Article_Top_970x250

Krešić: Vehabijske zajednice u BiH su mnogobrojne, umrežene i s tisućama članova i sljedbenika

zamjenik ministra sigurnosti BiH

Krešić: Vehabijske zajednice u BiH su mnogobrojne, umrežene i s tisućama članova i sljedbenika

ruj 14, 2017
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti BiH u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis govorio je o aktualnoj temi radikalizacije kao i o prevenciji i borbi protiv terorizma. U tom kontekstu osvrnuo se i na potrebu predane regionalne i međunarodne suradnje. Također, govorio je i o suočavanja s osobama koje su optužene zbog odlaska na strana ratišta. Intervju prenosimo u cijelosti.

HMS: Kako bi ocijenili trenutnu situaciju kada je riječ o radikalizacije u BiH, a s obzirom da o tomu u zadnje vrijeme govore i neki inozemni dužnosnici?

KREŠIĆ: Činjenica jeste da je tema radikalizacije u BiH svakodnevna i da se o tome govori svakojako. U više navrata sam ukazivao na ovaj problem i mi smo ga i prepoznali kroz Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma. Isto tako je činjenica da i naši partneri vode računa o stanju u BiH tako da vrlo često imamo različite informacije o tome. Pojavom tzv. Islamske države na prostoru Iraka i Sirije, to je pitanje u Bosni i Hercegovini vrlo brzo artikulirano u velikom kapacitetu. Pokazalo se, naime, da su vehabijske zajednice u BiH mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika i, što je najopasnije, s mnogostruko više simpatizera među „običnim“, autohtonim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Tako se gotovo neosjetno, težište sa stranaca prenijelo na domaće stanovništvo koje je konvertiralo u radikalnu ideologiju.

Mislim da s partnerima na svim razinama trebamo uspostavljati iskreniju i bolju suradnju. Vrlo često se susrećem s informacijama koje su različite od onih koje mi imamo i zbog toga smatram da trebamo raditi na uspostavi jačeg i iskrenijeg partnerstva kako sa susjedima tako i s ključnim partnerima u borbi protiv terorizma kao jedne vrlo izražene prijetnje ne samo u BiH i na Balkanu nego i mnogo šire. Niti jedno upozorenje ne treba ignorirati. Važno je što partneri i susjedi misle o nama i kako nas doživljavaju. Trebamo uložiti više napora, truda, volje, integriteta u smjeru uspostave jačeg partnerstva.

HMS: Postoje li neka saznanja o broju radikaliziranih osoba?

KREŠIĆ: Mislim da ne, ali je nedvojbeno kako se radi o značajnom broju. Način djelovanja kroz vrijeme se promijenio i jako teško je u postojećim uvjetima prepoznati potencijalno radikaliziranu osobu. Dakle, proces organiziranja takvih pojedinaca i njihove indoktrinacije je doživio preobrazbu u odnosu na neka ranija vremena i u tom smjeru i naše agencije trebaju mijenjati način suprotstavljanja ovakvom obliku ugrožavanja sigurnosti. Razložno valja doći do korijena radikalizma i jednako ga tako razložno i stručno anulirati. Pri tome treba biti posve predan regionalnoj i međunarodnoj suradnji te zajedno i umreženo razvijati prave odgovore na nove oblike prijetnji. Jako je važno u Bosni i Hercegovini spoznati i javno priznati propuste unatrag više od dva desetljeća. Ukoliko bismo bili u punom smislu svjesni shvatili bismo da će I proces deradikalizacije trajati jednako toliko, možda i više. Stoga nam valja biti dosljednim i ustrajnim.

HMS: Kako gledate na suočavanja s osobama koje su optužene zbog odlaska na strana ratišta na Bliski istok, a posebice u pogledu visine kazni?

KREŠIĆ: U ovom dijelu postoje velika nesnalaženja u kom smjeru treba ići i poduzimati aktivnosti. Neki od njih će izdržati svoje kazne na koje su osuđeni, a da nisu prošli kroz programe deradikalizacije. Činjenica jeste da će po odsluženju kazne te osobe biti slobodni građani i idoli za sljedbenike ideologija koje su u nastajanju, a koje ne uvažavaju različitosti BiH. To je ono što ne bismo trebali nikako ignorirati.

HMS: Vijore li se zastave ISIL-a u nekim područjima u BiH?

KREŠIĆ: Moramo se suočiti sa realnošću. Godinama su se vijorile različite zastave koje nisu niti zastava BiH niti neke od njenih konstitutivnih naroda. Zastave s arapskim natpisima pored magistralnih cesta na Husinu, Ljubačama, Pascima, … su bile problem za mještane tih naseljenih mjesta na koje nadležne institucije nisu pravovremeno i valjano reagirale. Neke od njih su uklonjene. Danas informacija o svemu jako brzo obiđe cijeli svijet i ne mogu se stvari preko noći zaboravljati.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250