Medžlis Islamske zajednice Mostar organizirao je u srijedu u mostarskom Centru za kulturu javno predstavljanje idejnog projekta Interkulturnog centra "Mevlana“.
Po riječima pomoćnika glavnog imama Medžlisa IZ-a Mostar Kenana ef. Ovčine, projekt je svoj naziv dobio po jednom od najutjecajnijih i najplodonosnijih islamskih mislilaca Dželaluddinu Rumiju Mevlani, čija je duhovna ostavština i humanistička interpretacija islama ime Mevlana učinila svjetski poznatim.
Projekt dobio naziv po jednom od najvećih islamskih mislilaca
- To je nadimak i na istoku i na zapadu iznimno poštovanog, cijenjenog i uvaženog kao veličanstvenog mislioca briljantnog uma, prijemčivog jezika i iskrenosti svojstvene samo najvećima, Dželaludina Rumija, koji je bio UNESCO-va ličnost godine 2007. godine povodom njegovog 800. rođendana - kazao je Ovčina.
Dodao je kako je osovina Mevlaninog mišljenja ljubav i poštovanje prema čovjeku.
- Duh njegovog mišljenja je voljeti, poštovati i uzdizati čovjeka zato što je čovjek, ne praveći razliku na to da li se radi o siromahu, bogatašu, neznalici ili učenjaku, seljaku ili građaninu, sirovini ili zrelom. Sva rješenja koja je ponudio u svojim pisanim djelima odnose se na razrješavanje osnovnih egzistencijalnih problema čovjeka bez obzira na njegovo materijalno ili duhovno izvorište - naglasio je.
Mostar mora oživjeti Mevlanin ‘ljubavi‘ da bi bilo mjesta za svakog
Smatra da je naziv budućeg Interkulturnog centra "Mevlana" itekako opravdan "s obzirom da je Mevlanino učenje prijeko potrebno čovjeku današnjice ako se želi uzdignuti iznad ovozemnosti i svakodnevnih preokupacija".
- Mostar mora oživjeti Mevlanin "put ljubavi" kako bi ovdje istinski bilo širine i mjesta za svakoga - poručio je Ovčina.
Jedan od ciljeva ovog centra u perspektivama je i okupljanje istaknutih svjetskih ličnosti koje, kako je kazao, u svom naučnom diskursu preferiraju univerzalnost, humanost, jednakopravnost i progresivnost moralnih načela.
- Otvaranje Interkulturnog centra Mevlana od značaja je za cijelu Islamsku zajednicu u BiH te bi taj čin širom otvorio vrata okupljanjima baštinika Mevlanine univerzalne poruke iz svih krajeva svijeta bez razlike na njihovu vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - poručio je Kenan ef. Ovčina.
Arhitekti iz Zenice, Sarajeva, Jablanice te Norveške
O građevinskoj strukturi Interkulturnog centra govorila je arhitektica iz Arhitektonskog biroa "Modular" Alma Pinjić, koja je kazala kako je ovaj rad (idejni projekt) proizvod zajedničkog djelovanja tri arhitektonska biroa koji su iz Zenice, Sarajeva, odnosno Norveške, i Jablanice.
- Ta dobrota i ljubav koja je zajednički nazivnik svih koji su sudjelovali u ovom projektu materijalizirala se kroz taj zajednički rad i kroz objekt. Sama lokacija je možda zadnja dobra lokacija u centralnoj zoni Mostara koja je u ovom trenutku, kada se analiziraju pješački tokovi i sve druge situacije, u nekom smislu prazna, ljudi se tu ne kreću u pješačkom smislu. Shvatili smo da taj objekt treba nekako pozicionirati tako da on ne postane barijera, a da svojim sadržajem zapravo privuče ljude da tu dođu - kazala je Pinjić.
"Hercegovačka kuća"
Smatrali su da bi zatvoreni interkulturni centar nekako poremetio pješačke tokove.
- Kad smo krenuli da analiziramo lokaciju i da pravimo koncept shvatili smo da bi taj neki monovolumen objekta koji bi bio kompaktan, zatvoren, u principu poremetio te pješačke tokove i onda smo shvatili da ga trebamo nekako rasklopiti i od tog objekta napraviti nešto što se zove "hercegovačka kuća" koja ima to svoje dvorište, ili hercegovačka mahala u kojoj se te kuće naslanjaju jedna na druga, a onda zapravo tvore ta neka mala intimna dvorišta, te pasaže koji se ovdje zovu araluci i koji su jedna forma koja je bliska ovom prostoru. Objekt je naprosto neka prijateljska konstrukcija koja ne želi da ugrozi stečena prava svih objekata u okruženju. On je "probušen" s tim pješačkim komunikacijama i naprosto poziva da se uđe", naglasila je arhitektica.
Kako je dodala, koncipiran je oko jednog centralnog dvorišta koje se može koristiti i za neke vanjske sadržaje.
Kongresna dvorana, smještajni kapaciteti
Objekt, kaže Pinjić, ima i jednu veću kongresnu salu koja je u ovom konceptu kapacitirana do možda nekih 200 sjedećih mjesta i jednu manju koja se može dodatno dijeliti, te smještajni kapacitet.
- Arhitektonski je oblikovan tako da daje signal da je to Hercegovina, kamen i staklo u boji Neretve asociraju na Mostar, relativno je nizak da ne poremeti vizure objekata iza, i dimenzioniran tako da u nekom smislu poželite da uđete i da vidite što se unutra događa - naglasila je Pinjić.
Riječ je o idejnom konceptu koji će, kako je kazala, kroz neko detaljno projektiranje sigurno doživjeti određene transformacije, ali zasad ima dvije podzemne etaže koje su u najvećoj mjeri namijenjene za parkiranje, zatim prizemlje i tri etaže.
- Vjerujemo da će korisnici ovog objekta sigurno osjećati tu ljubav i dobrotu koja je bila početna linija odakle smo mi svi krenuli i da će on postati jedan markantni reper u toj urbanoj matrici gradske zone. Na ovom projektu su radili ljudi koji ne pripadaju islamskoj civilizaciji ali su dali svakako svoj doprinos. Trudili smo se da kroz ozbiljne analize ovom gradu damo objekt koji će biti centar okupljanja i koji će naprosto pokrenuti sve ono dobro i ljubav koja je osnova ove ukupne priče - poručila je Pinjić.
Podsjetimo, na mjestu gdje je Islamska zajednica u Mostaru zamislila izgraditi Mevlanu, nalazi se Hrvatskog narodno kazalište u Mostaru, jedino profesionalno kazalište bh. Hrvata, koje je trenutno u rekonstrukciji i dovršetku izgradnje zgrade. Islamska zajednica u Mostaru već neko vrijeme vodi kampanju protiv izgradnje zgrade kazališta koje ima sve potrebne dozvole i dokumentaciju, tvrdeći da taj prostor pripada upravo njima te da je u pitanju ‘vakufsko zemljište‘ što je nekoliko puta osporeno.
Dnevnik.ba