Komentirajući medijske reakcije oko obilježavanja Dana RS-a, Izetbegović je izjavio kako "Dodik gazi kud je namjerio, i nije ga briga koga je pregazio na tom putu".
"Ne znam hoće li Dragan Čović povući neke pouke iz ove neugodnosti, ali nadati se da će konačno shvatiti neke očevidne činjenice i promijeniti kurs. Recimo, umjesto na Dan RS-a doći po prvi put s reprezentacijom HDZ-a na bajramski prijem kod reisu-l-uleme Kavazovića, onako kako mi iz SDA redovno odemo na božićni prijem kod kardinala Puljića, podržati potpisivanje ugovora s Islamskom zajednicom, onako kako smo mi podržali potpisivanje sporazuma s Katoličkom crkvom u BiH i tako dalje. Čović ode na proslavu neustavnog nacionalističkog praznika koji vrijeđa i Hrvate i Bošnjake, i onda se žali na sarajevsku politiku koja ga sotonizira, i koja ga je bez razloga omrzla Bošnjacima. Istovremeno se pretvara da ne primijeti žestoke kritike najvećeg dijela javnosti u Hrvatskoj, pa i dijela hrvatske javnosti u BiH", rekao je Izetbegović u intervjuu za portal Faktor.ba.
Kaže i kako navodna briga Aleksandra Vučića za Hrvate u FBiH nije iznenadna, samo je ovaj put izrečena javno.
"Od Vučića, a kasnije i Dodika, čuo sam besmislenu, ali vrlo opasnu tezu da je moj plan da ‘Bošnjaci prvo savladaju Hrvate u BiH, a zatim i Srbe‘. Nakon moje reakcije, Vučić se ispričao, ali izgleda da nije promijenio mišljenje. Tu tezu su očigledno razradili hrvatski lideri u BiH u namjeri da Srbe privuku na svoju stranu, da i kod njih stvore sumnju, osjećaj ugroženosti i solidarnosti. Teza je opasna, jer poziva na udruživanje protiv jednog naroda. Slične teze o ‘ugroženosti‘ slušali smo i 90-ih godina prošlog stoljeća, pa su ti ‘ugroženi‘ počinili genocid nad Bošnjacima."
Izetbegović je rekao kako se takve tvrdnje ne baziraju ni na čemu realnom.
"Polovinom BiH vladaju Srbi, sljedećom trećinom koju čine kantoni s hrvatskom većinom vladaju Hrvati, Bošnjaci koji čine polovinu bh. stanovništva su kroz dejtonska rješenja svedeni na trećinu utjecaja u državnim institucijama. Bošnjaci se, ustvari, bore za ravnopravnost u zemlji po kojoj su dobili ime i u kojoj žive od vajkada. Te tvrdnje, u stvari, služe kao ‘argument‘ kojim se pokušavaju opravdati neke akcije protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka."
Na pitanje zašto misli da Vučić vjeruje u tezu da Bošnjaci žele savladati Hrvate, a nakon toga i Srbe, rekao je da ako se Bosnom bavite pristrano ili površno, ako mišljenje o stanju u njoj formirate na bazi propagande koja vam se potajno i uporno servira od samo jedne strane, onda je moguće povjerovati i u takvu tvrdnju.
"Tako je, recimo, Vučić prije dva dana na press konferenciji izjavio da su ‘Hrvati izgubili Vareš‘. A nije tako. Sudbina Vareša je paradigma za odnose u BiH, za mentalitet naših ljudi, i upravo na bazi dešavanja u Varešu, i ratnih i poslijeratnih, trebalo bi formirati stav o BiH i odnosima u njoj. U Varešu je HVO napravio zločine nad bošnjačkim civilima, pa je uslijedila akcija Armije RBiH i preuzimanje Vareša. Međutim, Hrvati nisu ‘izgubili Vareš‘ kako je to neko ‘pojasnio‘ Vučiću, oni su se vratili u svoj grad, i mada u njemu ne čine većinu, načelnik je Hrvat, član HDZ-a, cijenjen i sposoban čovjek, glasali su za njega masovno i Bošnjaci. Bošnjaci uvijek i nanovo pružaju ruku onima koji žele mir s njima, ali i uzvraćaju na bezrazložno neprijateljstvo kojem su prečesto izloženi."
Kaže i kako to tumači kao hrvatsko-srpsku spregu usmjerenu protiv Bošnjaka.
"Ovo što rade Čović i Dodik je mirnodopska, meka varijanta onoga što su radili srpski i hrvatski lideri u ratu, i što se obilo o glavu svima, a naročito bosanskim Hrvatima. SNSD i HDZ odavno surađuju i koordiniraju po pitanju imenovanja u državnim institucijama i pravosuđu tako da se istisnu Bošnjaci, sljedeće o čemu su se složili jeste istiskivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda, pa će se vjerovano složiti i s potrebom odlaska OHR i tako dalje. Štetna je to suradnja, koja, ako se produbi, može dovesti do nacionalnih disbalansa, nezadovoljstva Bošnjaka, političkih vakuuma i kriza u funkcioniranju države. I to ponovo nikomu neće donijeti ništa dobroga, a naročito ne najmalobrojnijem narodu u BiH."
Komentirajući temu procesuiranja ratnih zločina, rekao je kako se pokušava stvoriti "virtualni udruženi zločinački pothvat Armije BiH".
"Nakon prošlogodišnjih presuda Haškog tribunala generalu Mladiću za udruženi zločinački pothvat koji je sezao do Beograda, i Prliću i ostalima za udruženi zločinački pothvat koji je sezao do Zagreba, krenulo se u pokušaj kreiranja virtualnog udruženog zločinačkog pothvata Armije RBiH kako bi se strane u ratu, odnosno branioci i agresori, izjednačili. U posljednjoj godini je podignuto više optužnica protiv generala i poznatih branitelja BiH nego u prethodnih 20 godina. Očigledno se radi o kampanji, jer što se čekalo desetljećima ako su zločini zaista počinjeni? Cilj je baciti ljagu bukvalno na svaki korpus Armije RBiH, svugdje nešto i nekoga procesuirati, prikazati našu vojsku kao zločinačku, izjednačiti zaraćene strane, a time i politike. Kampanja je organizirana, tako da ćemo i mi morati odgovoriti organizirano kako bi se obranio karakter naše borbe."
O aktualnom izboru glavnog državnog tužitelja izjavio je kako je to posljedica sprege SNSD-a i HDZ-a.
"Ukoliko se zaista dogodi da i na mjesto državnog tužitelja ne bude imenovan kvalitetan kadar iz kvote Bošnjaka, prijeći će se crvena linija nakon koje ćemo i mi morati povlačiti poteze kakve do sada nismo povlačili."
Što se tiče imenovanja mandatara za novi saziv Vijeća ministara, rekao je, podrazumijeva se da je to Srbin iz SNSD-a.
"Sljedeće što se podrazumijeva je da će mandatar ponuditi program rada koji ne može biti u suprotnosti s Ustavom i zakonima BiH. Iz istupa Milorada Dodika da se zaključiti kako će se pokušati nametnuti volja entiteta državi BiH, dakle da se planira kršiti Ustav, i da će put ka članstvu BiH u NATO savezu biti zaustavljen. Javno se govori da se planira kršiti Zakon o obrani, za koji je ranije glasao i Dodikov SNSD, da se neće poštovati ni Strategija vanjske politike BiH koju je konsenzusom usvojilo Predsjedništvo BiH. U Bosni i Hercegovini kanimo ostvariti vladavinu zakona, a ne vladavinu pojedinaca i stranaka. Zakoni se mogu i promijeniti, ali samo u tijelima koja su ih donijela i po predviđenim procedurama, a ne ultimatumima nižih i nenadležnih nivoa vlasti."
Dnevnik.ba