Najreligiozniji su Rumunji, državljani BiH su na šestom, Hrvatske na sedmom, a Srbije na desetom mjestu u Europi, prenosi Nezavisne novine.
U ovom istraživanju, visokom religioznom definirana je kao svaka odrasla osoba koja ima visok skor u najmanje dvije od četiri navedene kategorije, a da nema nizak skor ni na jednoj od ostlaih: pohađanje vjerskih službi najmanje jednom mjesečno, dnevna molitva, vjerovanje u Boga a apsolutnom sigurnošću i isticanje važnosti religije. Ako neka osoba ima nizak nivo religioznosti na samo jednoj od kategorija, a vrlo visok na preostale tri, ona se i dalje smatra "visoko religoznom" osobom.
Koristeći se ovom kombiniranom mjerom, primjetno je da su državljani Središnjei Istočne Europe skloniji visokoj religioznosti.
Religioznije Središnja i Istočna Evropa
U Armeniji i Grčkoj otprilike polovina ispitanih je visoko religiozna. S druge strane, tek svaka deseta osoba u Danskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu može se smatrati visoko religioznom.
Slična je situacija i ako pogledamo pojedinačne kategorije religioznosti - u Središnjoj i Istočnoj Europi religija je važnija, ljudi više pohađaju vjerske službe, češće se mole i u većoj mjeri vjeruju u Boga s apsolutnom sigurnošću. Ali postoje i odstupanja u zemljama Zapadne Europe - 37 odsto Portugalaca je visoko religiozno, što je znatno odstupanje od prosjeka ‘susjedstva‘.
Religiozna regija
Istraživanjem su obuhvaćene i tri države regije - Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina. U Bosni i Hercegovini gotovo polovina spada u skupinu visoko religioznih (46 posto), u Hrvatskoj 44 posto, a u Srbiji 32 posto.
Pogledamo li pojedinačne kategorije religioznosti, vidimo da su države regije uglavnom u samom vrhu liste.
Bosna i Hercegovina druga je u kategoriji "važnost religije" – 54 posto smatra da je religija vrlo važna u njihovim životima. Jedino su Grci imali veći postotak - 55 posto. Hrvatska je na šestom mjestu s 42 posto, a Srbija na devetom s 34 posto.
U Hrvatskoj 40 odsto ispitanih je reklo da pohađa vjerske službe najmanje jednom mjesečno, istim postotkom je na četvrtom mjestu iza Poljske, Rumunjske i Italije. U BiH svaka treća osoba (35 posto) pohađa vjerske službe na mjesečnoj razini, a u Srbiji svaka peta (19 posto).
Dvije trećine ljudi u BiH vjeruje u Boga s apsolutnom sigurnošću
I po učestalosti molitve Hrvatska je prva u regiji - 40 posto Hrvata kazalo je da se moli svaki dan i na četvrtom su mjestu, iza Moldavije, Armenije i Rumunjske. U BiH, 32 posto kaže da se svakodnevno mole, a u Srbiji 27 posto.
Dvije trećine ljudi u BiH (66 posto) kaže da vjeruje u Boga s apsolutnom sigurnošću. Ispred njih su samo još Armenija (79 posto) i Gruzija (73 posto). U Srbiji 59 postoljudi vjeruje u Boga s apsolutnom sigurnošću. Sličan je postotak u Hrvatskoj – 57 posto.
Dnevnik.ba