Article_Top_970x250

Kako je bošnjačka politika pokušavala "oprati" ruke od Križančevog sela

RATNI ZLOČINI

Kako je bošnjačka politika pokušavala "oprati" ruke od Križančevog sela

stu 08, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

(foto: Dnevnik.ba)

Povodom današnjih uhićenja osmorice bivših pripadnika Armije RBiH zbog ratnog zločina u Križančevom selu kod Viteza, Dnevnik.ba objavljuje izvještaj Press centra 3. korpusa ARBiH, dva dana nakon što je zločin počinjen, točnije, 24. prosinca 1993. godine u kojem pozivaju "Hrvate Viteza da dođu u Zenicu dok se Vitez ne oslobodi i pozivaju ih da se suprotstave ustaškom teroru".

Pripadnici državne policijske agencije (SIPA) na području Viteza, Zenice i Sarajeva danas su, kako je to Dnevnik.ba jutros  neslužbeno i objavio, uhitili osmoricu Bošnjaka, državljana BiH, bivših pripadnika Armije RBiH osumnjičenih za  ratni zločin u Križančevom selu kod Viteza. Osumnjeničeni su, a među njima i bivši zapovjednici viteške brigade Armije RBiH, 325. bbr. te pripadnici ostalih postrojbi, uhićeni na nekoliko lokacija u BiH zbog sumnji da su počinili zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. Po nalogu Tužiteljstva BiH jutros su uhićeni: Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Kasim Kavazović i Sadik Omanović.

"Osumnjičeni su za vrijeme hrvatskog-bošnjačkog rata kao zapovjednici i pripadnici Armije BiH s područja Središnje Bosne i Viteza, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata", naveli su iz Tužiteljstva BiH.

Osumnjičeni su da su počinili ratni zločin nad žrtvama hrvatske nacionalnosti počinjen na lokalitetu Križančeva Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i za brutalnu smrt i komadanje dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, zatim za pljačkanje i uništavanje imovine.

Tijela ubijenih razmijenjena su 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela, stoji u priopćenju Državnog odvjetništva BiH.

Nakon ispitivanja osumnjičenih nadležni tužitelj donijet će odluku o zadržavanju osumnjičenih u pritvoru.

Današnje uhićenje smatra se početkom procesuiranja jednog od najstrašnijih ratnih zločina počinjenih prije 25 godina. Pokolj u Križančevu Selu dogodio se 22. i 23. prosinca 1993. u središnjoj Bosni u sklopu velike vojne operacije bošnjačke Armije BiH protiv Hrvatskog vijeća obrane. Tada su u borbama ubijena 44 vojnika,  a prema podacima hrvatske strane veliki broj njih likvidiran je nakon zarobljavanja. Još njih 30 odvedeno je nakon zarobljavanja te naknadno likvidirano. Tijela tih ljudi također su bila teško unakažena.  Zločin u Križančevu Selu nije procesuiran ni pred Haaškim tribunalom.

Po podacima hrvatske strane u Križančevu selu je ubijeno više od 70 hrvatskih civila i vojnika.

Tim povodom, Dnevnik.ba objavljuje priopćenje Press centra 3. korpusa Armije RBiH objavljeno 24. prosinca 1993. godine, dakle, dva dana nakon što se zločin u Križančevom selu dogodio. U priopćenju 3. korpusa Armije RBiH poziva se Hrvate iz Viteza da dođu u Zenicu dok Vitez ne bude oslobođen od "ustaša" i "fašizma". Priopćenje Press centra 3. korpusa Armije RBiH dva dana nakon pokolja u Križančevom selu  dokazuje kako je bošnjačko-muslimanska vojska tijekom okupacije i opsade Središnje Bosne prikrivala počinjeni zločin, i ne samo u Križančevom selu, nego i na drugim brojnim lokalitetima.

"(...)Komanda 3. korpusa poziva hrvatsko stanovništvo da se suprotstave ustaškom teroru, da iziđu iz Viteza i privremeno se smjeste u Zenici gdje im se garantuje bezbjednost i siguran povratak na svoja oginjšta u oslobođenom Vitezu", navodi se u priopćenju od  24. prosinca 1993. godine.

Ostatak teksta pročitajte u fotografiji ispod:

G. Lujanović / Dnevnik.ba 

Article_Bottom_970x250