Inflacija nezaustavljivo guta plaće radnika. Cijene svakim danom šokiraju građane. Režije, ako se izostavi plin i ogrjev za zimu, donekle su u rangu prošlogodišnjih, ali ono na što najviše izdvajamo nоvca je prehrana. Koliki je to udar na kućni proračuna, Dževad iz Sarajeva kaže da ne smije ni izračunati. Tvrdi da su namirnice poskupjele za 100 posto i za to izdvaja najviše novca.
Pravi mađioničari u preživljavanju su umirovljenici. Naročito oni s najnižom mirovinom. Dok plate režije, kupe hranu i lijekove od mirovine, kažu za BHRT, kao i ranije, ne ostane im ništa.
Na brojne upite poslane kompanijama, s pitanjem jesu li povećali plaće radnicima zbog inflacije, odgovorili su tek neki.
"Od početka godine plaće radnicima su povećane u prosjeku 6%. Stimulacije se isplaćuju tijekom godine, a u skladu s politikom zarada i performansama radnika. Također se svake godine svim zaposlenima isplaćuje trinaesta plaća kao i regres", rekli su iz Hemofarma.
Radne snage nedostaje u pekarskoj proizvodnji, koja je poskupjela. Da bi zadržali radnike, neki poslodavci se odlučuju na povećanje plaća.
"Plaće su otišle vjerojatno i više nego što smo i mi i kupci mogli izdržati. Mislim da su u pekarstvu otišle 15 do 20 posto u zadnjih godinu dana. Vi kаo poslodavac jednostavno morate pratiti što se događa na tržištu radne snage i sam nedоstatak radne snage vas tjera da to radite samoinicijativno. u skladu s mogućnostima", kaže Saša Trivić, vlasnik lanca pekara.
Inflacija je donijela i blagi rast prihoda u sektoru trgovine. Najtraženiji artikli - hrana, bijela tehnika i odjeća u sektoru maloprodaje za mnoge trgovačke lance donijeli su milijune profita. Ako raste profit, zašto ne rastu plaće radnicima? Struka objašnjava da to za poslodavca znači i povećanje poreznih troškova, a država i dalje nema set zakona pomoći gospodarstvu.
"Država može svojim propisima smanjiti fiskalno opterećenje rada . Činjenica je da je opterećenje rada u BiH iznad fiskalnog opterećenja u zemljama regije", kaže Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici.
"Entiteti mogu subvencionirati razne segmente života građana i tako olakšati život našeg običnog čovjeka", kaže pak ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Prognoze su, kažu analitičari, da ćemo ovisiti o domaćoj proizvodnji. I upravo tu možemo platiti ceh nebrige za zaštitu domaće proizvodnje i poljoprivrednika, što je u doba inflacije stub ishrane svih građana.
Dnevnik.ba