StoryEditor

Izetbegović i Muslimansko Bratstvo

Piše Dražen Pehar  /  30.07.2021., 03:55h

28. prosinca 2016., srpska tiskovina „Politika“ objavila je članak pod nazivom „Bakir Izetbegović pod lupom američkih tajnih službi,“ u kojem autor objašnjava da, nakon izborne pobjede Donalda Trumpa, Administracija SAD možda razmatra mogućnost stavljanja Muslimanskog Bratstva (MB) na crnu listu međunarodnih terorističkih organizacija, kako je Trump već tvrdio, a slijedom mjera koje su uvele druge države kao što su Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Egipat i Sirija. (1)

Stavljanje Muslimanskog Bratstva pod lupu nije novo za zapadne zemlje jer David Cameron je 2014. naredio britanskoj obavještajnoj službi da sprovede istragu protiv te islamističke organizacije, nakon niza nasilnih akcija u Egiptu u koje su bili uključeni članovi MB.  

U Bosni i Hercegovini ovaj bi problem mogao uskoro postati prioritetom u borbi protiv islamističke radikalizacije nakon što se Trump preuzeo dužnost predsjednika; ekspert za sigurnost Predrag Ceranić objašnjava da se za lidera SDA, Bakira Izetbegovića, zna da je prijatelj duhovnoga vođe Muslimanskog Bratstva, Yusufa Qaradawia, koji je bio ugošćen u Sarajevu, a koji se nalazi na listi traženih od strane egipatske vlade, zbog optužbi za terorizam. UK i Francuska Qaradawiu su uskratile vizu za ulazak u te zemlje zbog mogućih veza sa terorističkim organizacijama. U nekoliko je navrata duhovni lider Bratstva poticao inozemne borce da sudjeluju u džihadu u Siriji (2) (3).

U jednome video-snimku, što ga je jedna egipatska tv-stanica objavila 2013., Qaradawi tvrdi da borba protiv svih onih koji podržavaju Assadov režim (uključujući oružane snage, civile, vjerske učitelje i nevjernike) predstavlja dužnost (4).

Prema članku objavljenome u „Politici“, to SADu daje dovoljan razlog da se zainteresira za Bakira Izetbegovića i njegove veze sa Muslimanskim Bratstvom.

Bosna i Muslimansko Bratstvo  

No, to predstavlja samo vrh ledenoga brijega jer je Muslimansko Bratstvo u bivšoj Jugoslaviji nailazilo na plodno tlo još od 1970ih, i to posredstvom Bakirova oca, Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, koji je, u svojoj mladosti, prihvatio pan-islamističku ideologiju.

Prema Izetbegoviću [Aliji], „islamski poredak“ može se stvoriti samo u onim zemljama u kojima muslimani čine većinu stanovništva.

Kako je Alija Izetbegovic pisao u svojoj knjizi „Islamska Deklaracija“ objavljenoj 1970e: „Naš cilj: islamizacija muslimana. Naše metode: vjerovati i boriti se.“

U „Deklaraciji“ on nikada ne spominje Bosnu, nego govori o homogenoj islamskoj zajednici od Maroka do Indonezije: ideja koja se značajno podudara sa idejom Kalifata.

U svojoj ranoj mladosti, Alija je Izetbegovic sudjelovao u stvaranju tajne islamističke skupine u bivšoj Jugoslaviji nazvane „Mladi Muslimani“ (1939). Neki od članova te organizacije pohađali su Al Azhar-Sveučilište u Kairu, i čak su se pridružili Muslimanskome Bratstvu za vrijeme boravka u Egiptu. Cilj je organizacije bio stvoriti muslimansku državu na samome Balkanu. 

Oragnizacija je počela objavljivati časopis nazvan „El-Mudzahid“, a u njemu su često spominjani takbir, i jihad, te je branjena više konzervativna verzija Islama a kritiziran, između ostaloga, zapadni stil odjevanja.

Čudno je da je isti naziv dobila početkom 1990ih jedna vojna jedinica mudžahedina koje sa sastojala uglavnom od dobrovoljaca iz arapskih zemalja. Također, logotip jedinice snažno je podsjećao na logotip Muslimanskog Bratstva.

1946. Izetbegović je uhićen od strane jugoslavenskih vlasti i optužen za objavljivanje časopisa „Ratnik i Sluga Allahov“, časopisa čije su se preporuke male razlikovale od onih što ih je objavljivalo međunarodno Ikhwan al-Muslimun (Muslimansko Bratstvo); Izetbegović je odslužio zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine. No, on neće ustuknuti. Godinama poslije, kada je egipatski predsjednik Nasser pitao za „tog muslimanskog vođu“, Tito je odgovorio da je Izetbegović „opasniji od Muslimanskog Bratstva u Egiptu.“ (5)

 

Ideološki korijeni Muslimanskog Bratstva

Poduzimanje snažnih mjera protiv ekstremističke organizacije predstavlja nužnu preventivnu mjeru, jer ekstremizam sadrži onu ideološku komponentu koja opravdava i podupire terorizam. Čekanje da organizacija postane terorističkom implicira djelomični poraz zbog nedostatka odgovarajućeg preventivnog djelovanja; glede Muslimanskog Bratstva, kako bismo odgovorili na pitanje je li njihova ideologija ekstremistička, dovoljno je pročitati spise otaca-utemeljitelja te organizacije, kao što su Hassan al-Banna, Sayyid Qutb i Mustafa Mashhur.    

Allah je naš cilj. Prorok je naš vođa. Qur’an je naš zakon. Umrijeti na Allahovu putu naša je najviša nada. Allahu akbar!” (moto Muslimanskog Bratstva)

 “Islam se razlikuje od svih drugih religija; riječ je o načinu života. Mi [Khalifa i bin Laden] pokušali smo razumjeti što Islam govori o tome kako se hranimo, kako se ženimo i udajemo, a kako govorimo. Čitamo Sayyida Qutba. On je izvršio najveći utjecaj na našu generaciju.“  (Mohammed Jamal Khalifa. Član Al-Qaeda i džihadski brat Usama Bin Ladena)

 “…Za Allaha, džihad nije ograničen na određeno područje ispunjeno islamskim zemljama. Muslimanska je domovina jedinstvena i nepodjeljena. Zastava Džihada podignuta je već u nekim njenim dijelovima, i nastavit ćemo ju podizati, uz Allahovu pomoć, sve dok se ne oslobodi svaki pedalj zemlje Islama, i dok se ne uspostavi Država Islama... (Mustafa Mashhour, “Džihad je put“).

 

Kako je to Andrew McGregor objasnio, Hassan al-Banna, utemeljitelj Muslimanskog Bratstva, tražio je islamizaciju egipatskoga naroda prije stvaranja Islamske države. Qutb je išao dalje, sa sugestijom da „revolucionarni predvodnik trebao bi prvo uspostaviti islamsku državu, a onda, odozgo, nametnuti islamizaciju egipatskome društvu te izvesti islamske revolucije diljem islamskoga svijeta.“ Qutb je izložio jedinstveni prijedlog da postojeća egipatska država može biti razvlaštena temeljem tvrdnje da je „ne-islamska“ i da predstavlja promotora moderne jahiliya (neznanje/neupućenost glede istina vjere) (6).

Sveukupno, Zapad bi trebao biti ekstremno pažljiv prije nego što odluči podržati „demokratski izabrane“ režime za koje se pokazalo da operiraju na distanci spram svake vrste demokratske vrijednosti, kao što je režim Muhameda Morsya u Egiptu i Tayyipa Erdogana u Turskoj.

Rusija je sa ovim svim dobro upoznata pa je njen Vrhovni Sud 2003. proglasio Muslimansko Bratstvo nezakonitim, na temelju optužbe da ono podupire i koordinira aktivnosti džihadista u Čečeniji, predvođenih Emirom al-Khattabom i Shamilom Basayevom. 

Činjenice govore za sebe. Došlo je vrijeme da se pozorno pozabavimo pitanjem što uistinu pokreće organizaciju Muslimansko Bratstvo.

 

Giovanni Giacalone, Analitičar KEDISA – Centar za međunarodne strateške analize (http://kedisa.gr/ ) (objavljeno 3. veljače 2017: http://kedisa.gr/en/izetbegovic-and-the-muslim-brotherhood/)

(sa engleskog preveo i prilagodio: Dražen Pehar)

 

Reference:

1) http://www.politika.rs/scc/clanak/370998/Bakir-Izetbegovic-pod-lupom-americkih-tajnih-sluzbi

2) http://www.gulf-times.com/story/354783/Qaradawi-calls-for-jihad-in-Syria

3) http://english.alarabiya.net/en/News/middle-east/2013/06/02/Top-cleric-Qaradawi-calls-for-Jihad-against-Hezbollah-Assad-in-Syria.html

4) https://www.youtube.com/watch?v=O-06GMB8Fbs

5) Islam Online, 2003

6) https://journals.lib.unb.ca/index.php/jcs/article/view/219/377

 

Dnevnik.ba

04. kolovoz 2022 15:31