Article_Top_970x250

Iguman manastira Žitomislić za Dnevnik.ba: Da bismo jedni drugima bili braća, moramo poštovati naše različitosti

INTERVJU

Iguman manastira Žitomislić za Dnevnik.ba: Da bismo jedni drugima bili braća, moramo poštovati naše različitosti

sij 08, 2021

Piše: Gloria Lujanović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

(topportal.info)

Kada imamo povjerenja u Hrista, Onoga koji ove zapovjesti daje, koji je sam voljno pretrpio stradanje, sva naša patnja, strahovi i bolesti, ne bivaju više besmisleni, dok duhovnost uvijek podrazumijeva konkretno pružanje pomoći ljudima u nevolji. Hrišćanska duhovnost nije samo kontemplativna, ona podrazumijeva volontiranje, konkretnu materijalnu pomoć, pružanje utjehe i saosjećanje, izjavio je Danilo Pavlović, iguman manastira u Žitomisliću pored Mostara u razgovoru za Dnevnik.ba.

Danilo Pavlović, iguman manastira Žitomislić kod Mostara, u razgovoru za Dnevnik.ba, govori o Božiću, položaju pravoslavnih Srba u dolini Neretve, pandemijskoj tjeskobi i tomu kako nam kršćanska duhovnost pomaže da je prebrodimo i bratstvu među trima narodima u BiH koje treba biti zasnovano na poštivanju različitosti.

“Božić ne možemo svoditi samo na jednu zajednicu, kamoli na jedan geografski prostor”

Poruka Božića ne može se, smatra iguman Pavlović, svoditi samo na jednu zajednicu, a kamoli na jedan geografski prostor.

“Božić je praznik kojim slavimo rođenje Isusa Hrista, Sina Božijeg i Spasitelja čitavog svijeta. Kada se On rodio, anđeli su pjevali himnu ‘slava Bogu na visini, a na Zemlji mir među ljudima dobre volje’. Poruka Božića, poruka mira i spasenja odnosi se na sve ljude ovog svijeta”, kazao je iguman Pavlović.

Pravoslavnim vjernicima, ali i svima nama kojima je pandemija gotovo pa paralizirala živote i izazvala brojne neugodne osjećaje poput straha, brige, neizvjesnosti, egzistencijalne tjeskobe, iguman Palović poručuje kako se u “Svetom pismu najčešće ponavljaju zapovjesti ‘Ne bojte se’ se i ‘ne brinite se ni za šta’”.

“Ovaj Jevanđelski imperative osnovna je smjernica naše duhovnosti kako preživjeti nevolje koje su nas snašle. Pandemija odnosi mnoge živote, uvodi nas u strah, a ljekare i medicinske radnike iscrpuljuje do krajnjih granica”, izjavio je iguman Pavlović.

 

“Hrišćanska duhovnost je i volontiranje, pomaganje drugim, pružanje utjehe”

Ne možemo biti,a  ni nismo imuni na tragedije koje se zbivaju u našem susjedstvu – potres u Hrvatskoj, odnosno Baniji koji je u jednom trenutku ostavio ljude bez domova, unio strah i neizvjesnost u njihove živote.

“Kada imamo povjerenja u Hrista, Onoga koji ove zapovjesti daje, koji je sam voljno pretrpio stradanje, sva naša patnja, strahovi i bolesti, ne bivaju više besmisleni, dok duhovnost uvijek podrazumijeva konkretno pružanje pomoći ljudima u nevolji. Hrišćanska duhovnost nije samo kontemplativna, ona podrazumijeva volontiranje, konkretnu materijalnu pomoć, pružanje utjehe i saosjećanje”, govori.

Pandemija korona virusa, nastavlja iguman Pavlović, zaustavila je čovječanstvo i svijet, pa i manastir Žitomislić koji je ostao bez uobičajenih posjetitelja i turista iz stranih zemalja.

Manastir Žitomislić u korona krizi postao mjesto utjehe i molitve

“Iako je manastir prvenstveno bogoslužbeno mjesto koje odiše duhovnošću i mirom za sve ljude koje ovdje dolaze, korona virus pojačao je duhovni interes ljudi s naših prostora te je manastir postao i molitveno mjesto, mjesto utjehe u ovim teškim vremenima”, naglašava iguman Pavlović.

Bogosluženja, prijem gostiju i sve druge aktivnosti, izvođene su, napominje iguman, u skladu s mjerama koje su propisali medicinski stručnjaci.

“Dok su vremenske prilike dozvoljavale, bogosluženja smo vršili u dvorištu manastira kako bi vjernici bili na propisanoj distanci, a kasnije smo ih počeli služiti u crkvi s brojem ljudi koji je bio dopušten, uz propisane razmake i obvezno nošenje zaštitnih maski”, naglašava.

 

“Jevađelje nas uči da se ljubav prema Bogu iskazuje ljubavlju prema čovjeku”

Dužnost im je, objašnjava iguman Pavlović, ostati i ponašati se odgovorno kako bi   sačuvali sebe, ali još više jedne druge od moguće zaraze.

“Jevanđelje nas uči da se ljubav prema Bogu iskazuje jedino ljubavlju prema drugom čovjeku. Ova pandemija nije prva u istoriji čovječanstva, postojale su brojne zarazne bolesti koje su zapisane u Svetom Pismu. Još u antičkim vremenu postoje u Bibliji zapisane mjere odnošenja prema inficiranim osobama u svrhu očuvanja zdravlja zajednice”, kazao je.

Pravoslavni Srbi u Mostaru i dolini Neretve, nastavlja iguman Palović, danas zauzimaju veoma značajno mjesto zbog društveno – političkih odnosa, a tako je bilo i puno ranije zbog povijesnih okolnosti ovih prostora.

“Istorijske su činjenice da je grad Mostar bio stvaran od srpskih bogatih trgovaca, kao i kulturne i duhovne elite našeg naroda. Tome svjedoče brojne građevine, kulturna udruženja i čuvene ličnosti – Aleksa Šantić, braća Ćorović, istoričar Joanikije Pamučina i brojni drugi”, objašnjava.

U proteklom ratu, objašnjava iguman, gotovo svi Srbi morali su napustiti voljeni grad.

“Zrelost pravoslavni Srbi pokazali izborom autentičnog predstavnika u Gradskom vijeću Mostara”

“Ostalo je vrlo malo ljudi koji su pretrpjeli sve strahote koje rat donosi. Trenutačnu zajednicu pravoslavnih Srba čine ljudi koji su imali hrabrosti i viziju da se u proteklih 20 godina vrate na svoja porušena ognjišta”, kazao je.

Njihova osnovna vitalnost, napominje, je u svijesti da je ovo njihov grad, grad kojeg su stvarali njihovi preci i da je odgovornost današnjih generacija da sudjeluju u njegovoj obnovi.

“Zrelost zajednice pokazala se u tome da su Srbi na nedavno završnim izborima izglasali autentičnog predstavnika u Gradskom vijeću Mostara”, kazao je.

Osim progona srpskog stanovništva u zadnjem ratu u BiH, stradala je i njhova vjerska baština, ali i spomenici kulture.

 

 

“Obnova Saborne crkve važna kao i obnova Starog mosta”

“U dolini Nereteve, od Konjica do Metkovića, porušena je ili devastirana sve i jedna pravoslavna crkva. Najteže su stradali manastir Žitomislić iz 16. vijeka i Saborna crkva, odnosno hram Svete Trojice  iz 19. vijeka koji je sa Starim mostom bio simbol Mostara”, naglašava.

Ova dva objekta, podsjeća iguman Palović, spadaju u red najznačajnijih kulturno – historijskih spomenika BiH.

“Manastir je obnovljen 2005. godine i odmah nakon toga započeta je rekonstrukcija Sabornog hrama. Kako se radi o nacionalnom spomeniku, njegova rekonstrukcija Aneksom VIII. Daytonskog mirovnog sporazuma, podrazumijeva vraćanje u prvobitni izgled – korištenje autentičnog materijala, kao i tehnologija gradnje iz vremena u kojem je nastao. Završetak obnove Saborne crkve bit će značajan za Mostar jednako kao i obnova Starog mosta”, kazao je.

“Naše zajedništvo ne zasnivati na bezličnom socijalizmu nego uvažavanju različitostima triju naroda bh. društva”

Iguman Palović, na koncu razgovora, ističe kako je “nepojmljivo da trideset godina nakon rata, govorimo i ponašamo se kao da je rat jučer završio”.

“Naše zajedništvo ili bratstvo ne možemo zasnivati na bezličnosti kakvu smo imali u socijalizmu koji je imao taj koncept, ali nije urodio plodom. Bosanskohercegovačko društvo čine tri konstitutivna naroda sa svojim imenom, kulturom i političkom voljom”, naglašava.

Da bismo jedni drugima bili braća, smatra iguman Pavlović, moramo poštovati i naše različitosti.

“Različitosti pak ne podrazumijevanju nužno netrpeljivost. Moramo više raditi na međusobnom uvažavanju”, zaključio je Danilo Pavlović, iguman manastira u Žitomisliću kraj Mostara u razgovoru za Dnevnik.ba.

Dnevnik.ba