnog rada i duboke suradnje sa svjedocima tragičnog događaja, koji su nam dali povjerenje da uđemo u njihove živote i ispričali nam svoju bol, a zatim s glumcima i tehnikom HNK Mostar, koji su se potpuno predali izazovu koji sam pred njih i pred sebe postavila. 

image

Kroz proces 10-6-93

SLAVEN MARINčIć - Hnk Mostar

Petković Liker: Iskreno istražuješ, uranjaš i osluškuješ kakav iskaz izranja iz procesa 

“Zahvalna sam što smo svi bili spremni ući u takav rizik i dati svoj maksimum te što je HNK Mostar pristao na iskorak u pristupu radu na predstavi kako u njezinoj pripremi tako i u samoj realizaciji. Svi smo na neki način išli do rubova svoje izdržljivosti, ali držala nas je snaga kazališnog stvaranja koja se iz tog zajedništva rađala“, izjavila je Petković Liker za Dnevnik.ba. 

Kada se jedan takav rad nagradi, dodaje, i to još ovako cjelokupno kako se u Jajcu dogodilo, svima nam daje neku vrstu zadovoljstva i vjetra u leđa.

“Dok radiš predstavu i ulaziš u rizik, ne misliš kako će to zadovoljiti očekivanja publike i kritike, samo iskreno istražuješ i uranjaš i osluškuješ kakav iskaz izranja iz takvog procesa. Reakcije publike, a onda i nagrade ako se dogode, potvrda su jesi li uspio napraviti kazalište kakvo želiš i komunicira li to i s drugima osim samo s nama. Pozitivne reakcije i nagrade učvršćuju zajedništvo, glumačku igru i povjerenje u predstavu te potvrđuju da je rizik imao smisla. Nadam se da će predstava, bez obzira koliko je izvedbeno kompleksna, igrati u što više kazališnih kuća u cijeloj regiji“, izjavila je redateljica. 

image

Kroz process 10-6-93

HNK MOSTAR - Hnk Mostar

Sulejman Bosto, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i član Stručnog žirija, istaknuo je da predstava postavlja osnovno pitanje – kako se ophodimo sa zlom, s ljudskom boli i nanošenjem patnje, pozivajući se na filozofa Jurgena Habermasa i dijagnozu dvadesetog stoljeća kao stoljeća koje je izumilo plinske komore, totalni rat, genocid, logore smrti. 

Bosto: Predstava postavlja pitanje kako se ophodimo sa zlom, s nanošenjem patnje 

“U tom okviru, što se  tiče dijagnoze epohe, kojoj i mi pripadamo sa svojim promašajima, zločinima i dobrim djelima, tu tragediju epohe moramo uračunati u naše pojedinačno iskustvo. Po mom mišljenju ova dijagnoza nosi isto pitanje kao i ova predstava. Ona otvara sva ta pitanja kojima se kao umjetnici i intelektualci trebamo baviti. Ja sad postavljam pitanje, parafrazirajući jednu biblijsku činjenicu, a to je, neka prvi baci kamen tko smatra da je grešan“, izjavio je Sulejman Bosto.

Zrnčić – Kulenović: HNK Mostar ovom predstavom utire put da se izdignemo iz naše žabokrečine u europski kazališni kontekst 

Dubravka Zrnčić Kulenović, redateljica i dramaturginja, članica Stručnog žirija, izjavila je kako predstava „Kroz proces 10-6-93“, uz Anđela uništenja koja je koprodukcija HNK Mostar i SARTR-a, utire put da se izdignemo iz ove naše žabokrečine, u kojoj dugo stojimo, u europski kazališni kontekst. 

“Ta vrsta njihovog repertoara, smjelosti i upornosti da ga realiziraju, treba biti okidač za druga kazališta. Iskreno vam čestitam na smjelosti kao kazalištu. S druge strane, željela bih vas pohvaliti za posvećenost koju imate dok ste na sceni i oko scene, tu jednu vjeru i povjerenje koje imate jedni u druge i kolektivnu energiju bilo da se radi o boli, ili bilo kojoj drugoj emociji“, izjavila je Zrnčić Kulenović. 

image

Kroz proces 10-6-93

SLAVEN MARINčIć - Hnk Mostar

Omerbegović: S ovakvih se predstava ne bježi, one  se pamte, one se šute 

Nermina Omerbegović, novinarka i kazališna kritičarka,  smatra da je HNK Mostar zasluženo osvojio nagrade na ovogodišnjim Pozorišnim igrama za odličnu predstavu koja je možda mogla biti i nešto kraća. 

“Predstavu najviše ipak nosi drugi središnji dio, jer bol je ono po čemu se prepoznajemo. Nažalost.I drago mi je da sam ipak otišla na predstavu. I da nisam pobjegla i pored  mogućnosti da to uradim. S ovakvih predstava se ne bježi. One se pamte. One se šute“, kazala je Omerbegović. 

Cvijetić, na koncu, ističe, kako je ovo predstava kakva se u BiH viđa rijetko, jer propituje vrhovno – vlasništvo osjećanja žrtvom. 

“U prostor manipulacija ugrađuje se povratni mehanizam tuge, ontološke tuge. Tako manipulacija gubi zamah, jer je bol u tišini obezvrjeđuje. Predstava je redateljski briljant - kako reći veliko slovo bez gramatike među krikovima. Predstava je glumački opis krika koji je ostao u grlu. Želim Procesu  dug boravak u svjedočenju. Sve je na Igrama ovaj događaj čekalo. Pa i samo pozorište mora voljeti ovako jasne ubode u svoje meso. Ta je bol artaudovska, čista i beznadna“, zaključio je Darko Cvijetić za Dnevnik.ba. 

Dnevnik.ba

01. prosinac 2022 19:34