Prije 55 godina, točnije 24. kolovoza 1963. godine odigrana je prva službena utakmica njemačkog nogometnog prvenstva, Bundeslige. Na stadionu u Münsteru domaći klub odigrao je 1:1 protiv Hamburgera pred 33.000 gledatelja. Sudio je Kurt Tschencsher, donosi novi broj sportskog tjednika Max, koji na kioscima možete naći u subotu, piše Večernji.hr.
Zanimljivo je da je taj isti Hamburg iz 1963. godine, nakon 54 godine, 261 dana, 36 minuta i 10 sekundi ispao iz Bundeslige. A za osnivanje nacionalne nogometne lige krivac je bila Jugoslavija. Naime, kad je Jugoslavija porazila Njemačku s 0:1 na SP-u 1962. u Čileu u četvrtzavršnici, pokrenulo je to proces formiranja nacionalne lige. Pod predsjednikom DFB-a Hermannom Neubergerom osnovana je u Dortmundu 28. srpnja 1962. Bundesliga koja je se počela igrati u sezoni 1963./64. Nova njemačka profesionalna liga bila je modelirana prema već davno uspostavljenoj engleskoj ligi, koja je postojala od 1888. godine.
Do te 1963. njemački je nogomet bio podjeljeniji od same Njemačke koja je bila podijeljena željeznom zavjesom i još prije toga na četiri savezničke okupacijske zone, da se razbije svaka pomisao o ujedinjenoj Njemačkoj po bilo kojoj osnovi. Nije bilo jedinstvene njemačke lige, jer se igralo pet regionalnih Oberliga, a onda je tih pet klubova odigravalo za državnog prvaka. Tih pet Oberliga ili viših liga bilo je za područja sjever, jug, zapad, jugozapad i Berlin. DR Njemačka pod sovjetskom okupacijom zadržala je vlastitu ligašku strukturu. 46 klubova prijavilo se za novu ligu. 16 momčadi bilo je izabrano temeljem njihovih rezultata na terenu, gospodarstvenih kriterija, kao i kriterija zastupljenosti Oberliga.
Postojalo je i birokratsko pravilo da nijedan grad ne smije imati dva bundesligaša, a prvi prvaci bili su nogometaši Kölna koji su i bili favoriti. Prvi najbolji strijelac lige bio je Timo Konietzka iz Borussije Dortmund. Nova liga je dočekana s velikim entuzijazmom. Posjećenost je bila velika. Ipak, nijedna momčad nije uspjela ostvariti prevlast tijekom 60-ih – u sedam sezona sedam različitih momčadi osvojilo je prvenstvo. Prvi klub koji je dominirao ligom bio je Bayern koji je u Bundesligu ušao 1965. godine, a već su u sezoni 1968./69. osvojili svoje prvo prvenstvo, započevši tako svoju eru najdominantnije momčadi u bundesligaškoj povijesti.
Mlada liga je u svom prvom desetljeću upala u probleme zbog skandala. Slučaj je bio kada je predsjednik Kickersa iz Offenbacha Horst Gregorio Canellas predočio dokaze o igračima koji su bili podmićeni radi utjecaja na ishod utakmica. Optužbe su se proširile na nekoliko klubova, uključujući Arminiju iz Bielefelda, Herthu, Schalke i Köln. Skandal je prouzročio strahotni pad povjerenja u Bundesligu, što je rezultiralo padom u posjećenosti utakmica. DFB-ove istrage dovele su do toga da su uslijedile brojne zabrane mnogim igračima; nekima su presude bile preinačene.
Arminia iz Bielefelda okvalificirana je kao središnji klub u cijelom skandalu i, sukladno tome, oduzeti su joj svi bodovi koje je osvojila tijekom sezone 1971./72. i kažnjena je izbacivanjem u nižu ligu. Entuzijazam za natjecanje vraćen je osvajanjem naslova prvaka na SP-u 1974., kao i prvim naslovima europskih prvaka koje su osvojili bundesligaši (Bayern 1973./74., 1974./75. i 1975./76. te Borussia iz Mönchengladbacha Kup Uefe 1974./75.). Dva kluba dominirala su Bundesligom 70-ih: Borussia Mönchengladbach i Bayern iz Münchena. Borussia je bila prva momčad koja je obranila naslov prvaka (1970./71.). Bayern je bio prvi klub koji je osvojio tri uzastopna naslova prvaka.
Osamdesetih godina njemački nogomet bio je pogođen sveeuropskim problemom širećeg huliganstva i pojavom neonacističkih navijačkih skupina. Utakmice u domaćem prvenstvu postale su grubi fizički sukob, lišen svih igračkih zvijezda kakve su navijači uživali gledati prijašnjih desetljeća. Najbolji njemački igrači su u pravilu odlazili igrati u Italiju, u Seriju A, u bogate talijanske klubove. Nakon njemačkog nogometnog ujedinjenja istočnonjemački nogometni savez spojen je sa zapadnonjemačkim DFB-om. Istočnonjemački klubovi su bili raspoređeni i dodijeljeni raznim razinama zapadnonjemačke ligaške strukture, koja je bila prilagođena za prihvat novih klubova. U tu svrhu Bundesliga se privremeno proširila na 20 klubova u sezoni 1991./92., dodavši najbolje klubove DDR-a, Dinamo iz Dresdena i Hansu iz Rostocka.
U novom tisućljeću njemački nogomet 2005. pogađa novi skandal s namještanjem rezultata, u kojem je bio optužen drugoligaški sudac Robert Hoyzer, koji je priznao da je sudjelovao u tim radnjama u 2. Bundesligi, njemačkom kupu i Regionalligi III. Zaključno sa sezonom 2017./18., ukupno 43 kluba osvojila su njemačko prvenstvo. Bayern München ima 27 naslova. Slijede Dinamo Berlin s 10 i Nürnberg s devet. Njemački Sport Bild povodom 55 godina Bundeslige izdao je posebnu knjigu, a zanimljive su njihove top-liste. Među prvih pet umjetnika s loptom Bundeslige su Franz Beckenbauer, Gunter Netzer, Ailton, Allan Simonsen i Kevin Keegan.
Top pet zabavljača lige kroz povijest su Sepp Maier, Willi Lippens, Mario Basler, Petar Radenković i Wolfgang Kleff. Top pet najmoćnijih osoba lige su Uli Hoeness, Paul Breitner, Stefan Effenberg, Matthias Summer i Michael Ballack. I na kraju top pet boraca lige su Berti Vogts, Karl-Heinz Korbel, Thomas Schaaf, Jurgen Kohler i Rudi Völler, donosi Večernji list.
Dnevnik.ba