Javier Cercas,španjolska književna zvijezda na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu  ANTO MAGZAN - Fraktura
StoryEditor
ŠPANJOLSKI PISAC ZATVORIO FSK

Javier Cercas: Književnost može biti korisna samo onda kad to ne želi biti, sve drugo su pedagogija ili propaganda

Gloria LujanovićPiše Gloria Lujanović  /  12.09.2021., 13:52h
Javier Cercas, veliki europski i španjolski pisac, istaknuti intelektualac i Katalonac koji se javno protivi neovisnosti Katalonije, pisac koji stvara vrijeme i svjetove, zatvorio je 9. izdanje Festivala svjetske književnosti u Zagrebu i predstavio novi roman "Terra Alta" koji je upravo objavljen u Frakturinoj nakladi. Pisac se svakom novom knjigom ‘potvrđuje‘ i pred sobom i pred publikom. Cercasove teme i naše su teme - građanski rat, osveta, pravda, izdaja, dobri i loški dečki, obiteljske prošlosti i povijesti. "Terra Alta" govori o osveti dobrog čovjeka koji je nekada činio loše svari, osveti koja ne dolazi, jer onaj koji pravdu uzima u svoje ruke, nije bolji od onog što mu je nanio.

Javier Cercas, jedan od najcjenjenijih suvremenih španjolskih pisaca, profesor književnosti, kolumnist i europski intelektualac, javno angažirani protivnik katalonskih separatista, zatvorio je Festival svjetske književnosti u Zagrebu kojeg već devet godina organizira nakladnička kuća Fraktura.

Cercas je u razgovoru s Tomislavom Brlekom, sveučilišnim profesorom, predstavio novi roman “Terra Alta“ koji je prije nekoliko dana objavljen na hrvatski jezik, u Frakturi, u prijevodu  Silvane Roglić, a za kojeg je nedavno osvojio i prestižnu nagradu Planeta.

Cercas je naglasio kako je “Terra alta“ policijski, kriminalistički roman, jer sadrži zagonetku i osobu koja će je razriješiti.

image

Javier Cercas,španjolska književna zvijezda na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu
 

ANTO MAGZAN - Fraktura

Terra Alta – kriminalistički roman nadahnut “Jadnicima“ Viktora Hugoa

“Borges kaže da su svi romani, u osnovi kriminalistički, a teško se s njime ne složiti. To je ono što je suština, imamo policajca koji je glavni lik i imamo zločin. Nisam htio napisati krimić, nisam tome težio, ali je tako ispalo“, rekao je Cercas.

U jednom trenutku, kada je već napisao više od stotinu stranica, shvatio je da njegov glavni lik, Melchor Marín, mora biti policajac.

“Htio sam napisati nešto drugačije jer kad sam završio s pisanjem 'Vladara sjena', imao sam osjećaj da je jedna faza, započeta prije 20 godina, sada završena, moram se ponovno otkriti kao pisac“, rekao je i dodao kako to predstavlja autofikciju.

“'Terra alta' je izrasla iz želje da se ponovno izmislim kao pisac, ako se pisac ponavlja, imitira samog sebe i umire. Postoje pisci koji se uvijek drugačiji i koji se stalno obnavljaju. Ako se stalno ponavljaš, čak i ako pritom osvajaš nagrade i čitatelje, mrtav si, jer ne znaš ispričati nove stvari“, rekao je Cercas.

image

Terra Alta, novi roman Javiera Cercasa objavljen u Fraktur

FRAKTURA - Fraktura

Prethodne knjige učinile su ga profesionalnim piscem koji je postao popularan, čitan i nagrađivan diljem svijeta.

“Pisac mora preuzeti rizik, mora se izložiti da bi rekao nove stvari. 'Terra alta' je roman, ali dio jedne tetralogije, ona je prva u nizu tih romana, drugi je već objavljen u Španjolskoj, treći će biti uskoro, a četvrti sam već napisao“, otkrio je Cercas publici u Hrvatskom glazbenom zavodu.

Neobična je prošlost policajca-heroja. Sin prostitutke, bez oca, Melchor Marín odrastao je u tamnom dijelu Barcelone, bio vojnik narkokartela, završio u zatvoru i ondje donio odluke koje će mu život okrenuti naglavce. Sve najvažnije, zapravo, dogodilo mu se iza rešetaka. Ondje je saznao da mu je ubijena majka. Ondje mu je Hugoov roman Jadnici počeo pokazivati strane svijeta. Ondje je poželio osvetu i ondje je, ako igdje, postao policajac, navela je Fraktura.

Brlek je istaknuo kako roman “Jadnici“ Viktora Hugoa nisu bilo kakva knjiga, nego velika u svakom smislu riječi i da je Tolstoj rekao da je to najbolji roman kojeg je pročitao, a Dostojevski da je bolji od “Zločina i kazne“.

Ako uzmemo pravdu u svoje ruke, pretvaramo je u nepravdu. U književnosti smo mi ti koji slave lika koji je činio loše stvari. Htio sam da se čitatelj na kraju knjige pita, da si zakomplicira život, razbija glavu pitanjem poput onog ‘bi li ja mogao ubiti čovjeka’, ‘zašto bih ga ubio’, ‘što mi je to morao učiniti pa da ga ubijem’. Želio sam da ljudi ostanu s tim problemom, osjete složenost situacije: da se može biti na strani negativca, da smo u stanju razumjeti tu osobu, pa čak je i opravdavati. Knjige nas proširuju kao bića, moralno nas obogaćuju.

Uvodeći upravo “Jadnike“, smatra Brlek, Cercas je pokazao da ima silne ambicije.

“Uvijek sam imao velike ambicije; Le Monde je napisao recenziju čiji je naslov bio 'Jesu li ovo Jadnici 21. stoljeća', malo je reći da sam se srušio sa stolice. Taj roman ovdje ima važnu ulogu, jer je riječ o divljaku koji je već sa 20 godina završio u zatvoru, ali je slučajno zalutio i do zatvorske biblioteke gdje mu je knjižničar, dao taj roman, premda, nikada nije nije ništa pročitao“, rekao je. Majka Melchora Marina je govorila sinu da, ako želi biti kao ona, jadan, ne uči, ne čita,  a on je počeo čitati i njegov se život promijenio, ocijenio je Cercas.

“’Jadnike’ nisam odabrao ja, odabro ih je moj lik jer je to jedina knjiga koja mogla promijeniti njega kao osobu. Knjiga mu je vratila dostojanstvo, postojanje, kroz nju je otkrio sebe, buduće zvanje policajca. Kao što sam se ja zaljubio u njega, on se zaljubio u najhladnijeg lika u ‘Jadnicima’”, rekao je.

image

Tomislav Brlek i Javier Cercas
 

ANTO MAGZAN - Fraktura

Osveta, pravda, prostitucija, seks, nasilje nad ženama i kapitalizam

Svakom je čitatelju, dodao je Cercas, neka knjiga promijenila životu, ali malom broju ljudu je knjiga promijenila život onako kako su ga  Melchoru ‘Jadnici’ promijenili.

“Postali su njegova Biblija. U mom slučaju jer sam ih pročitao sa 20-ak godina, nisu bili tako važno. Važniji mi je bio, recimo, Flaubert”, rekao je.

Brlek je istaknuo kako “Terru Altu” možemo promatrati i kao postmodernističko iščitavanje romana “Jadnici” jer su veze i sličnosti između ta dva romana i likova velike.

“Glavna tema o kojoj nisam ranije pisao je pitanje osvete i pravde, to je temelj ove knjige i glavna tema cijele tetralogije. Vizija kapitalizma, prostitucija, seks, nasilje nad ženama. Sve su to velika pitanja, pitanja postavljena vrlo kompleksno i na meni je da ih kao pisac formuliram. U tim romanima tragam za odgovorima na pitanja koja sam si postavio pisanjem”, rekao je.

Je li osveta, dodaje Cercas, opravdana u slučaju kada pravda nije zadovoljena.

Osveta nikada nije legitimno rješenje, tvrdi Cercas, jer onaj koji ne poštuje formu pravde, ne poštuje ni pravdu.

“Književnost je za mene, prije svega užitak, kao i seks. Ali je i način upoznavanja, kao seks. Književnost ima moć dovoditi u pitanje naše sigurnosti, izvjesnosti. Njena uloga je danas prisili da iziđemo iz vlastitih činjenica, da uronimo u tuđe ideologije, tuđe činjenice i emocije, doživljaje i ljude koji su nam potpuno strani, koji nas odbijaju, prisiljava nas da iziđemo iz vlastitih okvira”, rekao je.

Cercas je istaknuo kako u njemu, kao i svakom drugom čovjeku, ima bola, bijesa, trauma, želje za osvetom.

image

Javier Cercas,španjolska književna zvijezda na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu
 

ANTO MAGZAN - Fraktura

Književnost može biti korisna samo onda kad to ne pokušava biti, ako pokušava, onda je ili pedgaogija ili propaganda

“U svakom od nas postoji zatvorena zvijer, ali ako otvorimo vrata ona će izići i život će postati nemoguć. Kada bismo svi ta vrata otvorili, međusobno bismo se poubijali. Književnost je ta koja dopušta da zvijer u nama dobije neko mjesto, da suosjećamo s drugima, uživimo u situaciju druge osobe, da stojimo na strani Raskoljnikova, mladića koji je ubio jadnu staricu”, rekao je i dao kako književnost ima i katarzično iskustvo jer nas pročisti, iščisti iz nas bol i bijes.

“Književnost može biti korisna samo onda kad to ne pokušava biti, ako pokušava, onda je pedagogija ili propaganda”, rekao je.

Književnost nam, dodao je Ceras, pokazuje beskočanu kompleksnost ljudskih bića koja su sposobna za najbolje ali i najgore.

Tetralogija o Melchoru Marinu:

“Knjige o Melchoru Marínu jesu drugačije, ali ipak i umnogome nalik na moje ranije romane, jer se u njima bavim novim temama, kao što su pravda i osveta, ali i svojim starim temama, junaštvom, prošlošću, moralom. U "Terri Alti" dodiruju se i prepliću sadašnjost i prošlost – od referenduma za neovisnost Katalonije i terorističkih napada u Barceloni do Španjolskog građanskog rata“, rekao je Cercas. Druga u nizu, pod naslovom "Independencia", u Španjolskoj je već objavljena. U novoj knjizi radnja se odvija u bliskoj budućnosti, 2025. godine, i u njoj donosi prikaz korumpirane političke i gospodarske elite Barcelone nakon propaloga "projekta" neovisne Katalonije.

Glavni lik romana “Terra Alta” je postao veliki, strašan čitatelj, ali ne onaj intelektualni, nego strastveni čitatelj koji čita romane 19. stoljeća jer mu je Francuz, zatvorski knjižničar rekao da su samo oni dobri.

“Jako malo znam aposlutnih istina u životu, tek dvije ili tri, a jedna od njih je i ta da polovicu romana piše pisac, a drugu čitatelj. Roman je poput partiture koju čitatelj intepretira na svoj način, to je magično kod književnosti, bez čitatelja, knjiga je samo zbroj mrtvih slova na papiru“, rekao je.

Ta mrtva slova, dodaje Cercas, ožive pred nečijim očima i svake ih oči vide i tumače drugačije.

Zanimljivo je da Melchor “Jadnike” doživljava vrlo osobno i da je u romanu koji donosi priču o dvojici ljudi, jednom koji je topao, ugodan, gospodin, bira ovog drugog, hladnog i bezočnog lika.

“Književnost nam daje privid o tome tko je dobar, a tko loš. Pravda je, misli lik, jedini instrument što siromašni imaju da bi se obranili, i zato on postaje policajac. Njemu je književnost tajna, osobna, intimna, što ona uistinu i jest, način je to da živimo bogatije, složenije, intenzivnije”, rekao je.

Melchor, inače, upoznaje Olgu, knjižničarku, jedinu osobu s kojom može razgovarati o književnosti, jer svijet u kojem on živi ne čita knjige.

“To je i ljubavni roman, on je u ‘Terri alti’,  stvarnom mjestu na jugu Katalonije, upoznao domovinu  u plemenitom smislu, domovinu gdje počivaju sjećanja, obitelj, uspomene, a Olga je iz tog mjesta. Ona se prvi put u životu iskreno nasmijala uz njega”, rekao je.

Njihov se odnos temelji na romanima koje mu ona daje da čita, tako započinje njihova romansa koja je prerasla u obitelj, brak.

image

Brlek i Cercas

ANTO MAGZAN - Fraktura

“Zamislimo da netko napiše knjigu o tome kako je Hitler bio zločinac, to svi znamo, ali romanopisci imaju zadatak pred čitatelja postaviti pitanje: kako je moguće da je jedan takav čovjek, kao što je bio Hitler, oligarh i luđak, okružen istim takvima, fasncira jednu od najkultiviziranijih država, i ne samo nju, nego polovicu svijeta, kako je to moguće”, rekao je.

Zapitao se Cercas, i kako je moguće da je cijeli svijet bio opčinjen Hitlerom.

“Kada bismo to shvatili, a to je pitanje koje pisac postavlja, onda bismo znali kako spriječiti,kako učiniti da nam se takvo slično ne dogodi opet. To je zadatak književnost, zadatak pisca: postavljati najteža moguća pitanja”, rekao je.

“Terra Alta” je knjiga, priznao je Cercas, koja je proizišla iz vrlo ružnog osobnog iskustva – katalonske krize 2017. godine koja je za autora bila vrlo šokantna i strašna.

“Nisam nikad mislio da će separatistički aktivisti ići tako daleko. Najvažniji katalonski povjesničar je rekao da je to bila jedna predratna klima, nisam zamišljao da će to dogoditi, pogotovo ne kod nas. Ne želim objašnjavati kako je to kad povijest dođe u tvoju zemlju, ona nikad ne ostane izvan tvoje kuće, promijeni ti život, vi u Hrvatskoj to jako dobro znate”, rekao je.

Pisci, dodao je, žive od onih loših epizoda, a ne dobrih. I da je puno više dobrih, pitanje je, bi li bilo književnosti.

“Pisci se kao lešinari hrane boli, tugom, poput lešinara skupljaju to. Kao kad alkemičar pretvara željezo u zlatu, nekim autorima to i uspijeva – rat pretvoriti u ljepotu, dati tome smisao. Zato uvijek tvrdim da je književnost korisna samo onda kad to ne pokušava biti”, rekao je.  

26. rujan 2021 16:15