Article_Top_970x250

KAMO IDE BIH Robert Hayden: „New deal“ za destabilizaciju mira u Bosni i Hercegovini

razotkrivanje unitarističke agende

KAMO IDE BIH Robert Hayden: „New deal“ za destabilizaciju mira u Bosni i Hercegovini

ožu 04, 2021

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Budućnost BiH i dalje ostaje predmet intenzivnih debata. Kako bi obilježili 25. godišnjicu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma članovi Radne grupe za Zapadni Balkan američkog Willsonovog centra objavili su izvješće s preporukama kako "popraviti Dayton". Autor ovog rada je Daniel S. Hamilton, a u njegovoj izradi sudjelovali su, među ostalima, Reuf Bajrović, Majda Ruge, Jasmin Mujanović, Daniel Serwer, Hoyt Yee, Faris Vehabović i drugi. Njihov rad zagovara međunarodnu intervenciju u BiH kako bi se nametnula bošnjačka unitaristička agenda, odnosno traže međunarodnu intervenciju u BiH kako bi se Hrvatima i Srbima nametnulo tzv. "građansko" uređenje zemlje. Na njihov rad reagirao je Robert M. Hayden*.

U članku naslova "New deal" za destabilizaciju mira u BiH (A “New Deal” for Destabilizing the Bosnian Peace) autor Robert M. Hayden vješto osporava preporuke iz izvještaja "Popraviti Dayton: New deal za BiH" autora Daniel Hamiltona koji je objavio izvještaj o tomu kako "popraviti Dayton" pri tom promovirajući bošnjačku unitarističku agendu.

Izvještaj "Fixing Dayton: A New Deal for Bosnia and Herzegovina"  Daniela Hamiltona zagovara promjene u Daytonu dogovorene ustavne strukture kojom je okončan rat u BiH kako bi zemlja mogla prijeći s "etnokracije u predstavničku demokraciju". Predlaže se smanjivanje nadležnosti entiteta Republika Srpska i Federacija BiH te veliko povećanje nadležnosti države BiH kao i potpuno oduzimanje moći nacionalnim strankama. Ako se ovi koraci ne poduzmu, navodi Hamilton, riskira se urušavanje BiH kao i proizvodnja nestabilnosti na cijelom prostoru jugoistočne Europe.

I dok nepozvani daju preporuke za kreiranje politika "u ime naroda" i "građana BiH" Hamiltonov izvještaj ne nudi nikakve čvrste dokaze o tomu što stanovnici BiH uistinu  žele, ignorira jako dobro dokumentirane činjenice koje su u suprotnosti s njegovim tvrdnjama te iznosi očigledne lažne tvrdnje. Dio Hamiltonovih prijedloga politički predstavnici Srba i Hrvata u BiH uporno odbijaju još od 1990. godine. Inače, Srbi i Hrvati u BiH čine oko polovine ukupnog stanovništva države.

Važnija od 25. godišnjice Daytona je 30. godišnjica prvih slobodnih izbora u BiH kad se ogromna većina građana BiH i formalno podijelila na tri odvojene nacionalne zajednice: Bošnjake, Srbe i Hrvate.

Ovakva tripartitna podjela stanovništva BiH se potvrdila na doslovno svakim održanim izborima od 1990. do danas, piše Hayden.

Stoga predstavnička demokracija u BiH mora podrazumijevati tripartitnu konsocijaciju između ove tri nacionalne zajednice. Daytonski sustav omogućuje upravo to. Srbi i Hrvati, piše Hayden, su i prihvatili državu BiH jer središnja, državna razina vlasti, nema veliki utjecaj  na njih.

U dvije trećine jedinica lokalne samouprave u zemlji jedna nacionalna zajednica je zastupljena od 70 do 99 posto, dok najviše devet od ukupno 143 općine danas ima približno sličnu demografsku strukturu kao i 1991. godine. I dalje nema dokaza, podsjeća Hayden, da bi Hrvati i Srbi u BiH bili voljni prihvatiti vladavinu centralizirane vlade. Pokušaji da se BiH centralizira unatoč kontinuiranom otporu Hrvata i Srba takvim težnjama vrlo vjerojatno će potaknuti konflikt kojeg se Hamilton u svojem radu pribojava.

 

Ključna greška: Ignoriranje izborne volje Hrvata i Srba

Izvještaj "Popraviti Dayton" tvrdi kako građani BiH... odbacuju etno-nacionalne političare na lokalnim izborima" iz studenog 2020. godine. Ova tvrdnja je pogrešna, pojašnjava Hayden. U svim hrvatskim općinama, kao i u gotovo svim srpskim općinama u BiH to se jednostavno nije dogodilo. U hrvatskim općinama pobijedile su hrvatske nacionalne stranke a u srpskim srpske. Također, i bošnjačke nacionalne stranke su pobijedile u gotovo svim većinski bošnjačkim općinama u BiH s izuzetkom Sarajeva.

Stoga izvještaj "Popraviti Dayton" iznosi lažne tvrdnje o volji birača iskazanoj na posljednjim lokalnim izborima. Hayden uočava kako još od 1990. godine zahtjeve za centralizacijom ili unitarizacijom države uporno iznose samo stranke i političari koji gotovo isključivo dobijaju glasove Bošnjaka. Istovremeno, takve zahtjeve uporno odbijaju stranke i političari koji dobijaju glasove Hrvata ili Srba. Također, uočava kako se rat i vodio kako se unitarna država ne bi nametnula Srbima i Hrvatima.

Nadalje, prije izbora 2020. SDP je predložio amandmane na Ustav koji su u skladu s unitarističkim težnjama koje predlaže izvještaj "Popraviti Dayton". Hayden pri tom uočava kako je SDP dobio pet posto glasova u RS-u kao i u većinski hrvatskim dijelovima FBiH. Kakav-takav rezultat su pak ostvarili isključivo u dijelovima države s bošnjačkom većinom.

"'Popraviti Dayton' stoga pokušava progurati politike koje zastupaju bošnjački politički akteri a koje su od 1990. do 2020. opetovano odbijane od hrvatskih i srpskih političkih aktera", piše Hayden.

 

Stranci kreiraju "promjene koje vode domaći građani"?

Cilj autora izvještaja "Popraviti Dayton" je omogućiti SAD-u i EU da "rade s bh. građanima kako bi se ostvarila funkcionalna i efikasna država BiH koja ima legitimaciju građana". To se, dodaje se, može ostvariti "strukturnim reformama" koje moraju "voditi građani", iako se ovo očigledno ne bi moglo dogoditi da SAD nisu "postavile pozornicu" i "pružile siguran prostor".

I više od toga: Zapad mora „sazvati građane da utvrde promjene ustava zemlje i strukture donošenja odluka koje su izvedive u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju i odlučno se obračunavaju s opstruktivističkim akterima koji su blokirali prethodne reformske napore“.

Zaista, ironično se pita Hayden. Koji bi to točno građani bili? Tko bi odabrao koji predstavljaju stanovnike BiH? Ako će revizija Daytona imati podršku stanovnika BiH, onda će te promjene uistinu morati biti plod volje domaćih aktera, ali je nedosljedno dodijeliti odgovornost za promjene domaćim akterima dok se istovremeno strancima omogućuje da odrede koji su stanovnici BiH "legitimni". Nadalje, na kakvo se "odlučno djelovanje" protiv  "opstruktivističkih aktera" misli? Kako su gotovo svi srpski i hrvatski izabrani politički dužnosnici od 1990. do danas bili protiv zahtjeva koji se iznose u izvještaju "popraviti Dayton", čini se kako je plan tražiti zabranu političkih programa koje u ogromnoj većini podržavaju Srbi i Hrvati. Proglašavanje uporno iskazivane volje Srba i Hrvata nelegitimnom neće dovesti do tog da Srbi i Hrvati prihvate ono što stranci propišu, piše Hayden.

Također, autori izvještaja žele omogućiti pojedincima koji se ne identificiraju kao pripadnici konstitutivnih naroda da mogu dizajnirati i provesti novu arhitekturu države koja će više odgovarati njihovim potrebama. No, popis stanovništva iz 2013. godine je pokazao kako je takvih "kozmopolita" vrlo malo u BiH. Više od 96 posto stanovništva države se izjasnilo kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati a 99 posto njih također se izjasnilo kako se koriste odgovarajućim jezikom te imaju vjerska uvjerenja sukladno nacionalnosti (muslimani, pravoslavni, katolici). To su obrasci vidljivi u doslovno svim popisima stanovništva u BiH još od pada Osmanskog carstva. Davati moć doslovno samo jednom postotku stanovništva je uistinu čudna definicija demokracije.

 

Obespravljivanje polovine stanovništva u ime demokracije

Kako su tri odvojene nacionalne zajednice pokazale svoje jasno postojanje na doslovno svim ikad održanim slobodnim izborima u BiH, piše Hayden, teško je tvrditi da izborni pobjednici nemaju legitimitet naroda. Uz jednu iznimku.

Odredbama Izbornoga zakona BiH (koji je opterećen presudama Ustavnoga suda BiH i Europskog suda za ljudska prava) omogućeno je svim  glasačima na području FBiH da glasuju za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Kako Bošnjaci po brojnosti uvelike nadmašuju Hrvate, hrvatskog člana Predsjedništva više puta izabrali su Bošnjaci i to gotovo bez i jednog glasa hrvatskih glasača. To znači da izabrani hrvatski član Predsjedništva BiH (aktualni Željko Komšić) nema nikakav legitimitet hrvatskog stanovništva u BiH.

Hayden piše kako Hrvati i Srbi neće prihvatiti nikakve promjene Izbornog zakona koje, pojednostavljeno rečeno, ozakonjuju "fenomen Komšić", odnosno da se jedan narod miješa u izbor političkih predstavnika drugog naroda, što je danas u FBiH, gdje Bošnjaci uporno nameću Hrvatima političke predstavnike.

 

Prijedlog da NATO postane "okupacijska sila" u BiH

Najzlokobnija preporuka izvještaja "Popraviti Dayton" je da EUFOR ili vojska pod NATO vodstvom budu u stanju nametnuti odluke visokog predstavnika u BiH. To je poziv za vojnu okupaciju, poziv da strana vojna sila  podupre stranog namjesnika (potkralja) da provodi odluke suprotne volji domaćeg stanovništva, što pak jasno pokazuje laž koja se sastoji u prethodno navedenoj tezi da "Popraviti Dayton" zagovara politike koje traže "građani BiH".

Postoji jako malo dokaza da ljudi koji žive u BiH žele ili priželjkuju sukob. Jednako tako, malo je dokaza i da će Hrvati i Srbi prihvatiti nametanje vlasti od strane centralizirane vlade koju su odabrali stranci. Međutim, piše Hayden, ako bi netko želio stvoriti sukob u BiH, vrlo obećavajući način za to bio bi pokušaj centralizacije države protiv volje oko polovine njenog stanovništva.

 

Umjesto "New deala" BiH treba prijedlog utemeljen na činjenicama

Narodni legitimitet promjena Daytona zahtijevat će angažiranje političkih vođa koje su izabrale tri nacionalne izborne jedinice, jasan je Hayden. Konstitutivni narodi postoje u društvenom i političkom smislu dok nediferencirano državno građanstvo zamišljeno u izvješću "Popraviti Dayton" ne postoji; i oni sada uglavnom žive u nacionalno definiranim političkim zajednicama.

Ozbiljni prijedlozi za reformu Bosne i Hercegovine moraju kao polazište uzeti stvarnost ove podijeljene zemlje. Na primjer, zahtjevi za secesijom uglavnom su odgovori na nastojanja da se ukine RS, de facto, ako ne i de jure, pod svemoćnom središnjom vladom. Zabrana secesije stoga bi trebala biti popraćena zabranom ukidanja bilo kojeg entiteta, bilo kojeg kantona u FBH, kao i zabranom ukidanja zakonskih ovlasti i nadležnosti tog entiteta ili kantona, bez odobrenja na referendumu u tom entitetu ili kantonu. Nadalje, reforme bi trebale osigurati da Središnje izborno povjerenstvo, Ustavni sud, Državnu agenciju za istrage i zaštitu i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH ne mogu koristiti pripadnici jednog od konstitutivnih naroda BiH, sami ili uz aktivno sudjelovanje stranaca, da pokušaju nametnuti centralizirajuća (unitaristička) pravila entitetima ili kantonima, bez prihvaćanja političkih zajednica  koje žive u njima.

Sljedeća ključna reforma bila bi poništavanje promjena Izbornog zakona kojima su Hrvati obespravljeni u izboru hrvatskih članova Predsjedništva i domova naroda. Teško je shvatiti zašto bi Hrvati odustali od zahtjeva za odvojenim hrvatskim entitetom sve dok nisu u mogućnosti sami birati svoje predstavnike, jasan je Hayden.

BiH nije takva kakva jest zbog daytonskog sustava; ona je takva zbog podijeljene prirode bosanskohercegovačkog društva. Građani BiH vjerojatnije će početi osjećati zajedništvo kada stranci prestanu pomagati jednoj strani u pokušajima majorizacijske vladavine - ne samo vladavine većine - drugima, kao što je predloženo u Izvještaju "Popravljanje Daytona", zaključio je Hayden.

 

*Robert Hayden (J.D., Ph.D.) je antropolog prava i politike. Njegova su se primarna istraživanja tijekom više od tri desetljeća usredotočila na Balkan, ali je također radio terenski rad u Indiji (1970-te, 1992., 2013.) i među Irokezima Seneca u državi New York (1970-ih). Nakon etnografskih istraživanja jugoslavenskog socijalizma od 1981. do 1989., radio je opsežan rad na pitanjima nasilja, nacionalizma, ustavnosti i obnove država na prostoru bivše Jugoslavije, kao i na pitanjima tranzicijske pravde proizašlim iz jugoslavenskih ratova. Od 2007. do 2013. profesor Hayden vodio je „Antagonističku toleranciju“, međunarodni interdisciplinarni projekt o konkurentnom dijeljenju vjerskih mjesta, u okviru koga su prikupljeni i analizirani različiti, etnografski, povijesni i arheološki podatci iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Indije, Meksika, Perua, Portugala i Turske. Njegova nova istraživanja koja proizlaze iz ovog projekta uključuju studije sufijskih / derviških redova u postimperijalnim okruženjima i (ponovnu) izgradnju vjerskih lokaliteta za obilježavanje konkurentskih nacionalnih teritorijalnih zahtjeva u Bosni i Hercegovini od kraja tamošnjeg rata.

Dnevnik.ba