Iako je umirovljen, Vahidin Muzurović još uvijek radi. Trudi se doći do koje marke više jer mirovina od 380 maraka nije dovoljna za život dostojan čovjeka.
“Možete izračunati koliko vam treba za režije, hranu, lijekove. Nitko vam neće reći da mu je teško. A ja s prozora vidim kako umirovljenici, naranča ako ima trula, jabuka, a neće… To je ponos”, rekao je Muzurović.
Za život mu nije dovoljna, ali Vahidin, kao i drugi umirovljenici u Bosni i Hercegovini za sada barem dobivaju mirovinu.
Mlađe generacije iz oba entiteta mogle bi se u budućnosti naći u problemu jer radna snaga iz zemlje masovno odlazi. Pravo na mirovinu u RS-u ostvaruju 272 tisuće građana, a za isplatu je potreban 1,01 milijun maraka. Iako je odnos broja umirovljenika i zaposlenih zaista mali, iz fonda MIO poručuju da nema razloga za brigu.
“Stopa ovisnosti, kako mi to stručno kažemo, u RS-u iznosi 1,18 osiguranika naprema jedan korisnik. To nominalno gledano nije velika stopa, ali ta stopa nije, u usporedbi sa stopama ovisnosti u drugim zemljama, bitno različita”, kazao je Tihomir Joksimović iz Fonda MIO RS.
Ne mnogo bolja statistika u Federaciji Bosne i Hercegovine. U listopadu je u Federaciji BiH bilo 526 tisuća zaposlenih, a 429 hiljada umirovljenika.
Za mirovine mjesečno treba 194 milijuna maraka, a na jednog umirovljenika ide oko 1,2 radnika. Ni u federalnom Fondu MIO nisu zabrinuti.
“Od 2000. godine, omjer broja umirovljenika i zaposlenih se kreće u ovim okvirima. Dakle, jedan umirovljenik na 1,15 do 1,25 radnika. Tako da ne možemo reći da se bližimo nekoj crvenoj crti, mada nije ni najjasnije što je ta crvena crta. Projekcije su da broj umirovljenika neće rasti značajno u bliskoj budućnosti, nekih pet do 10 godina”, rekao je Amel Lizde iz Fonda MIO FBiH za BHRT.
Najnižu mirovinu u RS-u – 223 marke prima oko 40 tisuća građana. Prosječnu – nešto više od 400 maraka, 80 tisuća umirovljenika.
U Federaciji BiH najniža mirovina je nešto više od 370 maraka, a prosječna 490 KM. Umirovljenici u Federaciji pokušavaju dogovoriti izmjene Zakona o MIO. S posljednjeg sastanka u Vladi izašli su ogorčeni, tvrdeći da za njih nema nimalo sluha.
Najavljuju izlazak na ulice. Ekonomisti kažu da je problem u sustavu i činjenici da nositelji vlasti godinama ne nude rješenje za povećanje gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta, nove investicije i bolje uvjete za radnike, ali i poslodavce.
“Zato što su uplate u fondove nerealno niske, a niske su zato što imamo velika opterećenja na isplaćene plaće. Tako da praktično kad god netko dobije plaću preko računa i u kuverti, onda za taj iznos u kuverti nema uplata u fond”, objasnio je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Dnevnik.ba