Article_Top_970x250

Kada se jedna vjera nađe na stupu srama

terorizam

Kada se jedna vjera nađe na stupu srama

tra 17, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Skoro svaki veći napad ili kriminalni čin u Njemačkoj izaziva raspravu o islamu. Čak i kada nema veze s muslimanima kao što je to bio slučaj s napadom u Münsteru prije desetak dana.

Mustafa Saglem poznaje svoju susjedu duže nego što zna za sebe. Ona je stalno bila kod njegovih, mijenjala mu pelene dok je bio beba. Održavali su kontakt i kad je odrastao. No, sada više s njim ne razgovara. "Nakon male prepirke oko parkirališnog mjesta, rekla mi je da mi muslimani ne poštujemo nevjernike". Mustafa Saglem odrastao je u Bonnu i oženjen je Njemicom švedskog porijekla. Ali to nije dovoljno da bi ga se smatralo Nijemcem. Za mnoge je on musliman, a time i stranac, piše DW.

Rasprava o islamu trenutno puni naslovnice kao rijetko koja druga tema u Njemačkoj. Najnoviji primjer: prije sedam dana jedan čovjek se u centru Münstera kombijem zaletio u gomilu. Dvoje ljudi je pritom ubijeno, 20 ozlijeđeno. Vozač se na kraju ubio. Bez poznavanja pozadine, na društvenim mrežama odmah se rasplamsala rasprava potaknuta od strane desničarskih populista. Oni su zaključili da to može biti samo islamistički napad. Beatrix von Storch, zastupnica Bundestaga iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u jednom tweetu špekulirala je da je je ovaj zločin djelo jednog migranta. Nakon što je postalo jasno da je počinitelj psihički bolesni Nijemac, zaključilo se kako je on luđak koji je imitirao islamske teroriste.

Opsadno stanje nakon napada u Münsteru

Opsadno stanje nakon napada u Münsteru

Riječ je o diskursu koji je trenutno tipičan za Njemačku. Ali kako se ona odražava na 4,5 milijuna muslimana koji žive u Njemačkoj? Što oni pomisle u prvom trenutku kada se dogodi nešto tako strašno kao ovo u Münsteru.

Mnogi muslimani žale zbog paušalnih optužbi

Postoje tri tipične reakcije među muslimanima, kaže političar Haluk Yildiz. Prva je: "Nadam se da to nije bio neki musliman. Sada će se ponovo zakuhati - politički i medijski". Druga skupina muslimana je postala imuna na optužbe i ignorira ih. I na kraju treća grupa muslimana se povlači u sebe i kaže: "To me se ne tiče".

Yildiz dobro poznaje sve tri skupine. Nijemac turskog porijekla je predsjednik male stranke pod nazivom Savez za inovaciju i pravdu, koja se zalaže za interese muslimana i njihovu socijalnu integraciju.

Yildizu posljednja grupa zadaje najviše glavobolje: "Ova grupa se odvojila ili se osjeća odvojeno od društva." Zbog generalne sumnje u muslimane, ti se ljudi jednostavno ne osjećaju više dobro u ovoj zemlji. Rezultat: "Oni stvaraju veliku distancu prema okruženju i potpuno se izoliraju."

Ako ne islamisti, onda barem Erdoganovi sljedbenici

Postoji li trenutak za kojega se može reći da je bio prijelomni u odnosu između muslimana i kršćana u Njemačkoj? Je li prekretnicu predstavljao teroristički napad u Berlinu u prosincu 2016. godine? Ili Silvestrovo u Kölnu 2015/16. sa seksualnim napadima na žene i djevojke? Haluk Yildiz smatra da je stigmatizacija muslimana počela mnogo ranije: "Do 11. rujna 2001. godine kada je došlo do napada na World Trade Center, ja sam bio simpatični Turčin iz susjedstva. Od 12. rujna 2001. godine ja više za njih nisam musliman već islamist."

Postoji i još jedna i generalna sumnja pod kojom su svi Turci koji žive u Njemačkoj: da su gorljivi pristaše turskog predsjednika Erdogana iako godinama uživaju u prednostima demokratskog njemačkog društva. "Nekoliko dana nakon referenduma u Turskoj o promjenama Ustava bio sam kod svog njemačkog liječnika opće prakse kojeg već dugo poznajem. Uopće me nije pozdravio. Samo me upitao: da ili ne?", priča Yildiz. U prvi mah, kaže, nije shvatio da se pitanje njegovog liječnika odnosi na promjenu Ustava u Turskoj i proširenje Erdoganovih ovlasti. "Rekao sam mu da ne mogu glasati jer sam njemački državljanin i da bi me sljedeći put trebao najprije pozdraviti."

Pomućen odnos s medijima

Mustafa Ocak, predsjednik turske Islamske zajednice u Bonnu DiTiB, ne štedi na riječima kada je u pitanju kritika na vlastiti račun: "Moramo razgovarati s medijima i približiti im se. Mi smo im obvezni dostaviti informacije." Čini se da se mnogi povlače jer smatraju da se mediji prema njima nepravedno odnose. To je bilo tako i tijekom istraživanja za ovaj članak: na zahtjev DW-a za intervju druge džamije u Bonnu i Kölnu nisu uopće odgovorile.

Jedno od rješenja u cilju poboljšanja situacije bi, na primjer, mogao biti intenzivirani međuvjerski dijalog, smatra Yildiz. On se godinama angažira u jednoj inicijativi u Bonnu, koja muslimane i kršćane nastoji uključiti u dijalog. "U posljednje vrijeme samo 20 do 30 ljudi dolazi na naše sastanke, to jednostavno nije dovoljno." A tako je i na velikoj političkoj pozornici: "Premalo se razumnih ljudi angažira na suradnji, premalo njih se javilo za riječ nakon napada u Münsteru i optužbi na račun muslimana", ističe Yildiz: "Solidarnost između kršćana i muslimana koja prelazi vjerske okvire mora biti puno vidljivija. Neopravdane optužbe moraju se osuditi i treba im se odlučnije suprotstaviti", zaključuje njemački političar turskog porijekla Haluk Yildiz.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250