Article_Top_970x250

ISELJAVANJE Radnici odu sa domaćom firmom, a onda prebjegnu Nijemcima

idu tamo gdje je bolje

ISELJAVANJE Radnici odu sa domaćom firmom, a onda prebjegnu Nijemcima

srp 22, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Pored kroničnog problema s radnim vizama, domaća poduzeća koja putem detašmana izvode građevinske radove u Njemačkoj sve češće napuštaju radnici koje odvedu da zarađuju u jednoj od najjačih ekonomija svijeta.

Spasoja Albijanić, direktor poduzeća "Monting montaža" iz Bijeljine, a koje preko detašmana posluje u ovoj zemlji, kaže kako je ovaj problem sve izraženiji, pišu Nezavisne novine

Njemačke, a sve češće i slovenske firme u Njemačkoj čim vide dobre radnike, lobiraju za sebe i nude im dobre uvjete. Bilo je slučajeva gdje su radnici odlazili iako su uvjeti bili lošiji. Jednostavno, smatrali su kako dobivaju neku sigurnost, a kasnije su odveli i obitelji sa sobom, kazao je Albijanić. 

Dodaje kako je zbog toga vrlo teško sačuvati radnika.

"Mi smo imali sporadičnih slučajeva, ali ni blizu koliko neki drugi imaju. Naši radnici putem detašmana zarađuju od sedam do 14 eura po satu, od tog iznosa jedini trošak im je hrana. Ostale troškove, poput stana i prijevoza, pokriva poduzeće", rekao nam je on.

Mile Petrović, tajnica Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Privredne komore Republike Srpske, kaže kako domaće privredno društvo vizira radnika, a on s tom ulaznom vizom jednostavno pređe da radi u njemačku firmu. 

Prema njegovim riječima, to je nedopustivo.

"Redovnim putem na radnu vizu bi morao da čeka najmanje dvije godine, a ovako sačeka da mu domaće poduzeće to uradi za nekoliko mjeseci", kaže Petrović.

Prema njegovim riječima, potrebno je i mijenjati način zakazivanja termina za vize, koji se, prema njegovoj ocjeni, pokazao kao vrlo neefikasan.

Predlaže da komore umjesto privrednih društava obavljaju te poslove, kao što je slučaj u Srbiji.

U Srbiji to funkcionira tako da gospodarska društva u komoru donesu spremnu dokumentaciju, a onda se preko nje rješava.

"Procedure tamo traju oko 15 dana, dok naše firme ovdje čekaju i do tri mjeseca", kaže Petrović.

Inače, od ukupno 2.000 detašmana, Republici Srpskoj je raspodijeljeno 666 na 28 privrednih društava, dok je ostatak pripao Federaciji BiH i njihovim poduzećima. Detašmanska godina traje od 1. listopada tekuće do 30. listopada sljedeće godine.

U Vanjsko-trgovinskoj komori BiH za "Nezavisne" kažu kako je iskorištenost detašmana u prvih devet mjeseci detašmanske godine 88 posto.

Dodaju kako su u ime gospodarskih društava iz građevinskog sektora koji uspješno rade na zahtjevnom njemačkom tržištu u više navrata apleirali prema nadležnim institucijama i organizirali sastanke kako bi se riješili problemi u vezi s terminima, ali da do sada nije bilo mnogo sluha.

Podsjećamo, pod terminom detašman podrazumijeva se poseban vid poslovne suradnje između poduzeća s teritorije jedne države koje na osnovu sklopljenog ugovora s poduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi.

Benefiti po gospodarstvo BiH su višestruki, prvenstveno jer radnici zarađeni novac troše u svojoj zemlji, u kojoj se plaćaju i obaveze po osnovu doprinosa. Samo u RS se godišnje po tom osnovu slije oko 35 milijuna eura.

 Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250