Article_Top_970x250

KAD TE ANALIZIRAJ.BA ANALIZIRA Kako tuđim parama blatiti neistomišljenike i provoditi vlastitu agendu?

"Fake & spin"

KAD TE ANALIZIRAJ.BA ANALIZIRA Kako tuđim parama blatiti neistomišljenike i provoditi vlastitu agendu?

kol 21, 2018

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Analiziraj.ba objavljuje tendenciozne i prilično šuplje analize, a za to dobija vjerojatno prilično veliki novac od međunarodnih donatora, kojima onda pokazuje kako se oni eto bore protiv nekakvih društvenih devijacija, a zapravo su sami društvena devijacija i uzrok mnogih problema i kako sami vole reći „podjela u društvu“. Pravo pitanje na kraju ostaje: Zna li USAID što zapravo plaća?

Portal Dnevnik.ba sredimo kolovoza imao je „čast“ da naš sadržaj analizira platforma Analiziraj.ba. Riječ je o platformi koja je osnovana s ciljem da prati, analizira i procjenjuje medijske sadržaje u Bosni i Hercegovini. Kako sami kažu, otvoreni su "za nove ideje, ali i za kritike", koje očekuju. Projekt je pak uspostavljen uz podršku USAID-ovog projekta podrške nezavisnim medijima (SIM).

Povod analizi sadržaja portala Dnevnik.ba nije do kraja jasan, ali iz opreme teksta može se iščitati kako je Analiziraj.ba povod pronašao u činjenici da Dnevnik.ba upozorava na to da se u sarajevskoj javnosti već dulje vremena širi govor mržnje, kako u tom sudjeluju javne osobe, političari pa i cijele stranke, poput šovinističke nacional-socijalističke Građanske stranke, te njenih zaštitnih lica, u prvom redu Emira Suljagića.

Umjesto da problematizira govor mržnje Suljagića i pripadajuće mu ekipe, Analiziraj.ba zaključuje kako je problem u onima koji na takve pojave upozoravaju, odnosno u portalu Dnevnik.ba.

Kao najmanje sporan dio sadržaja portala Dnevnik.ba Analiziraj.ba vidi u tomu što se Dnevnik.ba obraća hrvatskoj javnosti u BiH te pokriva sve one događaje koji su bitni za hrvatski narod u BiH, odnosno što radi onaj dio posla koji bi trebali raditi javni mediji. Kako se, pak, javni mediji vrlo malo bave onime što zanima bh. Hrvate, taj prostor onda popunjava Dnevnik.ba i to je za Analiziraj.ba najjmanje sporno.

Kao primjer pristranog izvještavanja na portalu Dnevnik.ba naveli su pak tekst autora ovih redaka naslovljen „Entitetski udar na državu je zaustavljen, ali bošnjačka politika neće odustati od rušenja institucija BiH“. Riječ je o članku u kojem se govori o tomu kako je zaustavljen protuustavni zakon o izbornim jedinicama u FBiH te o aspiracijama bošnjačke politike da FBiH pretvori u unitarni entitet s bošnjačkom dominacijom.

Nakon što su uzgred spomenuli da su promjene Izbornoga zakona BiH koje su predlagale stranke Hrvatskog narodnog sabora „problematične“ pri tom ne objasnivši zbog čega, autor je otišao korak dalje. Ustvrdio je kako je politički spin sljedeća rečenica:

 “SDA, SBB, SDP, DF, NS, GS, BPS i čitav niz drugih stranaka nastavit će tražiti načine kako dovršiti ono što je u ratu započeo Alija Izetbegović – pokušavat će i dalje pretvarati FBiH u unitarni entitet s bošnjačkom dominacijom.”

Autor tvrdi da se takvim pisanjem „podržava činjenično neosnovana teorija majoriziranosti Hrvata na prostoru FBiH“. Također, piše dalje, „insinuira se da je FBiH kao entitet podijeljena između Bošnjaka i Hrvata, što po njenom uređenju nije slučaj“.

Kao što se vidi, riječ je o paušalnim ocjenama, koje opet ne nude nikakve argumente da podrže izrečenu tvrdnju. Naprotiv, riječ je o frazama koje su u sarajevskoj javnosti više puta ponovljene i nemaju nikakve veze s činjenicama. Autor se nije potrudio preispitati kako je to formirana platformaška Vlada FBiH i je li ona imala izborni  legitimitet hrvatskoga naroda u FBiH, kao niti izbor Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva koji je izabran upravo iz FBiH. I Komšić i Platforma su izraz političke volje bošnjačkoga naroda, čemu se hrvatski narod snažno protivio i to se može provjeriti uvidom u izborne rezultate.

Autor dalje tvrdi kako se novinari portala Dnevnik.ba „evidentno bave preuveličavanjem i stvaranjem neosnovanog straha pretežno od Bošnjaka“, a da potkrijepi tu tvrdnju naveo je kao primjer tekst kolegice Glorie Lujanović pod naslovom “TEROR(IZAM) SVETIH RATNIKA U BiH Zločini, teroristički kampovi i ritualna ubojstva pod pokroviteljstvom vrha tzv. Armije BiH”. Riječ je o tekstu u kojem kolegica Lujanović istražuje kako su mudžahedini, islamski ratnici s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike, integrirani u bošnjačku Armiju RBiH. Kolegica objašnjava i kako su upravo u ratu u BiH „trenirani“ teroristi koji će kasnije harati svijetom. Nekoliko mudžahedina s bh. iskustvom je bilo u zrakoplovima koji su srušili tornjeve WTC-a u New Yorku.

Umjesto toga, Analiziraj.ba tvrdi kako je upozoravanje na te činjenice zapravo „nacionalizam i bespotrebna ksenofobija“.

Autor članka na Analiziraj.ba nije našao za shodno ispitati kako je moguće da je danas tema mudžahedina iz rata u BiH veći tabu u sarajevskoj javnosti nego krajem 1990.-ih godina i kako je moguće da prekaljeni teroristi svijetom putuju s bh. putovnicama? Umjesto toga, zaključio je kako oni koji upozoravaju na te činjenice zapravo šire ksenofobiju i da su nacionalisti.

I kao šlag na kraju, Analiziraj.ba staje u obranu opskurnih širitelja govora mržnje i Twitter-ratnih huškača okupljenih oko GS, a za govor mržnje optužuje Dnevnik.ba koji na tu pojavu upozorava.

Tako su se osvrnuli na tekst kolege Ivana Crnjca pod naslovom „Suljagić i ekipa: Bošnjački radikali ili bošnjački mainstream?”. U spomenutom tekstu kolega Crnjac preispituje jesu li huškači iz GS i njihov glavni ideolog Emir Suljagić marginalci na bošnjačkoj političkoj sceni ili su dio mainstreama te scene.

Umjesto da se tekst posveti samo GS i njihovom huškanju, Analiziraj.ba o tekstu kolege Crnjca piše sljedeće: “Tekst počinje rečenicom 'Građanski savez radikalna je bošnjačka nacionalistička stranka', što samo po sebi nije tačno ukoliko se u obzir uzme platforma ove stranke dostupna na njihovoj stranici, gdje je prva tačka upravo građanska država“.

Toliko nebuloza u tako malo riječi pravo je majstorstvo napisati. Prvo i osnovno: zalaganje za građanski model društveno-političkog uređenja u BiH znači zalagati se rušenje sadašnjeg Ustava BiH i Daytonskog sporazuma. A činjenicu da danas politički profil stranaka ne određuju programi objavljeni na web stranicama nego izjave i djelovanje njenih kadrova nećemo ni komentirati.

Analiziraj.ba je potom problematizirao i paralelu koju je kolega Crnjac povukao između Emira Suljagića i Vojislava Šešelja:

„Autor teksta iznosi ničim argumentovanu tvrdnju da je Suljagić u BiH ono što je Vojislav Šešelj u Srbiji, gdje se povlačenjem paralele između Suljagića i ekstremno desničarskog srpskog političara aktivnog u proteklom ratu, koji je umalo osuđen za ratne zločine, pored sveg neukusa stvara i potpuno paradoksalan dojam o Suljagiću kao čovjeku na militantnom političkom rubu bošnjačkog korpusa.“

Dakle, za Analiziraj.ba Suljagić nije ni marginalan ni militantan (ni radikal kao Šešelj) i time je kolega Crnjac zapravo dobio odgovor koji je tražio u naslovu svoga teksta. Suljagić je očito dio bošnjačkog političkog mainstreama i u njegovim stavovima i izjavama sarajevska javnost ne vidi ništa sporno. To što gotovo svakodnevno spominje pa i poziva na rat, antagonizira narode koji tvore BiH i negira temeljna načela Ustava BiH, poput načela konstitutivnosti, uopće nije sporno za Analiziraj.ba. Sporno im je što Dnevnik.ba upozorava na spomenute činjenice.

Naravno, tu je i neosnovana optužba da je Dnevnik.ba islamofoban, jer to je ono što stranci vole čuti, a oni na kraju sve to i plaćaju.

Ono što je točno u analizi platforme Analiziraj.ba o portalu Dnevnik.ba je zaključak da Dnevnik.ba nije marginalan portal, nego jedan od najčitanijih i najutjecajnijih medija u BiH. No, odmah nakon toga autor je pokušao diskreditirati Dnevnik.ba napisavši kako vijesti koje objavi portal Dnevnik.ba nisu vjerodostojne.

To je zapravo teška kleveta. Sve vijesti koje portal Dnevnik.ba objavi su vjerodostojne i istinite. Redakcija portala se suočava s problemima koje ima svaka redakcija na svijetu: rokovi su kratki, vijesti je puno, novinara je malo, pritisak je ogroman… Samo zbog tih i sličnih faktora može nam se potkrasti neka greška koju ispravljamo čim ju uočimo. Isto tako, portal Dnevnik.ba nadzire i ponašanje svojih korisnika na društvenim mrežama te brišemo uvredljive komentare i takvim osobama zabranjujemo pristup našim mrežama, bez obzira na to što zbog toga imamo potencijalnu ekonomsku štetu.

Analiziraj.ba objavljuje tendenciozne i prilično šuplje analize, a za to dobija vjerojatno prilično veliki novac od međunarodnih donatora, kojima onda pokazuje kako se oni eto bore protiv nekakvih društvenih devijacija, a zapravo su sami društvena devijacija i uzrok mnogih problema i kako sami vole reći „podjela u društvu“.

Pravo pitanje na kraju ostaje: Zna li USAID što zapravo plaća?

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250