S obzirom na posljednja događanja u BiH i na presudu Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu u RS-u, Dodik je naglasio da bi bilo najbolje da se narodi u BiH raziđu i da se napravi "nešto novo".
Naveo je također da ono što je do sada radio OHR kršenje Ustava, a da sada to radi Ustavni sud BiH, te je naglasio da se takve odluke u Republici Srpskoj neće poštivati niti provoditi, već da će Srpska provoditi svoje odluke, a ako ne bude dogovora da na proljeće iduće godine neće biti BiH što je izazvalo niz političkih reakcija u BiH.
"Ne očekujem da se međunarodna zajednica tu petlja, kao što se nije petljala ni u donošenju nezakonitih odluka Ustavnog suda BiH", istaknuo je Dodik.
U četvrtak je održan i sastanak Milorada Dodika i Dragana Čovića u svojstvu predsjednika SNSD-a i HDZ-a BiH, a razgovarali su o zajedničkom djelovanju, prvenstveno kroz prijedloge izmjena Izbornog zakona i zakona kojim bi se iz Suda BiH izbacile strani suci.
"Treba doći do rekonstrukcije Izbornog zakona u dijelu da konstitutivni narodi moraju biti legitimni birači svoje vlasti i mi ćemo predati prijedlog tog zakona. Također predat ćemo prijedlog kako se riješiti stranih sudaca u Sudu BiH", rekao je Dodik.
Čović je nakon sastanka ponovio da je njegov stav o određenom uplitanju međunarodnih čimbenika je poznat odranije, kako za Ustavni sud, tako i za Ustav BiH, te što se njega tiče davno je bilo vrijeme da strani suci odu iz Ustavnog suda, a da bi do toga došli potreban je konsenzus.
Istaknuo je također da nikako nije zadovoljan radom Ustavnog suda BiH:
"Kako možemo biti zadovoljni kada nemate legitimne predstavnike, kada su danas u Predsjedništvu dva bošnjačka predstavnika? Naravno da ne možete biti zadovoljni. Kako biti zadovoljan kada taj drugi bošnjački član dođe i smijeni sve veleposlanike koji su poslani u svijet mjesec ranije? Ali na nama je da, sukladno Ustavu, s partnerima to otklonimo", zaključio je Čović.
Nakon održanog sastanka Dodik je kazao kako HDZ BiH i njegova stranka već duže vrijeme djeluju kroz iste vrijednosti, te da treba doći i do rekonstrukcije Izbornog zakona.
Srpski član Predsjedništva BiH ponovio je kako je sve što je radila Međunarodna zajednica u BiH išlo ka urušavanju konstitutivnosti naroda i da se ide ka građanskoj državi koju, tvrdi on, Bošnjaci zloupotrebljavaju.
"Ove dvije stranke brane koncept konstitutivnosti. To je demokratski i civilizacijski koncept. Ja vjerujem da BiH u bezizlaznoj situaciji i sada govorim o političkim uvjerenjima. Međunarodna zajednica ima određenu snagu, ali ona će morati objasniti zašto podilazi bošnjačkom konceptu i ideji unitarne države" kazao je Dodik.
Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić za portal Direktno.hr kazao je kako se odluke Ustavnog suda ne bi smjele ignorirati.
"O odlukama Ustavnoga suda se ne raspravlja. Odreda ponavljaju svi političari u BiH, a onda se mogu čuti posve različita stajališta iz Sarajeva odnosno Banja Luke od ‘patriota‘ i ‘separatista‘. Meni ne pada na pamet uistinu donijeti sud o ovome pitanju jer postoji institucija koja se time bavi.
Za mene je problem što postoji selektivna primjena odluka Ustavnoga suda BiH. Isti taj sud, s domaćih šest sudaca (po dva Hrvata, Bošnjaka i Srbina) donio je odluku po apelaciji pokojnog Alije Izetbegovića iz 2000. godine, u kojoj doslovno stoji da je konstitutivnost triju naroda natkrovljujuće načelo ustava zemlje i da se ne smije dopustiti dominacija bilo kojega naroda nad drugima."
Krešić smatra da je praksa pokazala da nema Hrvata u RS-u i da se oni tamo ne mogu vratiti, da im je življenje tamo onemogućeno.
"Praksa pokazuje da Hrvata u Republici Srpskoj nema i ne mogu se vratiti, onemogućeno im je življenje tamo. Građani su drugoga reda. A u Federaciji BiH bošnjačka većina dominira i pokušava Hrvate pretvoriti u manjinu. Za početak političku. Presuda Ustavnoga suda po apelaciji Bože Ljubića iz 2016. godine, koja nije provedena u praksi (dakle ignorira je se) i svi akteri iz bošnjačkih stranaka je ignoriraju, kaže pojednostavljeno da se treba osigurati legitiman izbor političkih predstavnika triju naroda, odnosno, da izabrani predstavnici u vlasti odražavaju političku volju svakog od naroda u institucijama Dom naroda i Predsjedništvo BiH."
Bošnjaci su na zadnjim izborima nametnuli Komšića Hrvatima, čovjeka koji se protiv Hrvata borio, koji drži sliku Josipa Broza Tita, a danas kao takav ide u posjet Papi.
"U praksi su Hrvatima Bošnjaci na zadnjim izborima ‘stavili‘ Željka Komšića, čovjeka koji se u ratu borio protiv Hrvata i koji na zidu drži sliku Josipa Broza Tita koji, a kao takav danas ide u posjetu Papi. U Domu naroda gdje tri naroda imaju jednak broj nacionalnih izaslanika (po 17) u klubu Hrvata su i Edim Fejzić te Anel Šahinović. U bošnjačkom pak klubu nema nijednog Joze, Ante, Andreja", govori Krešić za Direktno.
Novinar i politički komentator Ivan Crnjac u razgovoru za Dnevnik.ba kazao je kako je Ustavni sud u svakoj državi važna institucija i svi oni koji se zalažu za ostanak stranih sudaca u tom sudu griješe, a istovremeno se kunu u državu BiH.
"Zahtjev za odlaskom stranih sudaca iz Ustavnog suda je naprosto jedan zahtjev koji dodatno održavotvoruje državu BiH. Ustavni sud je u svakoj državi važna institucija i svi oni koji se zalažu za ostanak stranih sudaca u tom sudu griješe, a istovremeno se kunu u državu BiH. Nije osobito državotvorno kad imate takvu instituciju i strance u njoj."
Crnjac je mišljenja kako je Dodikov zahtjev dobar, te da je znakovito i to što je dodao i drugi, a to izmjena Izbornog zakona BiH.
"Zahtjev koji je Dodik uputio u tom smjeru je dobar, a znakovito je i što je u tu priču dodao i drugi zahtjev - onaj o Izbornomu zakonu koji je na tragu upravo presude tog istog suda. U tom smislu, valja pozdraviti zajedničke zahtjeve SNSD-a i HDZ-a BiH, a ako se oni u konačnici pokažu kao loš blef, tada bi birači žestoko trebali kazniti i Dodika i Čovića jer su inicijative koje neće biti provedene potpuno nevrijedne i služe za političku obmanu, a obojica su istrošila sve kredite te vrste", rekao je Crnjac.
Novinar i kolumnist Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić kazao je za Dnevnik.ba kako vjeruje da su trenutna događanja nuspojava bošnjačkih težnji za dominacijom nad druga dva naroda,a to je političko je savezništvo Hrvata i Srba u BiH koji su se, figurativno rečeno, okupili u borbi protiv institucionalno snažnijeg neprijatelja.
"Alea iacta est (kocka je bačena), što znači da više nema povratka na staro. Tako bi se u najkraćem mogao opisati potez političkih predstavnika iz Republike Srpske koji su, nakon odluke Ustavnog suda BiH (koja znači da je BiH vlasnik zemlje, a ne entiteti), suspendirali svoje djelovanje i odlučivanje u institucijama na razini BiH.
Da nema povratka na staro smatram jer mi se čini da će se nakon ovakvog poteza iz RS morati doći do prekompozicije unutarnjih odnosa u BiH, a zasigurno će se značajnije uključiti i predstavnici međunarodne zajednice. Ti međunarodni činovnici već desetljećima operativna podrška bošnjačkim strankama u želji za stvaranjem unitarne Bosne i Hercegovine s institucionalnom dominacijom najbrojnijeg konstitutivnog naroda."
Galić je stava kako je ovaj potez Dodika nuspojava bošnjačkih težnji za dominacijom nad druga dva naroda, iz kojeg se "rodilo" političko savezništvo Hrvata i Srba u BiH.
"Ipak, mislim da se na ovakav potez Dodik ne bi odlučio da nema snažnu poleđinu u vidu podrške službene Moskve i Beograda, jer da to nije tako, čin napuštanja institucija bio bi ravan političkom samoubojstvu.
Nuspojava bošnjačkih težnji za dominacijom nad druga dva naroda političko je savezništvo Hrvata i Srba u BiH koji su se, figurativno kazano, okupili u borbi protiv institucionalno snažnijeg neprijatelja.
Dva bošnjačka suca, uz pomoć tri strana, nebrojeno su puta preglasali dva hrvatska i dva srpska suca u Ustavnom sudu BiH zbog čega je očekivano da je i Dragan Čović ponovio da je davno bilo vrijeme da strani suci odu iz Ustavnog suda BiH. Da je vrijeme da stranci odu govori i Mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Europskoj uniji u kojem se kaže da BiH treba reformirati Ustavni sud s naglaskom na strane suce. Bošnjački dužnosnici su, očekivano, protiv odlaska stranaca iz tog suda, jer time gube snažan institucionalani alat iz vlastitih ruku."
Galić smatra da u BiH svi na odluke Ustavnog suda gledaju kao na švedski stol pa uzimaju samo ono što im se sviđa, a odbacuju ono što im ne ide u prilog, dok je u svakoj uređenijoj državi Ustavni sud neupitni autoritet.
"Treba napomenuti i da bi u svakoj uređenoj državi Ustavni sud bio neupitan autoritet o čije odluke ne bi trebalo relativizirati. Međutim, u BiH svi na odluke Ustavnog suda gledaju kao na švedski stol pa uzimaju samo ono što im se sviđa, a odbacuju ono što im ne ide u prilog."
Što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH Galić nije optimističan jer ne postoji šansa da on bude usvojen u Parlamentu BiH.
"Nisam optimističan u vezi Izmjena Izbornog zakona BiH jer ne postoji šansa da bude usvojen u Parlamentu BiH. Ako izmjene Izbornog zakona predloži neka od bošnjačkih stranaka izvjesno je da će taj prijedlog biti prihvaćen u Zastupničkom domu, koji će kasnije biti odbačen u Domu naroda (glasovima srpskih i hrvatskih izaslanika). Već smo imali situaciju da HNS predloži izmjene Izbornog zakona koji je prošao u Domu naroda (glasovima srpskih i hrvatskih izaslanika) dok ga je bošnjačka većina odbacila u Zastupničkom domu. Takvu sudbinu predviđam i neki budući prijedlog od strane HNS-a. U konačnici, ni jedna sarajevska politička stranka vjerojatno se nikada neće odreći prava na nametanje političkih predstavnika Hrvata (ali i Srba) u Federaciji BiH", kazao je Galić za Dnevnik.
Dnevnik.ba